Budizam u Kini – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 2:
[[Datoteka:Mahayanabuddha.jpg|thumb|desno|Sedeći [[Gotama Buda|Buda]] iz dinastije Tang, oko [[650]].]]
[[Datoteka:Wood Bodhisattva.jpg|thumb|desno|Drveni [[bodisatva]] iz dinastije Song (960-1279)]]
[[Datoteka:Chang Sheng-wen 001.jpg|thumb|desno|[[Sakjamuni]] [[Gautama Buddha|Buda]] podučava (1173-1176)]]
'''Kineski budizam''' je zbirni pojam koji obuhvata razne [[budizam|budističke]] škole koje su se javljale u [[Narodna Republika Kina|Kini]] od antičkih vremena do danas. Ove škole su u sebe integrisale i brojne ideje [[konfučijanstvo|konfučijanstva]], [[taoizam|taoizma]] i drugih sistema [[kineska filozofija|kineske filozofije]].
Kineski budizam se ponekad klasifikuje kao ogranak severnog ili [[mahajana]] budizma; ali, preko svojih početnih [[hinajana]] tekstova, u prevodima sa sanskrita, ispoljavao je znatan uticaj i na škole [[dhjana|dhjane]], ili meditacije.
Red 10:
Budizam se ustalio duž [[Put svile|Puta svile]] u središnjoj Aziji približno početkom nove ere, a do kraja [[dinastija Han|dinastije Han]] (oko [[220]]. godine) prevashodno se svodio na grupe stranaca. U početku su taoistički učenjaci pomagali kao prevodioci, pri čemu su za prevođenje budističkih ideja korišćeni taoistički termini, a naglašavana je i sličnost izmedu dve religije<ref name="Rečnik budizma">Trevor O. Ling, Rečnik budizma, Geopoetika, Beograd 1998.</ref>.
Nakon pada dinastije Han usledile su invazije nekineskih naroda na severnu Kinu, koji su uspostavili upravu nad ogromnim područjima tokom narednih 300 godina. Kneževi koji su vladali severnim pokrajinama blagonaklono su gledali na budizam, a budistički [[monah|monasi]] postajali su diplomatski, vojni i politički savetnici. Oni su stekli i izvanredan ugled među stanovništvom. Fo T'u-teng (umro [[349]]. g.) i drugi budistički propovednici preobratili su na budizam skoro čitavu severnu Kinu, dok je čuvena prevodilačka škola pod upravom [[Kumarađiva|Kumarađive]] (344-413.) delovala u prestonici Č'ang-anu. U to vreme su ideje [[mahajana|mahajane]] imale znatan uticaj na kineske učenjake. Oko [[399]]. godine [[Fa Hsien]] je napustio Č'ang-an uputivši se na svoje čuveno [[hodočašće]] u Indiju, naznačivši početak hodočasničkog pokreta u središta indijskog budizma.
U [[4.
Pod [[dinastija Tang|dinastijom T'ang]] ([[618]]-[[907]]. godine) budizam u Kini je dostigao svoju zrelost. Ova dinastija je bila naklonjena budizmu u potpunosti. Kontakti uspostavljeni sa središnjom Azijom i Indijom doveli su u Kinu mnoge strance. Kada se Hsuan Tsang (oko 596-664), čuveni budistički učenjak i hodočasnik, vratio u Kinu posle trinaest godina provedenih u Indiji, dočekali su ga kao heroja. On je vršio neizmerni uticaj, i za sobom ostavio kolosalan prevodilački opus. Sredinom [[9.
Porast blagostanja i dvorskog uticaja budističkog [[
Uspostavljanjem mongolske Juan dinastije, u Kini do izražaja dolazi [[tibetanski budizam]] ili lamaizam; ali, tokom narednih 700 godina, sa izuzetkom monaha po manastirima, budizam se pretežno stopio sa narodnom religijom, koja predstavlja spoj budističkih i taoističkih elemenata. Učeni ljudi su ovu popularnu religiju masa prezirali kao sujeverje<ref name="Rečnik budizma"/>. Kasni 19. i rani [[20. vijek|20. vek]] doneli su kineskom budizmu intelektualnu renesansu i etičku reformu, poglavito pod T'ai Hsijem (1890-1947.). Ali, dolaskom [[komunizam|komunizma]], budizam je ponovo potisnut.
== Navodi ==
|