|
[[file:Grand Royal Coat of Arms of France.svg|200px|desno|mini|Grb Kraljevine Francuske i Navarre]]
Dinastija '''Bourbon''', također i '''Burbonci''' ([[francuski jezik|fr.]] ''Bourbon'', [[španjolskišpanski jezik|španj.]] ''Borbón''), jedna je od najvažnijih [[europaevropa|europskih]] vladarskih [[dinastija]]. Burbonski su kraljevi najprije vladali [[Navarra|Navarrom]] i [[Francuska|Francuskom]] u [[16. stoljećevijek|16. stoljeću]], a potom su početkom [[18. stoljećevijek|18. stoljeća]] zadobili i [[Španjolskašpanija|španjolsko]] prijestolje, a vladali su i južnom [[Italija|Italijom]] (Kraljevstvo Napulja i Obiju Sicilija). Osim toga članovi dinastije držali su važna vojvodstva ([[Parma]]).
Dinastija Bourbon je mlađi ogranak [[Dinastija Capet|dinastije Capet]]. Ime su dobili po obiteljskom dvorcu ''Castrum Borboniense'' koji se nalazi u nekadašnjoj pokrajini Bourbonnais u središnjoj Francuskoj. Danas je na prijestolju samo [[Španjolci|španjolska]] (kralj [[Ivan Karlo I.]]) i [[Luksemburg|luksemburška]] grana dinastije Bourbon ([[Henri, Veliki Vojvoda od Luksemburga|Henri]]).
=== Podrijetlo ===
Prema nekim [[povijesthistorija|povjesničarima]], [[genealogija|rodoslovlje]] Burbonaca seže u [[7. vijek|7. stoljeće]], od ''Hildebranda'', brata [[Franci|franačkog]] kralja [[Karlo Martel|Karla Martela]], dok drugi prvim poznatim pretkom imenuju ''Aimara'' (Aymar, Adehmar) iz [[10. stoljećevijek|10. stoljeća]]. Poslije smrti posljednjeg muškog potomka ''Archambaulta VIII.'', njegova kćerka ''Matilda'', koja se [[1197]]. godine udala za maršala Guya de Dampierrea, prenosi posjede i [[titula|titulu]] na svog sina ''Archambaulta IX.''<ref>Opća enciklopedija, sv. I, str. 642.</ref> Ženidbom Roberta od Clermonta, sina francuskog kralja [[Luj IX., kralj Francuske|Luja IX.]] s ''Beatriceom'', unukom Archambaulta IX. [[1272]]. godine, sjedinjen je najmlađi ogranak dinastije Capet s Burboncima. Njihov sin ''Luj'' naslijedio je majku [[1327]]. i time postao prvi ''vojvoda od Bourbona''.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. III, str. 146.</ref>
Stariji ogranak Burbonaca počinje s ''Pierreom I.'', najstarijim sinom Luja I., koji je poginuo u bitki kod Poitiersa [[1356]]. godine. Taj ogranak dinastije izumro je [[1527]]. godine.
=== Francuska loza Burbonaca ===
Navarski kralj ''Henrik III.'', sin Antoinea, je [[1589]]. izumrućem dinastije Valois postao francuski kralj (kao ''[[Henrik IV., kralj Francuske|Henrik IV.]]'') i utemeljitelj ogranka koji poslije vlada u Francuskoj, Španjolskoj, Parmi i Napulju. Za njegove vladavine reorganizirana je [[vojska]] i državna uprava i francuska je [[gospodarstvoprivreda|gospodarski]] ojačala. Završeni su te godine i [[Hugenotski ratovi|Francuski religiozni ratovi]].
Vladavinom [[Luj XIII., kralj Francuske|Luja XIII.]] (1610.-1648.) započelo je razdoblje francuskog [[apsolutizam|dvorskog apsolutizma]]. Veliku ulogu u državnoj upravi imao je ministar i [[kardinal]] [[Richelieu]]. Dvorski apsolutizam dostiže svoj vrhunac u vrijeme [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] (1648.-1715.), za čijeg je maloljetništva vladao ministar [[Jules Mazarin]]. Nezadovoljno plemstvo pružilo je otpor kralju tijekom sukoba (''Fronde'') koji je trajao 1648.-1658. Nakon Mazarinove smrti, Luj XIV. nastavlja vladati apsolutistički, uz tvrdnju da je [[Bog|Božji]] namjesnik na zemlji i da mu kao takvom pripada sva vlast nad podanicima. Ratovao je protiv [[Habsburgovci|HabsburgovacaHabsburg]]ovaca, [[Engleska|Engleske]] i [[NizozemskaHolandija|Nizozemske]], a u ratu za španjolsku baštinu (1701.-1715.) uspio je osigurati španjolsko prijestolje pripadniku svoje dinastije, Filipu Anžuvinskom.
Dinastija je svrgnuta s prijestolja krajem 18. stoljeća, tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Dana [[20. 9.|20. rujna]] [[1792]]. odlukom ''Narodnog koventa'', Francuska je proglašena [[Prva Francuska republika|republikom]], a kralj [[Luj XVI., kralj Francuske|Luj XVI.]] i njegova supruga [[Marija Antoaneta]], kći [[car]]ice [[Marija Terezija|Marije Tereze]], osuđeni su na smrt i pogubljeni. Godine [[1814]]. padom [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] restaurirana je vlast burbonske dinastije na čelu s kraljem [[Luj XVIII., kralj Francuske|Lujem XVIII.]] Napoleon je prognan na [[ElbaLaba|Elbu]], a poslije kratkotrajnog povratka na vlast i konačnog izgona, odlukama [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] [[1815]]. godine ponovno je obnovljena vlast Burbonaca. Srpanjskom revolucijom [[1830]]. [[Karlo X., kralj Francuske|Karlo X.]] (1824.-1830.) bio je prisiljen [[abdikacija|abdicirati]], a [[kruna|krunu]] je preuzeo francuski ''kralj-građanin'' [[Luj -Filip, kralj Francuza|Luj Filip]] (1830.-1848.) koji je pripadao sporednoj liniji, ''Orléans-Bourbon''. Nakon što je i on zbačen revolucijom s vlasti, završena je vlast Bourbona u Francuskoj.
=== Španjolska loza Burbonaca ===
Izumrućem španjolskih [[Habsburg]]a, izbio je [[Rat za španjolsko naslijeđe|Rat za španjolsku baštinu]] (1701.-1714.), tijekom kojeg je vojvoda ''Filip od Anjoua'', unuk francuskog kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] stekao pravo na španjolsko prijestolje, kao [[Filip V., kralj Španjolske|Filip V.]] (1700.-1746.).
Godine [[1808]]. Napoleon je natjerao kralja [[Karlo IV., kralj Španjolske|Karla IV.]] na abdikaciju i na španjolsko prijestolje instalirao svog brata [[Joseph Bonaparte|Josepha Bonapartea]]. Napoleonovim porazom kod [[Leipzig]]a [[1813]]. godine, vraćaju se Burbonci na prijestolje.
Kada je [[1875]]. godine ponovno uspostavljena [[monarhija]], kraljem je postao Izabelin sin, [[Alfons XII.]] (1875.-1885.). njegov sin i nasljednik [[Alfons XIII.]] (1886.-1931.) svrgnut je s vlasti [[1931]]. godine kada je proglašena republika.
Poslije [[španjolskišpanski građanski rat|španjolskog građanskog rata]] (1936.-1939.) na vlast dolazi general [[Francisco Franco]] koji [[1948]]. godine obnavlja monarhiju i imenuje za [[prijestolonasljednik]]a [[Juan Carlos I.|Juana Carlosa]], unuka kralja Alfonsa XIII., koji poslije Francove smrti [[1975]]. postaje španjolski kralj.
=== Talijanska loza Burbonaca ===
* [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrik IV.]] (Henrik III., kralj Navarre, 1572.-1610.) [[1589]].-[[1610]].
* [[Luj XIII., kralj Francuske|Luj XIII.]] [[1610]].-[[1643]].
* [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]], Kralj Sunce [[1643]].-[[1715]].
* [[Luj August., kralj Francuske|Luj August]] svrgnut odlukom parlamenta [[1715]]
* [[Luj XV., kralj Francuske|Luj XV.]] [[1715]].-[[1774]].
* [[Luj XVI., kralj Francuske|Luj XVI.]] [[1774]].-[[1793]].
* [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luj XVIII.]] ([[1814]].-[[1824]].)
* [[Karlo X., kralj Francuske|Karlo X.]] ([[1824]].-[[1830]].)
| 