Drugi carigradski sabor – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 36 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q205227 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
{{Ekumenski sabor
|ime_koncila/sabora=Drugi carigradski sabor <br> Peti vaseljenski sabor
|datum_koncila/sabora=[[5. 5.|5. maj]] - [[2. 6.|2. jun]] [[553]].
|prihvatio/la/li=[[Katolička crkva|Katolička Crkva]], [[Pravoslavlje|Pravoslavne Crkve]], [[Starokatolička crkva]]
|prethodni=[[Halkedonski sabor]]
|sljedeći=[[Treći carigradski sabor]]
|sazvao=car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan I]]
|predsjedao=patrijarh [[Eutihije Carigradski]]
|sudionici=152 (7 iz Afrike, 9 iz Ilirika, nijedan iz Italije)
Red 12:
}}
 
'''Drugi carigradski sabor''', odnosno Peti vaseljenski sabor je crkveni [[sinod]] održan u [[KonstantinopolKonstantinopolj|Konstantinopolu]]u od 5. maja do 2. juna 553. a koga danas [[Katolička crkva|Katolička]], [[pravoslavna crkva]] i dio [[zapadnoзападно kršćanstvoхришћанство|zapadnih kršćanskih]] zajednica priznaje kao [[ekumenski sabor]]. Sazvao ga je [[Bizantskobizantsko Carstvocarstvo/Latinična verzija|bizantski]] car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan I]] u namjeri da konačno razriješi [[teologija|teološke]] sporove koji su, po njegovom mišljenju, izazizavile [[šizma|raskol]] s njegovim ne-[[Halkedonski sabor|halkedonskim]] podanicima u istočnom dijelu Carstva, okupljenih u crkve koje će kasnije biti poznate kao [[drevnoistočneprethalkedonske crkve|drevnoistočne]]. Justinijan je zaključio kako bi kompromis između halkedonskih i ne-halkedonskih kršćana mogao postići [[anatema|anatemom]] tzv. [[Tri poglavlja]], odnosno djela kršćanskih teologa [[Teodor Mopsuestijski|Teodora Mopsuestijskog]], [[Teodorit Kirski|Teodorita Kirskog]] i [[Ibas od Edese|Ibasa od Edese]]. Dio pravovjernih halkedonaca se tome protivio, smatrajući da bi osuda Tri poglavlja mogla dovesti u pitanje zaključke Halkedonskog sabora. Među njih je spadao i papa [[Vigilije]]. Njegovo odbijanje da prihvati Justinijanov stav je dovelo do toga da bude pozvan u Konstantinopol gdje se od 547. nalazio u kućnom pritvoru. Car je od Vigilija tražio da sazove sabor, ali je on to odbio učiniti, smatrajući da će na njemu iz logističkih razloga dominirati istočni biskupi, te predložio da se on održi na [[Sicilija|Siciliji]]. Justinijan je, međutim, inzistirao na Konstantinopolu; Vigilije je stoga, koristeći razne izgovore, odbio prisustvovati jednom kada je sabor sazvan. Papa je tek naknadno prihvatio osudu Tri poglavlja te je u februaru 554. pušten iz Konstantinopola da se vrati u Rim.
 
Odluke Sabora nisu bile univerzalno prihvaćene među kršćanima. To se prvenstveno odnosilo na sjevernu Italiju, čiji su biskupi na čelu s Makedonijem od Akvileje odbili osuditi Tri poglavlja i prestali prihvaćati papu kao svog poglavara. Tako je nastala tzv. [[Šizma Tri poglavlja]] koja će trajati do 698.