Razlike između izmjena na stranici "Cislajtanija"

Dodan 191 bajt ,  prije 8 godina
m
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m (Bot: migracija 25 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q533534 na Wikidati)
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
| slika_grb_veličina=100px
| opis_slike = Karta Cislajtanije iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]
| lokacija_ime =[[PopisSpisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Austro-Ugarska}}
| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum =[[1867]]. <ref name=cis/>
}}
'''Cislajtanija''' ([[nemački jezik|njemački]]: ''Cisleithanien'', [[češki jezik|češki]]: ''Předlitavsko'', [[poljski jezik|poljski]]: ''Przedlitawia'', [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Цислейтанія'', [[slovenski jezik|slovenski]]: ''Cislajtanija'', [[italijanski jezik|talijanski]]: ''Cisleitania'') bio je neslužbeni naziv za austrijski sjeverozapadni dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] od [[1867]]. do [[1918]].
 
Služneni naziv ''Cislajtanije'' bio je zapravo '''Carstva i zemlje zastupljene u Carevinskom vijeću''' ([[nemački jezik|njemački]]: ''Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder'') <ref name=cis/> ali kako je to bio nespretno dugi naziv zvali su je radije Cislajtanija ili ''Austrijske zemlje'' (''Österreichische Länder'').
 
Nakon [[Austro-Ugarska nagodba|Austro-Ugarske nagodbe]] i podjele [[Monarhija|monarhije]] [[1867]]. [[granica]] između ''Cislajtanije'' i [[TransletanijaTranslajtanija|Transletanije]] ([[Mađarska|ugarski]] dio) povučena je duž riječice [[Leitha|Leithe]] pritoke [[Dunav]]a. Pa su po [[Latinski jezik|latinskom]] zemlje do rijeke dobile prilog ''cis'' a zemlje preko rijeke ''trans''. <ref name=cis>{{cite web
| url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.c/c501960.htm
| title =''Cisleithanien''
''Donji dom'' (Abgeordnetenhaus) Carevinskog vijeća, zbog heterogenog nacionalnog sastava bio je vrlo nestabilan, bez jake parlamentarne većine pa su se između [[1867]]. - [[1918]]. na čelu austrijske vlade izmjenila čak 29 [[premijer]]a. U parlamentu su vladala krhka savezništva, koja su često pucala. Relativno uspješni period ''K.u.k. vlade'' bilo je za koalicije sa [[Poljaci|poljskim]] poslanicima iz [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]], koje su kupili posebnim propisima kao ''zemlju u razvoju'', i uz podršku poljskih poslanika (Polenklub) poput [[grof]]a [[Kasimir Felix Badeni|Kazimira Felixa Badenija]].
[[datoteka:Parlament-Aufnahme Orthocopter.JPG|thumb|left|280px|Palača [[Parlament (Beč)|parlamenta]] Cislajtanije u [[Beč]]u]]
U Abgeordnetenhausu se često vodila borba između [[Nijemcinemci|njemačkih]] [[nacionalizam|nacionalističkih partija]] i njihovih [[Slaveni|slavenskih]] oponenenata, naročito [[Češkačeška Republika|čeških]] [[radikal]]a koji su načelno uskratili pravo [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] da donosi bilo kakve odluke relevantne za češke zemlje, i bojkotirali rad parlamenta od [[1897]]. To je razljutilo radikalne [[Nijemcinemci|njemačke]] [[nacionalizam|nacionaliste]] pod vodsvom [[Georg Ritter von Schönerer|Georga von Schönerera]], koji su s druge strane zahtijevali raspuštanje monarhije i ujedinjenje njemačko-austrijskih zemalja u [[Nemačko Carstvo|Njemačko Carstvo]]. Zbog tog je car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] ponovno morao vladati kao [[autokrat]] - carskim [[dekret]]ima ('' Kaiserliche Verordnungen'') i sam postavljati vlade.
[[Carevinsko vijeće]] je potpuno obustavilo svoj rad [[1914]]., kad se nije moglo usaglasiti oko uzroka izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Nakon tog nije sazivano do [[1917]]., ali se već u jesen [[1918]]. raspalo na pojedine nacionalne odbore. Zbog tog su [[1918]]. austrijski poslanici formirali Privremenu narodnu skupštinu (Deutsch-Österreich.Reichsrat). <ref name=car>{{cite web
|9||[[Moravska|Markgrofovija Moravska]]||''Markgrafschaft Mähren''||[[Brno|Brünn (Brno)]]
|-
|10||[[Salzburg (austrijska savezna zemlja)|Vojvodstvo Salzburg]]||''Herzogtum Salzburg''||[[Salzburg (grad)|Salzburg]]
|-
|11||[[Češka Šleska|Austrijska Šleska]]||''Herzogtum Schlesien''||[[Opava|Troppau (Opava)]]
|15||[[Vorarlberg]]||''Vorarlberg''||[[Bregenz]]
|}
Svaka [[Krunske zemlje|krunska zemlja]] imala je svoju regionalnu skupštinu (Landtag), koja je donosila zakone vezana uz njihov teritorij, uglavnom zakone od malene važnosti. Do [[1848]]. poslanici tih skupština nisu se birali, već su to bili najveći zemljoposjednici i najviši crkveni prelati iz tih zemalja. Od [[1860]]. reformirao se način ulaska u Landtage, dio poslanika se birao, ali je dio ponovno ulazio po službenoj dužnosti, poput [[biskupepiskopos|biskupa]]a. Ali i onaj dio koji se birao, izabran je od glasača koji su prelazili prag imovinskog cenzusa. Tek je nakon izborne reforme iz [[1873]]. uvedeno [[Aktivno biračko pravo|opće pravo glasa]] (ali samo za muškarce).
==Stanovništvo==
{| class="wikitable"
! Narod!! % od ukupnog broja
|-
|[[Nemci|Nijemci]]||33%
|-
|[[Česi]]||22%
|[[Slovenci]]||5%
|-
|[[Italijani|Talijani]]||3%
|-
|[[Hrvati]]||3%
 
==Pogledajte i ove stranice==
* [[Translajtanija|Transletanija]]
 
== Izvori ==
64.473

izmjene