Verzija na datum 13 mart 2013 u 05:15 uredi Addbot (razgovor \| doprinos) 46.972 izmene m Bot: migracija 40 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q175331 na Wikidati ← Starija izmjena		Verzija na datum 12 juni 2013 u 13:19 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 11: Demonstracije obično imaju dvije svrhe - uvjeriti javnost, bilo domaću ili stranu, da prihvati stav demonstranata o nekom pitanju, te pokazati, odnosno "demonstrirati" kako određeni stav uživa široku podršku te iste javnosti, odnosno "naroda". Demonstracije ponekad mogu nastati spontano, ali ih najčešće organizaciju grupe [[aktivizam\|aktivista]], razni politički pokreti ili političke stranke, kao i [[država\|državna]] [[vlast]]. Uz demonstracije se u nekim slučajevima mogu organizirati i tzv. kontra-demonstracije, odnosno demonstracije čiji učesnici imaju političke stavove suprotne "originalnim" demonstracijama i to nastoje iskazati, obično na samom licu mjesta. Demonstracije u pravilu predstavljaju [[nenasilje\|nenasilan]] oblik političkog djelovanja, ali one u mnogim slučajevima mogu prerasti u nasilje, odnosno [[neredi\|nerede]]. To se može dogoditi tako da se demonstrante ubace [[agent -provokator\|agenti provokatori]], [[ekstremizam\|ekstremisti]] ili obični [[kriminal]]ci koji nerede nastoje iskoristiti kao priliku za nesmetano izvođenje [[pljačka\|pljački]] i drugih kaznenih djela; također demonstracije mogu prerasti u nerede kada ih [[policija]] i drugi organi vlasti nastoje prekinuti upotrebom fizičke sile, kao i uslijed fizičkih sukoba između demonstranata i kontrademonstranata. U većini suvremenih zemalja demonstracije su načelno dozvoljene, odnosno smatraju se integralnim izrazom [[sloboda govora\|slobode govora]]. Međutim, njihova primjena je često ograničena zakonskim i drugim propisima u svrhu očuvanja redovnog saobraćaja, ekonomske aktivnosti i [[javna sigurnost\|javne sigurnosti]] građana na mjestima gdje se održavaju demonstracije. Takva ograničenja se često znaju zloupotrijebiti od strane [[vlast]]i u pojedinim državama kako bi se pojedine demonstracije zabranile ili stvorio izgovor za njihovo nasilno gušenje. Demonstracije su u 20. vijeku stekle veliku popularnost kao [[revolucija\|revolucionarna]] taktika, odnosno sredstvo za smjenu pojedinih nepopularnih [[režim]]a. Ukoliko su demonstracije dovoljno masovne, tj. ako u njima sudjeluje ogroman broj građana, time se jasno iskazuje duboko narodno nezadovoljstvo koje se ne može ugušiti "redovnim" sredstvima koja vlastodršcima stoje na raspolaganju; vlastodršci, bojeći se da bi demonstracije prerasle u masovno nasilje čiji će oni biti žrtve, prihvaćaju sve, pa i najradikalnije zahtjeve organizatora i pokretača demonstracija. Kao takvi primjeri mogu poslužiti [[revolucije 1989.\|revolucije 1989]]. kojima su srušeni komunistički režimi u [[Istočna Evropa\|istočnoj Evropi]], [[Iranska revolucija\|Iranska islamska revolucija]] 1979. te tzv. [[obojene revolucije\|obojane revolucije]] u Euraziji početkom 2000-ih. == Vanjske veze ==

Demonstracija – razlika između verzija