Vikinzi – razlika između verzija

== Rana historija i formiranje nacija ==

Rana plemena koja su živjela u Skandinaviji današnja znanost poznaje kao [[Goti (narod)|Gote]] i [[Gauti|Gaute]] (Naseljene u južnom dijelu današnje Švedske Gotlandu) i SVIONE.

 

 

Početkom 9. stoljeća dolazi i do ujedinjenja [[Danska|Danske]] koja doživljava procvat i uspon u doba [[Harald Plavozubi|Haralda Plavozubog]] i [[Knut Veliki|Knuta Velikog]] kad je pod danskom vlašću bila i trećina Engleske i južni dio Švedske.

* Harald Plavozubi 950.- 986.

* Knut Veliki 1016.- 1035.

 

== Vikinzi i njihovi brodovi ==

Posredni podaci nas uvjeravaju, da su brodograditelji sjeverne Evrope sigurno temeljito poznavali svoj zanat. Jer Skandinavci nikad ne bi bili mogli prijeći cijelo područje, koje su počastili svojim nepoželjnim posjetima, da nisu imali lađe vrlo sposobne za plovidbu. Slični se dokument koristi za [[Feničani|Feničane]], koji SU, također trebali imati neku bolju vrstu lađe, da se odvaže na duga putovanja koja su ih dovela čak dolje do [[Kongo|Konga]] i [[Rt Dobre Nade|Rta Dobre Nade]].

 

 

== Vikinška lađa ==

* dužina lađe....... 77 stopa 11 palaca

* dužina kobilice...... 65 stopa

 

Dakle, razmjer između dužine i širine bio je jedan prema pet, tako da su ove lađe bile nešto okruglije nego rimski ratni brodovi, kod kojih je razmjer između dužine i širine bio isti kao i kod srednjovjekovnih ratnih brodova, to jest jedan prema osam. One, međutim, nisu bile tako okrugle kao rimske lađe iz trećega vijeka, koje su služile za prijevoz žita, jer kod njih je taj razmjer bio jedan prema tri, a ponekad samo jedan prema dva i po.

 

Sa svake strane kobilice bilo je dvanaest dasaka, a deseta po redu, brojeći od kobilice na gore, bila je mnogo deblja nego ostale. Jer, u stvari, to nije bila obična daska, već komad teškoga drva, isječena u obliku slova L, koji je davao brodu veću otpornu snagu baš na mjestu, gdje su udarali valovi.

 

== Vikinška umjetnost ==

Vikinška umjetnost rano-srednjovjekovne Skandinavije i Danske-kako je u ranoj fazi njene evolucije reprezentiraju stariji i mlađi [[oseberški stil]](IX st.), a u kasnijoj fazi stilovi '''jellinge, Ringerike i urnes''' (X i XI st.) - uporedna je likovna pojava s irskom i anglosaskom,pretezno kristianiziranom, umjetnošcu na Britanskim otocima.

 

J. Brendsted je utvrdio da životinje Salinova zoomorfnog stila III nastaju u dekoraciji oko 850. a «zakačena» životinja mlađeg oseberškog stila, oko 900.Postoji vrlo malo primjera kombinacije jednog idrugog tipa životinja,no te kombinacije ne predstavljaju prijelaz u tip životinje koji karakterizira stil jelinge. Izrazita obilježja stila '''jelinge''' starijeg tipa pokazuju metalni okovi iz Elstrupa( Kopenhagen, Muzej)Zlatni predmeti iz Roda, Norveška ( Narodni muzej, Oslo) i zlatna okrugla pločica iz Hiddensieea (Stralsund, pokrajinski muzej)čiji se ornament sastoji od četiriju isprepletenih životinja, vjerojatno ptica nalik sovi.Kruškoliko oblikovana bedra životinje prekrivena su upletenim spiralama i točkastom granulacijom, a njihove su noge vezane kao u stilu zakačenih životinja.Taj stil početkom X. St. Polako istiskuje '''mlađi stil jelinge'''(oko 950-1050.) u kojem dominira Engleski motiv tzv. «velike životinje»(početni stadij ovog motiva javlja se, prema J.Bredstedu, na kamenu križu izIX. St. Ucrkvi Sv. Alkmunda u Derbyju). Taj se stil, potpuno formiran javlja u Skandinaviji prvi put na čuvenom runskom kamenu kraljevskog groba u Jellingeu u sjev. Jyllandu. Ovaj dekorativno skulpturalni kamen dao je podići oko 980. godine Danski kralj Harold Gormusson kao spomenik svojim roditeljima. U runskom zapisu na jednoj od triju strana kralj se hvali da je osvojio Dansku i Norvešku ida je Dance kristijanizirao. Na čeonoj strani kamena isklesan je, formalno i ikonografski- u umjetnosti ranog Srednjeg vijeka u Skandinaviji_sasvim osebujan, najstariji prikaz raspetoga Krista.Kristovo tijelo sapeto je ornamentalnim pleterom, imitirajući sličnu maniru prikazivanja Raspeća u irskim ranim iluminacijama. (Evangelistar iz St. Gallena).Na kamenu je još prikazana i markantna «velika životinja» nalik na grabežljivca saspiralno stiliziranim zglobovima, pandžama u obliku plumjeseca i trokutastom glavom grifona.Jezik , rep i krijesta završavaju se nekom vrstom palmete.Oko životinje ovila se velika zmija koja joj daje izrazito nordijsko ikonografsko obilježje.Sama životinja nesumnjivo , vuče podrijetlo od Lava-grifona iz bizantske ili orijentalne umjetnosti. Ostaje , međutim otvoreno pitanje kako je taj tip životinje došao na sjever Europe, dali direktno s područja oko Crnog mora ili posredno , iz engleske umjetnosti.Takav lik pojavljuje se sve do propasti vikinške ornamentike, a ponovo se javlja u različitim varijantama kroz cijelo XI. St.(vikinška kutija za nakit nađena u riznici katedrale Caminnu,a nešto kasnije na brončanoj zastavici iz '''Sederalla''' u Švedskoj.a u jednoj modificiranoj verziji na dovratku starie drvene crkve u Urnesu u Švedskoj.Skandinavski arheolozi ovu posljednju fazu stila nazivaju '''mammen''' ,a tipičan primjer je bojna sjekira iz jednog tumula u Mammenu na poluotoku Jillandu.'''Stil mammen''' jedan je od ishodišnih točaka kasnijeg '''urnes stila''' Runski kamen nepoznatog vikinga iz vremena oko 1030. god.,otkriven 1852. na groblju svetog Pavla u Londonu(Guildhall)., jasnoilustrira ovu kasnu fazu mlađeg stila jellinge .S lijeve strane kamena prikaz je «velike životinje» , a s desne Danski runski natpis. vEć veliki kamen iz Jellinga pokazuje da vikinška umjetnost Srednjeg vijeka napušta čistu ornamentiku, a postupno preuzima realistički prikaz kao temeljni utjecaj Srednje i Južne Europe. Treba uzeti u obzir da vikinška umjetnost, osim izvornog životinjskog motiva koristi i druge motive u čiji krug utjecaja dolaze. To su npr. '''Čvorasti troplet''' sa balčaka mača iz Lippehnea (sada u Staatliche museumu u Berlinu) i vegetativni ukras orijentalnog porijekla (srebrna ogrlica iz Vernbyja u Švedskoj- muzej u Stokholmu). Istodobno prodire u vikinšku umjetnost Anglosaksonska akantova vitica.

 

 

Riječ '''Viking''' danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru [[Skandinavija|Skandinavije]], točnije na prostorima današnje [[Švedska|Švedske]], [[Norveška|Norveške]], [[Danska|Danske]] i [[Finska|Finske]]. Često se upotrebljava i naziv [[Normani]] (»ljudi sa Sjevera«), no on je ipak više korišten za one Vikinge koji su zaposjeli današnju [[Normandija|Normandiju]], kao što je naziv [[Varjazi]] često korišten za srednjovjekovne skandinavske doseljenike u današnjoj [[Rusija|Rusiji]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i nekadašnjem [[Bizant]]u.

 

Porijeklo riječi nije u potpunosti razjašnjeno, te tako postoji nekoliko objašnjenja:

* lat. vikus (selo), odnosno staroengleski wic (trgovačko središte, luka) pa bi riječ značila »oni koji posjećuju trgovačke luke«

* engl. week (tjedan) jer su napadi trajali oko tjedna

 

== Izvori ==

Ne postoje pouzdani pisani izvori o Vikinzima. Ono što je pisano, pisali su uglavnom stranci, svećenici, redovnici, kroničari iz mjesta koje su Vikinzi napadali. Najčešće su to bila pisma upućena biskupima ili vladarima u kojima se tražila zaštita ili pomoć te je bilo u interesu pošiljatelja da se pretjeruje s vikinškim izgredima. Postoje i neki zapisi arapskih trgovaca koji su trgovali s Vikinzima.

 

 

== Vikinški pohodi ==

Često se vrlo pogrešno smatra da su Vikinzi isključivo pljačkali, no vrlo je pouzdano da su upravo oni razvili najrazgranatiju trgovačku mrežu srednjega vijeka spajajući Istok sa Zapadom, Sjever sa Jugom.

 

 

== Vikinški brodovi ==

{{glavni|Vikinški brodovi}}

Vikinzi su pravili dva tipa brodova: dugačke i uske, za rat i kraće,široke i stabilnije za trgovinu i transport. Razvili su brod bez palube, s kobilicom i ojačanim koritom koji se naziva drakar.

 

== Oružje ==

 

Najvažnije vikinško oružje bio je [[mač]]. Oštrica mača bila je duga oko 90 cm, a široka oko 10. Čini se da su vrlo cijenili oštrice uvezene iz [[Franačka|Franačke]]; njima bi sami dodavali balčake koji su često bili ukrašeni raznim ornamentima.

===[[Hedeby]]===

Ovdje je iskovan prvi vikinški (a i norveški) novac.

 

Te nekoliko lokacija u današnjoj pokrajini [[Schleswig]] u sjevernoj Njemačkoj.

 

== Religija ==

Ne zna se pouzdano kada su svećenici s Kontinenta počeli širiti [[kršćanstvo]] po Skandinaviji, no budući da se godinom kristijanizacije Skandinavije smatra [[1050]]. (nekoliko stoljeća kasnije nego u ostatku Europe), čini se da je to bio polagan i mukotrpan posao.

 

 

== Umjetnost ==

Govoreći o umjetnosti, prvenstveno mislimo na rezbarije u drvu, osobito cijenjene u Vikinga, i ornamente izrađene od metala (bronce, srebra, zlata…), to je u pravom smislu primijenjena umjetnost jer je nalazimo na predmetima za svakodnevnu upotrebu i dekoraciju.

 

 

Čak se nekoliko stilova može razlikovati u vikinškoj umjetnosti.

* U [[9. stoljeće|9. stoljeću]] pojavljuje se '''stil zakačenih životinja'''. Taj se stil odlikuje figurama životinja koje se međusobno isprepliću, bore i grizu tvoreći dramatične prizore prepune dinamike.

* '''stil Broa''', nazvan prema nalazištu Broa u Gotlandu u Švedskoj.

 

== Rune ==

 

Jezik kojim su se Vikinzi služili danas nazivamo staronordijskim, njime su se bez većih problema mogli sporazumijevati na cijelom skandinavskom prostoru. A dugo se zadržao i na prostorima na koje su se Vikinzi naselili: [[Orkney]], [[Shetland]], mjestimično u [[Irska|Irskoj]], [[Novgorod]]u… I, naravno, na otocima što su ih Vikinzi naselili, [[Island]] i [[Ferojski otoci]].

 

== Zablude ==

Da na kraju raščistimo nekoliko općepoznatih, ali krivih, činjenica.

*'''Pljačkanje''' - Često se vrlo pogrešno smatra da su Vikinzi isključivo pljačkali, no vrlo je pouzdano da su upravo oni razvili najrazgranatiju trgovačku mrežu srednjega vijeka spajajući Istok sa Zapadom, Sjever sa Jugom.

*'''Kacige s rogovima''' - Vikinzi, naime, nikada nisu nosili kacige ukrašene rogovima. Iako su one danas gotovo zaštitni znak Vikinga, upućeni kažu da bi se svaki arheolog koji proučava vikinške ostatke duboko uvrijedio kada bi iskopao takvu kacigu. Zabluda ipak ima korijene u jednoj pronađenoj ''rogatoj kacigi'', no ona datira daleko prije vikinškog doba, a vjeruje se da je služila u obredne svrhe, dakle, nosili su je povlašteni i podnipošto nije bila namijenjena ''masovnoj proizvodnji'' niti ''masovnom korištenju''.

*'''Higijena''' - Ne samo da nisu bili neuredni, već su u kontekstu srednjega vijeka neuobičajeno uredni. Kosu su češljali svakoga dana, a svatko je imao svoj vlastiti češalj, kupanje je bilo svake subote, o čemu svjedoči i ime toga dana (švedski lördag, norveški lørdag), a pritom su koristili i sapun. Često su mijenjali odjeću. Koristili su se saunom. Postoje zapisi o tome da su engleski muškarci uvelike zavidjeli Vikinzima jer su ih Engleskinje, čini se upravo zbog urednosti, više voljele.

{{Commonscat|Vikings}}

{{Nordijska mitologija}}