Břetislav I od Češke – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 14:
}}
'''Břetislav''' (fonetski: '''Bžetislav'''; ponekad navođen i kao '''Bretislav'''; 1002/1005 - 10. januar 1055), također poznat i po nadimku '''Češki Ahilej''', bio je [[popis čeških vladara|knez Češke]] iz dinastije [[Pšemislovići|Pšemislovića]], koji je vladao od 1035. do smrti.
Rodio se kao sin kneza [[
Oldrich se tokom posljednjih godina očeve vladavine istakao u vojnim pohodima protiv [[Poljska|Poljaka]] kojima je između 1019. i 1029. [[Moravska]] vraćena pod češku vlast. <ref>Točan datum češkog osvajanja Moravske nije poznati; češki (i neki slovački) historičari preferiraju raniji, dok njihovi njemački i poljski kolege preferiraju kasniji datum</ref>Poslije je oko 1030. i 1031. ratovao s [[Mađarska|Mađarima]] nastojeći pod češku vlast staviti [[Slovačka|Slovačku]]. Nakratko je bio protjeran sa dvora kada mu je godine 1033. oca, uz pomoć bavarskog vojvode [[Heinrich III, sveti rimski car|Heinricha VI]], svrgnuo njegov stric [[Jaromir od Češke|Jaromir]]. No već sljedeće godine mu se otac vratio na prijestolje. Poslije njegove iznenadne smrti, Bretislav je preuzeo prijestolje u novembru 1034.
Bretislav je 1035. pomogao rimsko-njemačkom caru [[Konrad II, sveti rimski car|Konradu II]] u pohodu protiv [[Lužica|Lužičana]]. Godine 1039. je pokrenuo veliki pohod na Poljsku, tokom koga je uspio zauzeti i opljačkati poljsku prijestolnicu [[Gniezno]], te na povratku osvojiti dio [[Šleska|Šleske]], uključujući i [[Wrocław|Wroclaw]]. Tada su u [[Prag]] dovedene opljačkane relikvije [[
Godine 1040. je Bretislav došao u novi sukob sa njemačkim kraljem Heinrichom III. Iako su njemačke trupe poražene u bitci kod Brůdeka, sljedeće godine su zaobilaznim putem uspjele doći do Praga i staviti ga pod opsadom. Suočen sa pobunom u redovima svoje vojske, Bretislav je pristao na Heinrichove mirovne uvjete te se odrekao svih svojih osvajanja osim Moravske.
Red 28:
Bretislavova unutrašnja politika je bila obilježena nastojanjem da se nastavi [[pokrštavanje]] njegovih podanika. U tu je svrhu izdao ukaze kojim se zabranila [[poligamija]] i trgovanje nedjeljom. Godine 1054. je donio nove zakone o [[nasljedno pravo|nasljeđivanju]], kojim je ustanovio načelo tzv. [[agnatski senioritet|agnatskog senioriteta]], temeljem koga su braća u nasljeđivanju imala prednost pred sinovima; također je odredio da mlađi članovi vladajuće dinastije imaju pravo vladati svojim [[leno|lenima]], ali uz diskreciono pravo vladara da ih u svakom trenutku oduzme.
U praksi je to značilo da ga je na prijestolju (i u Češkoj) sljedeće godine naslijedio najstariji sin [[Spytihněv II, knez Češke|Spytihněv]]; Moravska je podijeljena između ostala tri mlađa sina - [[Olomouc]] je dobio [[Vratislav II
==Preci==
Red 42:
|boxstyle_5=background-color: #9fe;
|1= 1. '''Bretislav I, knez Češke'''
|2= 2. [[
|3= 3. [[Božena (Křesinová)|Božena]]
|4= 4. [[Boleslav II
|5= 5. [[Emma od Mělníka]]
|6= 6. Křesina
|7= 7.
|8= 8. [[
|9= 9. [[Biagota]] (?)
|10=
Red 56:
|14=
|15=
|16= 16. [[Vratislav I
|17= 17. [[Drahomíra|Drahomíra od Havolanaca]]
|18=
|