|
Ime im dolazi od [[Arapski jezik|arapske]] riječi ''zarqun'' što znači "cinober", a možda dolazi i od [[Perzijski jezik|perzijske]] riječi ''zargun'', što znači "zlatne boje". Žuti varijetet nazivamo '''hijacint''', prema istočnoindijskoj riječi; u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] svo žuto kamenje nazivali su hijacintom, ali danas se taj termin odnosi samo na žuti cirkon.
Cirkon je tradicionalno rođendanski kamen za mjesec [[decembar|prosinac]].
== Obilježja ==
[[Datoteka:Zircon_microscope.jpg|lijevo|thumb|150px|Fotografija slike iz optičkog mikroskopa; dužina kristala je oko 250 [[µm]].]]
Cirkon je osobit mineral, gotovo je sveprisutan u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]. Nađen je u [[Magmatskemagmatske stijenestene|magmatskim stijenama]] (kao primarni mineral), u [[Metamorfnemetamorfne stijenestene|metamorfnim stijenama]] (u obliku rekristaliziranih zrna) te u [[Sedimentnesedimentne stijenestene|sedimentnim stijenama]] (kao detritivna zrna). Veliki kristali su rijetki i ne dolaze u skupinama. Uobičajena veličina kristala koju nalazimo u npr. [[granit]]ima, je oko 100-300 µm, ali mogu narasti do nekoliko centimetara, a to najčešće u [[pegmatiti]]ma.
Zahvaljujući udijelu [[uranijuranijum|uranija]]a i [[torijtorijum|torija]]a kojeg gotovo uvijek posjeduju, neki cirkoni mogu proći kroz proces [[metamiktizacija|metamiktizacije]]. To dovodi do djelomičnog razaranja kristalne strukture, djelomične izotropizacije i amorfizacije kristala te objašnjava to što cirkoni imaju vrlo varijabilne osobine. Metamiktni kristali imaju manje indekse loma i manji dvolom.
Cirkon je čest mineral i nalazimo ga širom svijeta. Veća nalazišta su: [[Ural (gorje)|Ural]]; [[Trentino]], [[Monte Somma]]; [[Vezuv]], [[Italija]]; [[Arendal]], [[Norveška]]; [[Šri Lanka]]; [[Tajland]]; [[Ratankiri]], [[Kambodža]]; rudnici Kimberley, [[JužnoafričkaJužna RepublikaAfrika|JAR]]; [[Madagaskar]]; regija [[Renfrew]], [[Ontario]], [[Grenville]], [[Quebec]], [[Kanada]]. U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u: [[Litchfield]], [[Maine]]; [[Chesterfield]], [[Massachusetts]]; [[Essex]], [[Orange]]], and [[St. Lawrence]] regija, [[New York]]; regija [[Henderson]], [[Sjeverna Karolina|North Carolina]]; [[Pikes Peak]], [[Colorado]]; [[Llano]], [[Texas|Teksas]].
[[Torit]] (ThSiO<sub>4</sub>) i [[uranotorit]], (U,Th)SiO<sub>4</sub> su cirkonu strukturno slični minerali.
== Upotreba ==
[[Datoteka:ZirconUSGOV.jpg|thumb|Cirkonski prah]]
Komercijalno, cirkoni se kopaju za dobivanje metala [[cirkonijcirkonijum|cirkonija]]a, koji se koristi kao [[abraziv]] te kao [[izolator]]. Cirkoni su i izvor cirkon-oksida, jednog od najvatrostalnijih poznatih materijala. ZrO se koristi i kao taljivo za platinu pri temperaturama od preko 1755°C. Zr se koristi u nuklearnim reaktorima, zbog svoje sposobnosti apsorpcije neutrona. Veliki primjerci cijenjeni su kao drago kamenje, zahvaljujući visokom [[Indeksindeks loma svjetlostiprelamanja|indeksu loma svjetlosti]] (cirkon ima indeks loma oko 1.95, a dijamant samo nešto više - 2.4). Boja onih cirkona koji ne zadovoljavaju kvalitetu u draguljarstvu može se promijeniti zagrijavanjem. Ovisno o dužini i jačini zagrijavanja, mogu se dobiti bezbojni, plavi i zlatnožuti cirkoni.
== Cirkoni i starost Zemlje ==
Široka primjena cirkona postala je važnija od otkrića [[radiometrija|radiometrije]]. Cirkoni uvijek sadrže u sebi 0.1 do 1% [[uranijuranijum|uranija]]a i [[torijtorijum|torija]]a i mogu se koristiti za određivanje starosti stijena u modernim analitičkim metodama. Kako cirkoni imaju sposobnost neoštećeni proći kroz geološke procese [[erozija|erozije]], transporta pa čak i visoke stupnjeve [[metamorfizam|metamofrizma]], služe nam kako [[protolit]]-indikatori. Najstariji do sad pronađeni minerali su cirkoni iz Narryer Gneiss Terranea, [[Yilgarn Craton]], zapadna [[Australija]], stari 4,404 milijarde godina. Ta starost smatra se vremenom kristalizacije tih minerala. No, osim što su najstariji nađeni minerali na [[Zemlja (planet)|Zemlji]], oni nam pokazuju još neke zanimljive detalje. Udio [[izotop]]a [[kisikkiseonik|kisika]]a u njima interpretira se kao indikator toga da je već u vrijeme prije 4.4 milijarde godina na Zemljinoj površini bilo [[voda|vode]]. Ta spektakularna interpretacija objavljena je u najboljim znanstvenim časopisima, ali još uvijek je tema raznih debata. Neki znanstvenici smatraju da su izotopi kisika i još neki elementi (npr. elementi rijetkih zemalja), prošli u bližoj geološkoj povijesti kroz niz hidrotermalnih alteracija cirkona i smatraju to prihvatljivijim rješenjem ove zagonetke nego one da su bili primarni sastav magme u vrijeme originalne kristalizacije tih minerala.
{{Commonscat|Zircon}}
|
