Bubreg – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 103 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q9377 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''Bubrezi''' ([[latinski jezik|lat:]] ren; {{grčki1|νεφρό}}, nephro; [[Turskiturski jezik|tur:]] böbrek; bunjevački: bubrik) su parni organi, koji predstavljaju centralni deo [[urinarni sistem|urinarnog sistema]]. Smešteni su u retroperitonealnom prostoru na zadnjem zidu abdomena, i nalaze se sa obe strane kičmenog stuba (u visini 12. grudnog i 1. i 2. slabinskog pršljena). Desni bubreg, potisnut [[jetra|jetrom]], postavljen je malo niže u odnosu na levi.
 
Ima oblik šupljeg zrna [[pasulj]]a, čija je konkavna ivica okrenuta ka kičmenom stubu. Bubreg odraslog [[čovekčovjek|čoveka]]a teži oko 140-150g i ima veličinu stisnute pesnice. Medijalna strana ovog organa sadrži ulazni otvor ili bubrežni hilus, koji vodi u bubrežnu duplju (sinus renalis), a kroz koji prolaze krvni i limfni sudovi, nervi i mokraćovod.
 
Bubreg je spreda pokriven parijetalnim peritoneumom, a osim toga sa svih strana ga okružuju tri omotača: bubrežna fascija (koja oblaže i [[nadbubrežna žležda|nadbubrežnu žlezdu]]), masna čahura (capsula adiposa) i fibrozna čahura (capsula fibrosa).
Red 19:
[[Datoteka:Histology-kidney.jpg|thumb|desno|200px|Nefron - histološki preparat: 1. Glomerul, 2. Proksimalni tubul, 3. Distalni tubul]]
 
Nefron (nephron) je osnovna morfološka i funkcionalna jedinica bubrega. Svaki bubreg se sastoji od preko milion nefrona i svaki od njih može potpuno samostalno da stvara [[mokraća|mokraću]]. [[Čovjek|Čovek]] može da živi dok mu je funkcionalna barem 1/3 nefrona.
 
Nefron se sastoji od bubrežnog telašca (korpuskula) i bubrežnog tubula.
Red 30:
Iako svi nefroni imaju istu strukturu, oni se dele na dve glavne grupe: kortikalne i jukstamedularne nefrone. Glomerul kortikalnih nefrona je smešten u spoljašnjem delu kore i ima kratku Henleovu petlju, koja samo delimično zalazi u medulu. Jukstamedularni su smešteni dublje u parenhimu kore i imaju veoma dugačke Henleove petlje, koje prodiru duboko kroz medulu i dostižu skoro do bubrežnih papila. Većinu čine kortikalni nefroni (70-80%).
 
Tokom starenja organizma broj funkcionalnih nefrona se postepeno smanjuje, tako da u 80. godini mnogi [[čovekčovjek|ljudi]] imaju samo 40% od početnog broja nefrona. Osim toga njihova populacija se smanjuje i pri povredama, oboljenjima i sl, a bubreg nema izraženu sposobnost regeneracije.
 
== Intersticijum ==
Red 61:
Mehanizam stvaranja [[mokraća|mokraće]] obuhvata tri fundamentalna procesa: filtraciju, reapsorpciju i sekreciju. Stvaranje primarne [[mokraća|mokraće]] počinje filtracijom velike količine tečnosti ([[krv]]i) iz glomerulskih kapilara, kroz krvno-urinarnu membranu, u Boumanovu kapsulu. Ovaj ultrafiltrat [[krv]]i zatim ulazi u sistem tubula, gde se odvija reapsorpcija (vraćanje određenih supstanci iz filtrata u krvotok) i sekrecija (transport jona i drugih supstanci iz krvotoka u bubrežne tubule). Kao rezultat nastaje konačna [[mokraća]], koja se preko mokraćovoda (ureter) odvodi iz bubrega u [[mokraćna bešika|mokraćnu bešiku]].
 
Obavljajući ovu primarnu ulogu, bubrezi takođe vrše i druge funkcije. Oni veoma precizno podešavaju izlučivanje [[voda|vode]] i elektrolita prema njihovom unosu, održavajući na taj način stalnost unutrašnje sredine. Oni imaju glavnu ulogu u izlučivanju otpadnih produkata [[metabolizam|metabolizma]] (urea, kreatin, mokraćna kiselina, [[bilirubin]]), raznih [[toksini|toksina]], [[lekovi|lekova]] i dodataka [[hrana|hrani]]. Regulacijom izlučivanja [[voda|vode]] i [[natrijumNatrij|Na]] imaju presudnu ulogu u dugoročnoj regulaciji arterijskog pritiska. Zajedno sa [[pluća|plućima]] i puferima telesnih tečnosti, bubrezi učestvuju u regulaciji [[acido-bazna ravnoteža|acido-bazne ravnoteže]], jer mogu da odstrane iz organizma razne [[kiselina|kiseline]] (sumpornu, fosfornu i dr). Pošto sintetišu i sekretuju oko 90% ukupnog eritropoetina, oni direktno utiču i na stvaranje, tj. broj [[crvena krvna zrncaeritrociti|crvenih krvnih zrnaca]]. Tokom prolongiranog gladovanja bubrezi u procesu glikoneogeneze, od različitih prekursora, stvaraju glikozu.
 
Kod hroničnih bolesti bubrega ili akutne insuficijencije, dolazi do teških poremećaja u zapremini i sastavu telesnih tečnosti i nakupljanja raznih štetnih materija u organizmu. Ako se ne preduzmu odgovarajuće kliničke mere (poput hemodijalize), nastupa smrt pacijenta u roku od nekoliko dana.