Dolomit – razlika između verzija

'''Dolomit''' je [[minerali|mineral]] i [[organogena sedimentna stijena]] izgrađena gotovo u potpunosti od istoimenog minerala, nastala taloženjem otopljenog [[kalcijkalcijum karbonat|kalcijskog karbonata]] (CaCO₃) i [[magnezij karbonat|magnezijskog karbonata]] (MgCO₃) u [[Voda|vodi]], a može nastati i [[prekristalizacija|prekristalizacijom]] [[vapnenac|vapnenca]] pod utjecajem magnezijskih [[sol]]i. Dolomit se lako drobi i upotrebljava se pri izgradnji cesta.

Mineral dolomit kristalizira u trigonskom kristalnom sustavu. Formira bijele, sive do roze. često zaobljene kristale, iako se obično nalazi u masivnim agregatima. Fizička svojstva su mu jako slična fizičkim svojstvima [[kalcit]], ali možemo ih razlikovati po tome što dolomit ne reagira s 3%-tnom [[klorovodičnahlorovodonična kiselina|klorovodičnom kiselinom]]. Relativna [[tvrdoća]] dolomita je 3.5 do 4, a [[gustina|gustoća]] 2.85 g/cm³. Vrijednosti [[indeks lomaprelamanja|indeksa loma]] su n_ω = 1.679 - 1.681 te n_ε = 1.500. [[Sraslaci]] su česti. Serija čvrstih otopina postoji između dolomita i željezom bogatog [[ankerit]]a. Male količine željeza u strukturi boje mineral žuto do smeđe. Strukturne primjese mangana mogu doseći vrijednosti i do 3%, što mineralu daje roskastu boju. Može postojati i serija čvrstih otopina između dolimita i manganom bogatog [[kutnahorit]]a. Olovo i cink također se izmjenjuju s magnezijem u strukturi.

Dolomit se rabi kao nakit, kao sirovina za [[cement]] te kao izvor magnezijvog oksida. Vrlo je važan kao stijena koja može sadržavati [[nafta|naftu]] (tj. služi kao ''rezervoar'' nafte), a također se u njemu mogu naći metali poput [[olovo (element)|olova]], [[cink]]a i [[Bakar (element)bakar|bakra]]. Gdje je vapnenac previše skup ili nije čest, dolomit se može rabiti kao prašak za zavarivanje željeza i čelika.