Disco – razlika između verzija

| stilski_začetak = [[funk]] • razni [[soul]] stilovi • psihodelija • latinska glazba (naročito salsa) • [[pop rock]] • [[klasična muzika|klasična glazba]] • [[gospel]] • swing • [[blues]]

| kulturni_začetak = kasne 1960-te – rane 1970-te<br />[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Kanada]]<small><ref>''The 1970s'' ([[2007|2007.]]), ISBN 9780313339196, str. 203–204</ref></small>

| glazbala = [[violina]] • [[električna gitara]] • [[bas-gitara|bas gitara]] • [[klavir|glasovir]] • [[sintesajzer|klavijature]] • [[bubnjevi]] (ritam mašine) • [[žičani instrumenti]] • [[puhački instrumenti]] • orkestralni i solo instrumenti ([[flauta]]) • [[udaraljke]]

| izvedeni_oblici = afro-funky • Hi-NRG • [[house]] • post-disco • [[hip hop|hip-hop]] • [[novi val|new wave]] • garage • nu-disco

| regionalna_scena = SAD: [[New York City, New York|NYC]] • [[Philadelphia]], [[Atlanta]] • [[Miami]] • [[Los Angeles, Kalifornija|LA]]

'''Disco''' je glazbeni [[žanr]] [[Dance|plesne glazbe]] te izravan nasljednik philladelphijskog i newyorškog [[soul]]a i [[funky]] groovea s početka [[1970-ihe|sedamdesetih]]. Kao zaseban žanr svoje korijene vuče iz newyorških psihodeličnih [[gej|gay]] klubova krajem [[1960-ihe|šezdesetih]]. Kao prethodnik svih plesnih žanrova [[1980-ihe|osamdesetih]] i [[1990-ihe|devedesetih]], disco je imao podjednaku popularnost u diskotekama i plesnim klubovima kao i među [[producent]]ima koji su žanru dali pečat mnogo više nego izvođači i autori. Zajedničkim protivljenjem protiv dominacije [[rock and Roll|rock glazbe]], veliki utjecaj na žanr imale su [[Negroidi|crnačke]] [[homoseksualci|homoseksualne]] skupine i latinoamerički [[Heteroseksualnost|heteroseksualci]]. Disco je također pobudio interes i kod ženske populacije te se na kraju proširio na nekoliko vrlo uspješnih sastava tog vremena<ref>Piero Scaruffi - [http://www.scaruffi.com/history/cpt34.html The History of Rock and Dance Music, (1970.-1975.)]</ref><ref>Village Voice.com - [http://www.villagevoice.com/2001-07-10/news/disco-double-take/2/ Disco Double Take: New York Parties Like It’s, (1975.)] - osvrt od [[9. 8.|9. kolovoza]] [[2009|2009.]] god.</ref><ref>Discomusic.com - [http://www.discomusic.com/clubs-more/6363_0_6_0_C/ "MacArthur's Disco"] - osvrt od [[4. 8.|4. kolovoza]] [[2009|2009.]] god.</ref>.

Svoje korijene disco vuče iz [[Francuska|Francuske]] tijekom [[1940-ihe|četrdesetih]] godina. Prilikom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i okupacije Francuske, [[nacionalsocijalizam|nacisti]] su zabranili sviranje i plesanje uz glazbu koja je zvučala američki. Izraz ''diskoteka'' dobiva šire značenje kada pripadnici francuskog pokreta otpora potajno slušaju [[jazz]] glazbu u improviziranim, mračnim barovima u podrumima. Ovakvi novi klubovi i barovi francuskog podzemlja postali su vrlo popularni pod teškom okupacijom Nijemaca, a u njih se moglo uči samo preko veze, šifre, statusa ili ugleda. Jazz ploče dolazile su raznim izvorima preko oceana i sve više su zamijenjivale žive glazbenike, a novi klubovi počeli su se nazivati ''discotheque'' (što na [[francuski jezik|francuskom]] znači knjižica i ploča). Nakon završetka rata crni glazbenici se vraćaju u domovinu, jazz se nanovo slobodno izvodi, a klubovi i noćni barovi postaju veći i popularniji.

U to vrijeme američki [[DJdisk džokej|disc jockeyji]] koji su do tada samo najavljivali glazbu i čitali reklame, počinju s vlastitim odabirom pjesama i miksanjem ploča<ref>Superbosna.com - [http://www.superbosna.com/vijesti/ostalo/kratka_istorija_disco_muzici/ Kratka povijest disco glazbe] - objavljeno [[14. 6.|14. lipnja]] [[2003|2003.]] god.</ref>. Jedan od njih je Francis Grasso koji je u noćnim okupljalištima počeo zadržavati ritam na način da je glazba neprestano tekla, a ljubitelji plesa mogli su se zabavljati duže i žešće. Neke su bitne glazbene inovacije stigle u isto vrijeme kad i disco, a DJ-i su također potaknuli nastajanje 12 inčnog remiks izdanja, koji je bio temeljni format klupske disco glazbe. Do sredine sedamdesetih u [[New York|New CityYork Cityu]]u bilo je više od 100 noćnih klubova u kojima se izvodio disco zvuk. Definicija za disco glazbu odnosila se na sva događanja na plesnom podiju. [[Hip hop]] skladba "Rapper's Delight" od sastava [[Sugarhill Gang]] ili "Heart Of Glass" od [[Blondie]], postale su dio disco žanra, a pojedini su se izvođači preko noći prebacili na taj stil glazbe. Album s [[filmska glazbamuzika|glazbom iz filma]] ''[[Groznica subotnje večeri]]'', bio je najprodavaniji album filmske glazbe u povijesti jer je prodano više od 25 milijuna primjeraka.

Utjecaj soula na disco najviše se odražavao na uključivanje orkestralnih žičanih ili limenih glazbala. Neki od osnovnih sastojaka mogu se dodati i bubblegumu u kojemu je disco našao svojeg logičnog nastavljača. Orijentiran na plesne podije, bubblegum je početkom sedamdesetih serijom uspješnica ("Jingle, Jangle", "Yummy, Yummy, Yummy", "Indian Giver", "Candida" i drugih), predvidio "pumpanje" nadolazećeg plesnog ritma. U svojim produkcijama talijanski [[producent]] Giorgio Moroder uveo je hi-NRG, europski utjecaj u klasičnim skladbama kao što su "Love To Love You Baby" i "I Feel Love" od [[Donna Summer|Donne Summer]]. Dj-i uveliko doprinose svojim obradama i miksevima, a jedna od najzaslužnijih iz tog vremena je amerikanac Tom Moulton. Pojavljivanje 12 inčnog vinila rezultiralo je objavljivanjem klasika poput "Love Is The Message", "Never Can Say Goodbye", "Ring My Bell", "Disco Inferno" i "Funky Town", uključujući i izvođače među kojima su američka [[pjevačicapjevač]]ica Gloria Gaynor, studijski sastavi MFSB i Lipps Inc, Sister Sledge, Ottawan, Gamble & Huff, The O'Jays i The Temptations.

Članovi sastav Chic, Nile Rodgers i Bernard Edwards, nadahnuti jednim događajem kada nisu bili pušteni u klub slavnih osoba pod nazivom Studio 54, iste su večeri napisali jednu od najtrajnijih disco skladbi koja se u početku zvala "Fuck Off, a kasnije promijenjena u "Le Freak". Krajem sedamdesetih disco je dominirao na većini američkih top ljestvica, industrija je zarađivala milijarde, a [[1978|1978.]] godine u Sjedinjenim Državama bilo je više od 20.000 noćnih klubova.

Međutim, popularnost disco glazbe ubrzo je pala i žanr izlazi iz trenda. U tome je djelomice pomogao američki radio voditelj Steve Dahl, kada je na utakmici Detroit Tigersa u Comiskey Parku pozvao protivnike disca da razbiju ploče tog žanra. Disco postaje nekakav oblik [[pop (glazba)|pop]] glazbe i blaga verzija crnačke funk glazbe (ali bez crnaca i funka). Dotad je [[punk rock]] već postao novi [[rock and Roll|rock and roll]], a disco se vratio svojim gay korijenima postavivši temelje za nadolazeće [[dance]] žanrove. Ipak zahvaljujući mainstreamu pop produkcije ostaje popularan sve do danas kao neizbježan dodatak brojnih inačica plesne glazbe.

Među vodećim izvođačima disco žanra bili su [[Donna Summer]], sastav [[The Bee Gees|Bee Gees]] s nekoliko albuma, američka pjevačica Gloria Gaynor sa svojim uspješnicama "I Will Survive" (#1, 1979.), "Never Can Say Goodbye" (#9, 1974.), "Let Me Know (I Have a Right)" (#42, 1980.)i "I Am What I Am" (#82, 1983.), sastav Chic s pjesmama "Dance, Dance, Dance (Yowsah, Yowsah, Yowsah)" (1977.), "Everybody Dance" (1977.), "Le Freak" (1978.), "I Want Your Love" (1978.), "Good Times" (1979.) i "My Forbidden Lover" (1979.), DJ-i Francis Grasso i David Mancuso, studijski orkestar MFSB, američki ženski sastav Sister Sledge i tipični disco sastav Village People. Među producentima ključnu ulogu odigrao je Talijan Giorgio Moroder, koji je utemeljio ''eurodisco'' i bio tvorac brojnih uspješnica.

* Paul Du Noyer, "Ilustrirana enciklopedija glazbe", Veble commerce, [[Zagreb]] [[2005|2005.]] godine, str. 314 i 315, ISBN 953-6458-97-7

* Zlatko Gall, "Pojmovnik popularne glazbe", Šareni dućan, biblioteka "Mali mrav", [[Koprivnica]], siječanj [[2001|2001.]], str. 46 i 47, ISBN 953-6683-09-1