Claude Bernard – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 34 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q208230 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4:
|širina_slike = 150px
|opis_slike = Klod Bernar
|datum_rođenja = [[12. 7.|12. jul]] [[1813]].
|mesto_rođenja = [[Sen Žilijen]]
|država_rođenja = [[Francuska]]
|datum_smrti = [[10. 2.|10. februar]] [[1878]].
|mesto_smrti = [[Pariz]]
|država_smrti = [[Francuska]]
Red 20:
}}
 
'''Klod Bernar''' ({{Jez-fr|Claude Bernard}}; [[12. 7.|12. jul]] [[1813]]. — [[10. 2.|10. februar]] [[1878]].) je bio francuski [[fiziolog]] i [[ljekar|lekar]] koji se bavio istraživanjem sekrecije (izlučivanja) organa za varenje, ulogom jetre u metabolizmu glikogena, dejstva [[ugljen monoksid]]a i [[kurare]]a na žive organizme, poremećaja u organizu kod [[dijabetes]]a itd. Sva svoja istraživanja zasnivao je na primeni metoda eksperimentalne medicinske fiziologije. Poznat je i po Klod Bernar-Horneovom sindromu. Radio je na [[SorbonaSorbonne|Sorboni]] i u Nacionalnom [[muzej]]u za istoriju prirode [[Francuska|Francuske]], ({{jez-fr|Muséum d’Histoire Naturelle}}). Na njegov rad uticao je [[Artur de Bretanj]]. Smatra se i osnivačem eksperimentalne medicinske fiziologije.<ref>Claude Bernard », dans Marie-Nicolas Bouillet et Alexis Chassang, Dictionnaire universel d’histoire et de géographie, 1878 </ref>
 
== Život ==
Klod Bernar je rođen [[12. jul7.|12. jula]]a [[1813]]. u malom selu Sen Žilijen. Njegov otac je bio proizvođač vina. Prvo obrazovanje Bernar dobija u školi [[jezuit]]a u Vilafrešu a zatim u Kraljevskom koledžu u Tuaseju. Sa 16 godina odlazi u [[Lyon|Lion]], gde obavlja dužnosti pomoćnika a nešto kasnije i asistenta u [[apoteka|apoteci]] »MILET«, vlasnika Louis-Joseph-Marie (MILLET). Kao apotekarski pomoćnik on sve slobodno vreme posvećuje pisanju sastava, [[vodvilj]]a i [[komedija]], a početni uspesi koje je imao usmeravaju ga na pisanje [[drama|drame]] i pet proznih dela. Sa pisanim preporukama od svog poslodavca, za čuvenog kritičare tog vremena Sen-Mark Girardena ({{jez-fr|Saint-Marc GIRARDIN}}) i bibliotekara Luja Filipa ({{jez-fr|Louis Philipe}}), stiže u [[Pariz]]. Njegova književna dela nisu dobro prihvaćene u pozorištu i na savet Girardena upisuje Medicinski fakultet u Parizu:
 
{{Citat|Vi ste dosta napredovali u apoteci, držite se medicine a literaturu koristite za sate dokolice. <small>Saint-Marc GIRARDIN</small>}}
Red 31:
{{Citat|Moja stolica na Francuskom Koledžu je Vaša, ja znam da sa Vama ona neće pasti na kolevku. <small>François MAGENDIE</small>}}
 
Godine [[1845]]. oženio je Bernar Fransoa Mari a njen miraz mu je pomogao da nastavi finansiranje svojih eksperimenata. Bernar je svoju karijeru najviše posvetio [[fiziologija|fiziologiji]]. Bio je [[profesor]] na Francuskom Koledžu [[Sorbonne|Sorbona]], a zatim u Nacionalnom muzeju za istoriju prirode (Francuske). [[Muzej]] je na njegove primedbe i molbe, (zbog loše opremnjenosti ustanove za istraživanja) [[Luj Bonaparta|Luj Napoleon]] opremio kako bi Klod Bernaru omogućio dalja istraživanja.
 
== Dela ==
Klod Bernar je u toku svojih istraživanja mnogo primenjivao metodu eksperimentalnog rada i otkrio je;
*Ulogu sekrecije [[pankreas]]a u [[varenjeprobava|varenju]] [[mastlipidi|masti]]i ([[1848]].),
*Ulogu [[jetra|jetre]] u lučenju sokova za varenje i metabolizmu [[šećer]]a u [[krv]]i ([[1848]].),
*Povećanje temperature kože nakon dejstva [[vegetativni nervni sistem|simpatikusa]] ([[1851]].),
Red 42:
Njegovo istraživanje u oblasti indukcije [[dijabetes]]a putem injekcije kroz pod lobanje u oblast 4. komore, bila su značajna za istraživanja vezana za njegovu hipotezu o uticaju psihičkih i nervnih činilaca na lučenje sokova za varenje i nastanak dijabetesa. Kasnije se ispostavilo da tolerancija na glukoze nije održiva, što je bio rezultat oslobađanje [[adrenalin]]a usled stimulacije simpatičkog nervnog sistema
Bernar izoluje [[glikogen]] iz jetre ([[1857]].), otkriva specifičnosti dejstva [[Kurare]]a na pojavu paralize neuro-mišićnih završetaka ([[1856]].) i dokazuje da [[ugljen monoksid|ugljen-monoksid]] blokira disanje u eritrocitama, i pomera krivu zasićenja hemoglobina ulevo [[1857]].).
 
Klod Bernar daje i osnovne postavke [[homeostaza|homeostaze]] (mehanizma uspostavljanja narušenog sklada u organizmu) oko [[1860]]. i ulogu vegetativnog nervnog sistema u njenoj regulaciji.
Red 48:
Klod Bernar se smatra jednim od glavnih inicijatora eksperimentalnog pristupa u istraživanjima: Hipotetičko-deduktivnom pristupu posmatranja pojava kroz; posmatranje - [[hipoteza|hipotezu]] - [[eksperiment]] - rezultate - tumačenje – zaključak. Zato je Bernar zaslužan i za razvoj eksperimentalne medicine jer je dokazao da se tek nakon eksperimentalnih ispitivanja mogu proveriti posledice hipoteze.
 
Njegovo glavno delo je "Uvod u studije eksperimentalne medicine", koje je objavljeno u 25 izdanja, a [[prevodprijevod|prevedeno]] je i na mnoge [[jezik]]e sveta.
 
== Priznanja ==
[[Datoteka:Mendeleev Copley medal.jpg|thumb|desno|150px|]]
Za svoj rad i zasluge u nauci Bernar je izabran za člana [[Senat]]a Francuske [[1865]]., zatim i za člana [[Francuska|Francuske]] akademije nauka [[1868]]. Za svoje zasluge u nauci dobitnik je Koplijeve medalje <ref>[http://royalsociety.org/page.asp?id=1736 Koplijeva medalja (731)]Preuzeto;01. oktobra 2009.{{en}} </ref> [[1876]]. Bernar je bio i član Kraljevskog društva od [[1864]]. Njemu u čast Univerzitet u [[LionLyon|Lionu]]u nosi njegovo ime.
 
== Literatura ==