Novgorodska Republika – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
 
 
'''Novgorodska republika''' ({{jez-rus|Новгородская республика}}) je bila značajna [[Rusija|ruska]] srednjovokovna država sa centrom u [[Veliki Novgorod|Novgorodu]]. Postojala je između [[12. vekvijek|12.]] i [[15. vekvijek|15. veka]]a, i prostirala se od [[Baltičko more|Baltika]] do [[Ural (planina)|Urala]]a.
 
Do [[1019]]. do [[1020]]. Novgorod je bio deo [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Novgorodske kneževe je postavljao Veliki knez Kijeva, i na to mesto bi obično birao jednog od sinova. Novgorod je stalno imao ključnu ulogu u političkim dešavanjima Kijevske Rusije, a primeri za to su novgorodska podrška [[Vladimir I Veliki|Vladimiru Velikom]] i [[Jaroslav Mudri|Jaroslavu Mudrom]]. Jedna od prvih naredbi Jaroslava Mudrog je bila da dodeli autonomna prava i privilegije lojalnim Novgorođanima, što je udarilo temelje Novgorodskoj republici.
Red 7:
Novgorod se razvio u moćan i autonoman regionalni centar Kijevske Rusije, sa upravom koju je biralo lokalno građanstvo.
 
Gradovi [[Staraja Rusa]], [[Staraja Ladoga|Ladoga]], [[Toržok]] i [[Orešek]] su pripadali Novogorodskoj republici. Grad [[Pskov]] je u početku takođe bio deo ove republike, ali je ''[[de facto]]'' nezavisan od [[13. vekvijek|13. veka]]a. Pskovska nezavisnost je potvrđena Ugovorom iz Bolotova iz [[1348]]. (vidi još: [[Pskovska republika]]). Arhiepiskop Novgoroda je i pored toga bio arhiepiskop oba grada sve do [[1589]]. Između 12. i 15. veka Novgorodska republika se proširila na istok i severoistok. Novgorođani su istraživali predele uz obale jezera [[Onjega]], reke [[Severna Dvina|Severne Dvine]] i [[BeloBijelo more|Belog mora]]. Početkom [[14. vekvijek|14. veka]]a istraživali su Arktički okean, [[BarencovoBarentsovo more|Barencovo]] i [[Karsko more]], i okolinu zapadnosibirske reke [[Ob]].
 
[[UgriMađari|Ugarska plemena]] sa severnog Urala su plaćala danak Velikom Novgorodu. Zemlje severno od Novgoroda su bile bogate krznom, ribom i solju, i stoga su bile ekonomski veoma bitne za Veliki Novgorod. Novgorođani su početkom 14. veka vodili niz ratova protiv [[Velika moskovska kneževina|Velike moskovske kneževine]] da bi sačuvala ove posede. Neuspeh u ovim ratovima označio je početak ekonomskog i kuturnog propadanja, i kraja Novgorodske republike.
 
== Politička organizacija ==
[[Datoteka:Nowgorod 2005 w.jpg|mini|levo|250px|Zidine [[Novgorodski kremlj|Novgorodskog kremlja]]]]
[[Datoteka:Cathedral of St. Sophia, the Holy Wisdom of God in Novgorod, Russia.jpg|mini|250px|Katedrala Svete Sofije u Novgorodu]]
[[Narodno veće]], koje se okupljalo po staroslovenskoj tradiciji, bilo je najviši politički autoritet u republici. Ovo veće je biralo [[Posadnici|posadnike]], vojskovođe, a od [[1156]]. i [[arhiepiskop]]e. Sastojalo se uglavnom od [[boljari|boljara]]. Arhiepiskop je imao vrhovnu izvršnu vlast i bio je najbogatiji feudalni gospodar u Novgorodu, sa najviše zemlje i najviše prihoda. Ove nadležnosti su mu preneli kijevski kneževi. Pored toga, arhiepiskop je upravljao državnom blagajnom, spoljnim poslovima i kaznenom politikom. U političkom životu Novgorodske republike učestvovali su i obični trgovci i zanatlije. Oni su stvarali udruženja koja se mogu smatrati pretečama [[Političkapolitička partijastranka|političkih partija]].
 
Obaveze i prava vladara Novgoroda su bili ograničeni. Njegova glavna nadležnost je bila rukovođenje vojskom, pri čemu nije imao pravo da kažnjava. Životom u gradu su upravljali birani posadniki, koji su ujedno bili posrednici između građana i kneza. Kneževska rezidencija je premeštena iz [[Novgorodski kremlj|Novgorodskog kremlja]] (pod imenom ''Detinjec'') u predgrađe Gorodišće. Počev od [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]] novgorodski kneževi su birani među vladarima [[Veliko Kneževstvo Vladimira|Vladimir-SuzdaljSuzdalja]]a.
 
==Ekonomija==