Dragomir Jovanović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
nova infokutija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 5:
| opis_slike = Dragomir-Dragi Jovanović
| puno_ime =
| datum_rođenja = [[27. 7.|27. jul]] 1902.
| mjesto_rođenja = [[Požarevac]], [[Kraljevina Srbija]]
| datum_smrti = {{dda|1946|7|17|1902|7|27|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| funkcija = [[gradonačelnik Beograda]]
| mandat_početak = 29. avgust 1941
Red 33:
Pored ovih dužnosti, vršio je dužnost predsednika opštine [[Beograd]] i izvanrednog vladinog komesara za grad [[Beograd]] i za srezove vračarski i gročanski.
 
Dragi Jovanović je bio upravnik, ali i glavni policajac [[Beograd]]a, pa i Srbije sve do [[1944]]. godine. Njegovi najverniji agenti i istažitelji bili su: [[Božidar Bećarević|Boško Bećarević]], Kosmajac i [[Svetozar Vujković]]. Prvenstveni cilj Dragog Jovanovića za vreme funkcije bila je borba protiv komunista i njihovih simpatizera. Tajna služba Dragog Jovanovića je uhapsila i saslušala blizu 1.500 komunista, zatim streljala 600 simpatizera [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Odeljenje specijalne policije uspelo je da razbije organizacionu strukturu Komunističke partije u [[Beograd]]u i [[Srbija|Srbiji]].
 
Pored toga, Jovanović je sudelovao i u [[Holokaust]]u, odnosno hapšenjima i deportacijama beogradskih [[Jevreji|Jevreja]]. Njegov rad je toliko impresionirao nemačke vlasti da je Beograd još 1942. proglašen ''Judenfrei'' gradom.
Red 44:
Dragom Jovanoviću je suđeno u [[Beogradski proces|procesu protiv Draže Mihailovića]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u.
 
Jovanović je optužen da je naređivao masovne likvidacije simpatizera [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|NOP]]-a za vreme okupacije, da je rukovodio [[Banjički logor Banjica|logorom Banjica]], da je sarađivao s Nemcima u borbi protiv [[NOPnarodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], da je pregovarao sa četničkim pokretom [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] i da je organizovao tajni [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|susret Mihailovića i Nedića]] polovinom [[1944]].
 
Posleratnom državnom istragom takođe je utvrđena, van svake sumnje, njegova bitna uloga u provođenju [[Holokaust u Srbiji|holokausta u Srbiji]], odnosno odgovornost za masovno uništavanje [[JevrejJevreji|Jevreja]]a i [[RomRomi|Roma]]a.<ref name="David"/>
 
Osuđen je na smrt i streljan [[17. 7.]] [[1946]]. u [[Beograd]]u.