Deverika – razlika između verzija

| dvoimeno_autorstvo = [[CarlCarolus von LinnéLinnaeus|Linnaeus]], [[1758]].

'''Deverika''' ('''''Abramis brama''''') [[vrsta]] je [[Slatka voda|slatkovodne]] [[riba|ribe]] [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Šarani|šarana]] ([[Latinski jezik|latinski]]) Cyprinidae, najpoznatiji je predstavnik [[Rod (taksonomija)|roda]] [[deverike]] ([[Latinski jezik|latinski]] Abramis), [[Red (taksonomija)|reda]] [[Šaranke|šaranki]] ([[Latinski jezik|latinski]] Cypriniformes).

Prosječna im je [[dužina]] 25–50 [[centimetar|cm]] i težina 1–6 [[kilogram]]a. Izuzetno 82 [[centimetar|cm]] dužine te 36 [[centimetar|cm]] visine i težine 9–11 [[kilogram]]a, povremeno (u [[Švedska|Švedskoj]] i mjestima u [[Rusija|Rusiji]]) do 13 i 18 [[kilogram]]a. Ima visoko (oko 1/3 dužine), bočno jako spljošteno tijelo, pokriveno s velikim mekanim [[Ljuska|ljuskama]], uređenim u pravilnim redovima. [[Glava]] je malena s malim tupim [[Ustausna duplja|ustima]]. Također s relativno malim očima. Boja ljuski im varira od srebrno–sive do smeđe (brončane) kod starijih, posebno u bistrim vodama. Leđni dio ima tamnije nijanse maslinasto–zelene boje. Trbuh prljavo–bijeličast, pri donjem dijelu glave prelazi u crvenkastu boju. [[Peraja|Peraje]] su sivkaste do modro–crne, nikada obojene. Leđna peraja je visoka i uska, predrepna, koja započinje na dnu tijela iza leđne je posebno duga.

Mlade deverike imaju više izduženo tijelo i veće oči, do težine 700 [[gram]]a bijelo–srebrnaste boje, zatim posive, [[Peraja|peraje]] potamne, a na grlu i trbuhu pojavljuje se crvenkasta nijansa. Trogodišmje već postaju žuto–zlatne nijanse s tamnijim leđima, a najveće deverike zlatne. Boja ovisi o svojstvima vode.

Lako se može zamijeniti s [[Krupatica|krupaticom]] (Blicca bjoerkna), pogotovo u mlađim stadijima, no lako se razlikuje po tamnim [[Perajaperaje|perajama]].

Deverika je jedna od češćih ribljih vrsta u [[EuropaEvropa|Europi]]. Njezino stanište proteže se istočno od [[PirenejiPirineji|Pireneja]] preko [[Irska|Irske]] i [[Engleska|Engleske]] na zapadu, sjeverno od [[Alpe|Alpa]] te u srednjoj [[Azija|Aziji]], u [[sliv]]ovima [[Sjeverno more|Sjevernog]], [[Baltičko more|Baltičkog]], [[Crno more|Crnog]], [[Kaspijsko more|Kaspijskog]] i [[Aralsko jezeromore|Aralskog mora]]. Na sjeveru doseže sve do [[Švedska|Švedske]]. Naseljuje sve vodotoke dunavskog [[Porječjeporječje (razvrstavanje)|porječja]], gdje je pronađena gotovo posvuda u mrenskom, deverikinom i poplavnom pojasu te stajaćim vodama. Može preživjeti izvan vode duže razdoblje.

[[Datoteka:08 Brassen gross.JPG|thumb|desno|240px|Jasno izražena izdužena cjevasta [[usna duplja|usta]].]]

Ove ribe [[svejed]]i su čistači dna i hrane se materijom biljaka, [[beskralježnjaci]]ma ([[Mekušci|malim mekušcima]], [[Ličinka|ličinkama]] [[Kukciinsekt|kukaca]], [[crvi]]ma, [[Rakovi|malim rakovima]], [[Školjkašiškoljke|školjkašima]] i [[Puževi|puževima]]). Hrani se [[Kukciinsekt|kukcima]], naročito [[Komarci|komarcima]]. Veći primjerci mogu se hraniti manjom [[Riberiba|manjom ribom]], ali su i [[plijen]] većim. Mlađ se hrani [[Plankton|zooplanktonom]].

Noću se deverike mogu hraniti u neposrednoj blizini [[Obala|obale]]. U čistoj vodi s pješčanim dnom, tijekom dana mogu biti viđene jame nastale hranjenjem. Riblja izdužujuća cjevasta [[usna duplja|usta]] pomažu joj pri kopanju za [[Komarci|ličinkama komaraca]], [[Školjkašiškoljke|školjkašima]] i [[Puževi|puževima]].

Mrijesti se od [[Travanjapril|travnja]] do [[Lipanjjun|lipnja]] kada je [[temperatura]] vode oko 17°C. U to vrijeme mužjaci formiraju teritorije i keje svaka ženka polaže između 100 000 i 300 000 jajašaca na podvodno bilje.