Disco – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 5:
| boja = gold
| boja_pozadine = black
| stilski_začetak = [[funk]] • razni [[soul]] stilovi • psihodelija • latinska glazba (naročito salsa) • [[pop rock]] • [[klasična muzika|klasična glazba]] • [[gospel]] • swing • [[blues]]
| kulturni_začetak = kasne 1960-te – rane 1970-te<br />[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Kanada]]<small><ref>''The 1970s'' ([[2007|2007.]]), ISBN 9780313339196, str. 203–204</ref></small>
| glazbala = [[violina]] • [[električna gitara]] • [[bas-gitara|bas gitara]] • [[klavir|glasovir]] • [[sintesajzer|klavijature]] • [[bubnjevi]] (ritam mašine) • [[žičani instrumenti]] • [[puhački instrumenti]] • orkestralni i solo instrumenti ([[flauta]]) • [[udaraljke]]
| popularnost = najveća sredinom 1970-ih i početkom 1980-ih
| izvedeni_oblici = afro-funky • Hi-NRG • [[house]] • post-disco • [[hip hop|hip-hop]] • [[novi val|new wave]] • garage • nu-disco
| podžanr = italo disco • eurodisco • space disco
| spoj_žanrova = disco-punk • disco house • manila Sound
| regionalna_scena = SAD: [[
[[Kanada]]: [[Toronto]] • [[Montreal]] • [[Vancouver]] • [[Ottawa]]
| ostale_teme =
}}
'''Disco''' je glazbeni [[žanr]] [[Dance|plesne glazbe]] te izravan nasljednik philladelphijskog i newyorškog [[soul]]a i [[funky]] groovea s početka [[1970-
Nadahnuta [[ikonografija]] blještavila i [[kič]]a poput afro frizure, disco kugle, cipela s visokom petom i hlača na trapezu, također je bila jedna od glavnih pratilja toga žanra.
== Razvoj stila ==
Svoje korijene disco vuče iz [[Francuska|Francuske]] tijekom [[1940-
U to vrijeme američki [[
=== Utjecaj soula i plesa ===
Utjecaj soula na disco najviše se odražavao na uključivanje orkestralnih žičanih ili limenih glazbala. Neki od osnovnih sastojaka mogu se dodati i bubblegumu u kojemu je disco našao svojeg logičnog nastavljača. Orijentiran na plesne podije, bubblegum je početkom sedamdesetih serijom uspješnica ("Jingle, Jangle", "Yummy, Yummy, Yummy", "Indian Giver", "Candida" i drugih), predvidio "pumpanje" nadolazećeg plesnog ritma. U svojim produkcijama talijanski [[producent]] Giorgio Moroder uveo je hi-NRG, europski utjecaj u klasičnim skladbama kao što su "Love To Love You Baby" i "I Feel Love" od [[Donna Summer|Donne Summer]]. Dj-i uveliko doprinose svojim obradama i miksevima, a jedna od najzaslužnijih iz tog vremena je amerikanac Tom Moulton. Pojavljivanje 12 inčnog vinila rezultiralo je objavljivanjem klasika poput "Love Is The Message", "Never Can Say Goodbye", "Ring My Bell", "Disco Inferno" i "Funky Town", uključujući i izvođače među kojima su američka [[
Članovi sastav Chic, Nile Rodgers i Bernard Edwards, nadahnuti jednim događajem kada nisu bili pušteni u klub slavnih osoba pod nazivom Studio 54, iste su večeri napisali jednu od najtrajnijih disco skladbi koja se u početku zvala "Fuck Off, a kasnije promijenjena u "Le Freak". Krajem sedamdesetih disco je dominirao na većini američkih top ljestvica, industrija je zarađivala milijarde, a [[1978|1978.]] godine u Sjedinjenim Državama bilo je više od 20.000 noćnih klubova.
Međutim, popularnost disco glazbe ubrzo je pala i žanr izlazi iz trenda. U tome je djelomice pomogao američki radio voditelj Steve Dahl, kada je na utakmici Detroit Tigersa u Comiskey Parku pozvao protivnike disca da razbiju ploče tog žanra. Disco postaje nekakav oblik [[
== Tipični izvođači ==
Među vodećim izvođačima disco žanra bili su [[Donna Summer]], sastav [[The Bee Gees|Bee Gees]] s nekoliko albuma, američka pjevačica Gloria Gaynor sa svojim uspješnicama "I Will Survive" (#1, 1979.), "Never Can Say Goodbye" (#9, 1974.), "Let Me Know (I Have a Right)" (#42, 1980.)i "I Am What I Am" (#82, 1983.), sastav Chic s pjesmama "Dance, Dance, Dance (Yowsah, Yowsah, Yowsah)" (1977.), "Everybody Dance" (1977.), "Le Freak" (1978.), "I Want Your Love" (1978.), "Good Times" (1979.) i "My Forbidden Lover" (1979.), DJ-i Francis Grasso i David Mancuso, studijski orkestar MFSB, američki ženski sastav Sister Sledge i tipični disco sastav Village People. Među producentima ključnu ulogu odigrao je Talijan Giorgio Moroder, koji je utemeljio ''eurodisco'' i bio tvorac brojnih uspješnica.
== Literatura ==
* Paul Du Noyer, "Ilustrirana enciklopedija glazbe", Veble commerce, [[Zagreb]] [[2005|2005.]] godine, str. 314 i 315, ISBN 953-6458-97-7
* Zlatko Gall, "Pojmovnik popularne glazbe", Šareni dućan, biblioteka "Mali mrav", [[Koprivnica]], siječanj [[2001|2001.]], str. 46 i 47, ISBN 953-6683-09-1
== Izvori ==
|