Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 33:
 
'''Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine''' je naziv sudskog predmeta koji je vođen pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu]], po tužbi [[Dervo Sejdić|Derve Sejdića]] i [[Jakob Finci|Jakoba Fincija]] koji su kao pripadnici nacionalnih manjina bili onemogućeni da budu birani u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] i [[Dom naroda Bosne i Hercegovine]].
 
==Činjenice==
Dervo Sejdić i Jakob Finci, državljani [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], 3. jula, odnosno 18. avgusta [[2006]]. god. podneli su predstavke zbog nemogućnosti da se kao pripadnici [[Romi|romske]], odnosno [[Jevreji|jevrejske]] nacionalne manjine kandiduju za članove [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsedništvo BiH|Predsjedništva BiH]], a na osnovu odredaba odeljaka IV i V [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava BiH]], koje predviđaju da se u ove državne organe mogu kandidovati samo pripadnici [[Hrvati|hrvatskog]], [[Bošnjaci|bošnjačkog]] ili [[Srbi|srpskog]] naroda.
 
Ustav BiH predstavlja aneks IV [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] donetog [[1995]]. god. u cilju prestanka ratnih dejstava na prostoru [[BiH]] i uspostavljanje mira i stabilnosti u tom regionu. Njime je uspostavljena tripartitna struktura vlasti, zasnovana na ravnoteži snaga između Hrvata, Bošnjaka i Srba, koji su Ustavom proglašeni „konsitutivnim narodima“ i time im je dato isključivo pravo kandidature za Dom naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništvo BiH.
 
U odeljku II Ustava BiH, u kome se garantuju ljudska prava i slobode, navodi se direktna primjenjivost [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]] i prioritet Konvencije i Protokola nad ostalim zakonima.
 
BiH je [[2002]]. god., postavši članica [[Savet Evrope|Savjeta Evrope]], preuzela obavezu da izmeni izborno zakonodavstvo koje diskriminiše pripadnike nacionalnih manjina u BiH time što im se uskraćuje pravo da budu birani u određene državne organe. BiH je ovu reformu trebala da sprovede uz pomoć [[Venecijanska komisija|Venecijanske komisije]], koja je u svom izveštaju iz [[2005]]. god. izrazila potrebu za izmjenom ustavnih odredbi BiH u cilju usklađivanja sa EKLjP i iznijela konkretne predloge za ovu reformu.
 
BiH je na usklađivanje spornih odredbi sa EKLjP bila obavezana i [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU|Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU]], potpisanom [[2008]]. god. kojim je predviđen rok od jedne do dvije godine za ove izmjene.
 
Žalioci su se pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]] pozvali na kršenje čl. 14 [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]] u vezi sa čl. 3 Protoloka 1, čl. 3 Protokola 1 zasebno i člana 1 Protokola 12.
 
==Presuda==