Danska – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 217 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q35 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 26:
internetski_nastavak = .dk |
pozivni_broj = 45 |
komentar = <b><sup>1)</sup></b> Uz [[danski jezik|danski]] koriste se [[grenlandski jezik|grenlandski]] na [[Grenland]]u i [[farski jezik|farski]] na [[Farski otociOtoci|Farskim otocima]]. [[NjemačkiNemački jezik|Njemački]] je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj. |
moto = Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke
([[danski jezik|danski]]: Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske)
}}
 
'''Danska''' - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru [[EuropaEvropa|Europe]], graniči s [[NjemačkaNemačka|Njemačkom]].
 
== Povijest ==
Prije nego što su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom [[Kelti]]ma - što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i pogreba. Najstarije dansko pismo potječe iz 7. stoljeća, kada je nastao i novi runski alfabet. Najstariji grad u Danskoj je [[Riba|Ribe]] iz [[810]]. godine.
Sve do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao [[Vikinzi]], zajedno s Norvežanima i Šveđanima, koji su kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovima [[EuropaEvropa|Europe]]. Mnogi arheolozi i povijesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili [[Amerika|Ameriku]] na svojim putovanjima od Skandinavije, preko [[Island]]a, zatim do [[Grenland]]a i na kraju do [[Amerika|Amerike]].
 
U različitim dobima kralj Danske je vladao dijelovima [[Engleska|Engleske]] i [[Irska|Irske]], [[Norveška|Norveškom]], [[Švedska|Švedskom]], [[Finska|Finskom]], [[Island]]om, [[Francuska|Francuskom]], naročito [[Normandija|Normandijom]] i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u [[Indija|Indiji]], dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom [[NjemačkaNemačka|Njemačkom]]. [[Scania]], [[Blekinge]] i [[Halland]] su bili dijelovi Danske većim dijelom njene rane povijesti, ali su potpali pod švedsku vlast [[1658]]. godine. Savez s [[Norveška|Norveškom]] raskinut je [[1814]]. godine, kada je [[Norveška]] ušla u novi savez sa [[Švedska|Švedskom]] (do [[1905]].).
 
Danski liberalni i nacionalni pokret postao je značajan 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine Danska postaje ustavna monarhija 5. lipnja 1849.
 
Poslije drugog Šlezviškog rata ([[danski jezik|danski]]: Slesvig) [[1864]]. godine, Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu Schleswig-Holstein [[Pruska|Pruskoj]], što je bio posljednji poraz koji je ostavio duboke tragove u danskom nacionalnom identitetu. Poslije ovoga Danska je usvojila politiku neutralnosti, zbog čega ostaje neopredijeljena u Prvom svjetskom ratu. Zbog poraza Njemačke, tijekom sklapanja sporazuma u Versaillesu, Danskoj je ponuđeno vraćanje pokrajine Schleswig-Holstein. Bojeći se Njemačke odmazde ona je odbila prihvatiti vraćanje Holsteina i inzistirala je na plebiscitu o povratku Schleswiga. Godine [[1920]]., kao rezultat plebiscita, sjeverni Schleswig vraćen je Danskoj.
Usprkos neutralnosti Danska je napadnuta od strane Njemačke ([[Operacija Weserübung]]), [[9. travnja 1940]]. godine. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila [[1943]]. zbog rastućeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Poslije rata Danska je postala jedan od osnivača [[NATO]]-a, i [[1973]]. godine, pridružila se [[EEZ]]-u (kasnije [[Evropska unija|EU]]).
 
== Politika ==
Red 56:
* [[Kopenhagen]] ''(København)''
* [[Sjeverni Jutland]] ''(Nordjylland)''
* [[Riba|Ribe]]
* [[Ringkjøbing]]
* [[Roskilde]]
Red 70:
* [[Frederiksberg]]
 
[[Grenland]] i [[Farski Otoci|Ovčji otoci]] također pripadaju Danskom Kraljevstvu, ali imaju status autonomnih regija, te svaku od ovih regija predstavljaju po dva zastupnika u danskom parlamentu.
 
== Zemljopis ==
Red 80:
 
== Stanovništvo ==
Većina stanovništva je skandinavskog porijekla. Manji dio su [[Eskimi|Inuiti]] sa [[Grenland]]a, domoroci sa [[Farski otociOtoci|Ovčjih otoka]] ([[Farerci|Ferojci]]) i imigranti koji čine oko 6,2% stanovništva. Najveće skupine imigranata su: Azijati (1,5%), [[Turci]] (0,9%), emigranti iz zemalja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] (0,8%) i Afrikanci (0,7%).
 
[[Danski jezik|Danski]] je dominantan jezik u cijeloj zemlji, s iznimkom male grupe njemačkih govornika blizu granice s [[NjemačkaNemačka|Njemačkom]].
 
84,3% stanovnika pripadaju Danskoj Narodnoj Crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika luteranske crkve. Ostatak stanovništva većinom pribada nekim drugim [[Kršćanstvohrišćanstvo|kršćanskim]] crkvama, dok je 2% stanovništva [[Islam|islamske]] vjeroispovijesti. U zadnje vrijeme u Danskoj je doživjela procvast stara [[Nordijska mitologija|nordijska religija]] [[Asatru]] koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret.
 
Veće općine: [[Popis općina u Danskoj|Popis općinama u Danskoj]]
 
== Kultura ==