'''Dos Pilas''' je [[pretkolumbovskipretkolumbovska periodera|pretkolumbovsko]] arheološko nalazište [[civilizacija MajaMaya|civilizacije Maja]] smješteno u današnjem [[Departmani Gvatemale|departmanu]] [[Petén (departman)|Petén]] u [[Gvatemala|Gvatemali]]. Njegove ruševine datiraju iz [[Mezoamerička kronologija|Kasnog klasičnog perioda]], kada je na tom mjestu godine 629. podignuto vojno uporište grada-države [[Tikal]] sa namjerom da kontrolira [[trgovina u civilizaciji Maja|trgovačke rute]] u regiji [[Petexbatún]], posebno u dolini [[Pasión (rijeka)|rijeke Pasion]].<ref name="SKM">Salisbury, Koumenalis & Barbara Moffett 2002.</ref> In AD 648 Dos Pilas se kasnije odmetnuo od Tikala i postao vazalna država [[Calakmul]]a, iako su prva dva kralja Dos Pilasa nastavila koristiti tikalske [[Majansko pismo#Amblemski glifovi|amblemske]] glifove.<ref name="Web263">Webster 2002, p. 263.</ref><ref name="Web275">Webster 2002, p. 275.</ref> Dos Pilas se ubrzo razvio u vojnu silu te počinjao napadati i osvajati susjedna područja, tako da su pod njegovu kontrolu došli [[Itzan]], [[Arroyo de Piedra]] i [[Tamarindito]]. Dos Pilas i susjedni grad [[Aguateca]] su na kraju postali dvostruka prijestolnica jedne te iste dinastije.<ref name="MartinGrube">Martin & Grube 2000, pp. 54–67.</ref> Ta je država od historičara nazvana Kraljevina Petexbatun, po Jezeru Petexbatún povezanom sa rijekom Pasión.<ref name="SharerTraxler06p386">Sharer & Traxler 2006, p.386.</ref> Dos Pilas je godine 761. napušten, a posljednji tragovi nastanjivanja datiraju sa početka 9. vijeka.
Dos Pilas daje važan uvid u suparništva i političke intrige koje su karakterizirale svijet Maja u Kasnog klasičnom periodu. Najveći dio historije Dos Pilasa se može rekonstrurirati, u detaljima i opsegu kakav nema premca kod drugih majanskih gradova i naselja.<ref>Martin & Grube 2000, p. 55.</ref>