Razlike između izmjena na stranici "Britanska funta"

Dodano 196 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: Migrating 92 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q25224 (translate me))
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
|opis_2 =Najčešće korištene kovanice
|iso_kod =GBP
|korisnik_država =[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
|stopa_inflacije =4.4%
|izvor_datum_inf =(UK CPI srpanj 2008)
Znak za funtu je £ (rjeđe jednostavno "L"). Oba simbola dolaze od ''libre'', the [[Latinski jezik|latinske]] riječi za "[[Funta|funtu]]". Standardna [[ISO 4217|ISO 4217 šifra za valutu]] je '''''GBP''''' = Great Britain Pound.
 
[[Britanska funta|Funta sterlinga]] je jedna od najčešće korištenih valuta u svijetu, zajedno s [[SADsjedinjene Američke Države|američkim]] [[Američki dolar|dolarom]], [[Japan|japanskim]] [[yenjen|yenom]]om, [[australskim|australskim dolarom]] i [[Euro|eurom]]. Predstavlja najvredniju monetu na svijetu.
 
U UK, u nastojanju da se izbjegne zabune s mjernom jedinicom za težinu, odnosno drugim valutama sa sličnim imenom, funta se formalno naziva ''funta sterlinga'' ili, jednostavno ''sterling''. [[Slang]] izraz ''[[quid]]'' je također korišten kao neformalni naziv za britansku funtu. [[Sterling]] je izvorno bio naziv za srebrni penny, odnosno 1/240 funte. U moderno doba funta je zamijenila penny kao osnovnu novčanu jedinicu jer je inflacija postepeno smanjila vrijednost valute. Ono što je nekoć bilo srebrni peni danas ima kupovnu moć jedne moderne funte.
Zakoni koji se odnose na [[platežno sredstvo]] su specifično složeni u UK. U [[Engleska|Engleskoj]] i [[Wales]]u, novčanice izdane od [[Banka Engleske|Banke Engleske]] su zakonito platežno sredstvo, što znači da ''moraju'' biti prihvaćene prilikom isplate potraživanja. U [[Škotska|Škotskoj]] i [[Sjeverna Irska]], nijedna novčanica nije zakonito platežno sredstvo, i svaka banka koja izdaje banknote to čini u obliku vlastitih 'obveznica'. Škotske i sjevernoirske novčanice su nekad odbijene od strane prodavnica u Engleskoj. Škotske i sjevernoirske novčanice su također izgledom različite od engleskih novčanica. Kovanice u vrijednosti jedne funte se također razlikuje izgledom u odnosu na godinu kada su izdane; međutim, sve one su iskovane u Kraljevskoj kovnici novca i imaju istovjetnu vrijednost.
 
Priroda platežnog sredstva je još složenija u Škotskoj — samo kovanice od Kraljevske kovnice novca su zakonito platežno sredstvo, a čak je i upotreba manje vrijednih kovanica ograničena (kovanica od pet i deset penija su, na primjer, zakonito platežno sredstvo jedino u iznosima do pet funti). S druge strane su kovanice od jedne i dvije funte zakonito sredstvo plaćanja u neograničenim iznosima. To nije uvijek bio slučaj, jer su tokom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] škotske novčanice postale platežno sredstvo Zakonu o obrani valute iz godine 1939; taj status su izgubile [[1. 1.|1. januara]] [[1946]].
 
Da stvar bude još kompliciranija, neke novčanice Banke Engleske su sve donedavno bile zakonito platežno sredstvo u Škotskoj i Sjevernoj Irskoj. Taj statu sus imale samo novčanice u vrijednosti ispod pet funti, pa kada je Banka Engleske godine 1985. povukla novčanicu od jedne funte iz opticaja, nijedna novčanica nije bila pokrivena ovom odredbom.
Sve [[Britanske kovanice|kovanice]] u uobičajenom opticaju su zakonito platežno sredstvo u UK, isto kao i rijetko viđene kovanice od pet funti i dvadeset pet penija, tzv. "krunske" kovanice. Nekoliko zlatnih kovanica koje je izdala Kovnica su još uvijek zakonito platežno sredstvo, iako kao [[zlatne šipke]] imaju daleko veću vrijednost od nominalne, pa se nikada ne koriste u opticaju i umjesto toga ih skupljaju [[Numizmatika|numizmatičari]].
 
[[Gibraltar]] i otoci [[Guernsey]], [[Jersey (otok)|Jersey]], [[Sveta Helena|Saint Helena]], te [[Falklandi|Falklandski Otoci]] i [[Otok Man]], koji nisu dio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], također izdaju vlastite novčanice, koje su doduše vezane uz sterling. Nijedna od regionalnih valuta nisu platežno sredstvo u [[Engleska|Engleskoj]] i drugim regijama, ali su obično prihvaćene od velikih tvrtki i banaka. Doduše, nekad se naplaćuje provizija za promjenu.
 
:''Vidi : [[Britanske novčanice]], [[Funta Otoka Man]], [[Guernseyska funta]], [[Jerseyska funta]], [[Gibraltarska funta]], [[Falklandska funta]], [[Sainthelenska funta]]''
Funta se sada slobodno kupuje i prodaje na [[Burza|burzama]] širom svijeta pa njena vrijednost fluktuira (raste kada je mešetari kupuju, pada kada je prodaju). Tradicionalno je bila među najvrednijim novčanim jedinicima na svijetu.
 
On [[17. 9.|17. septembra]] [[2005]], £1.00 je vrijedila 1.81 [[Američki dolar|US$]], 1.47 [[Euro|€]] i 201 [[yenjen|¥]].
 
== Historija ==
Sterling (zajedno s osnovnom novčanom jedinicom poznatom kao ''Tealby [[peni]]'', prije nego funta) bio je uveden kao engleska valuta od strane kralja [[Henry II Engleski|Henryja II]] godine [[1158]], iako je ime ''sterling'' uvedeno nešto kasnije. Riječ ''sterling'' dolazi od starofrancuskog ''esterlin'' koje je postalo ''stiere'', staroengleska riječ za jak, čvrst i nepokretan.
 
Funta sterlinga, ustanovljena godine [[1560]]–[[1561|61]] od [[Elizabeta I.|Elizabeth I]] i njenih savjetnika, od kojih je najvažniji bio Sir [[Thomas Gresham]], donijela je red nakon financijskog kaosa tjudorske Engleske koji se često bio nazivao "Velikim krivotvorenjem" kovanica, i koji je donio razornu inflaciju u godinama [[1543]]–[[1551|51]]. Godine 1551, prmea [[Fernand Braudel|Fernandu Braudelu]] (Braudel 1984, pp 356ff), udio srebra u peniju je pao na jednu trećinu.
Kovanice su postale jednostavna [[fiducijarna valuta]] (slično kao i moderne kovanice) te je tečaj u [[Antwerpen]]u gdje su se engleske tkanine prodavale u Evropu, bio pao. Sve kovanice u opicaju bile su povučene na novo kovanje po boljem standardu te poslije isplaćene po smanjenom tečaju.
 
Nakon što je godine [[1865]]. održana Međunarodna monetarna konferencija u [[Pariz]]u otpočele su rasprave u vezi mogućnosti da se UK pridruži [[Latinska monetarna unija|Latinskoj monetarnoj uniji]], i ''[[Kraljevska komisija]] za međunarodne kovanice'' je ispitala stvar[http://www.gold.org/value/reserve_asset/history/monetary_history/vol2/1868feb18.html]. Iako se UK odlučila protiv pridruživanja, neki od argumenata [http://www.oup.co.uk/pdf/0-19-924366-2.pdf] predstavljaju zanimljivo štivo u kontekstu tekućih rasprava na temu uvođenja [[Euro|eura]].
 
Prije [[Prvii svjetski rat|prvog svjetskog rata]], Ujedinjeno Kraljevstvo je imalo jednu od njasnažnijih svjetskih ekonomija i držala 40 % svih svjetskih investicija. Međutim, pred kraj rata zemlja je bila dužna 850 miliona £, uglavnom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, tako da su kamate iznosile 40 % svih državnih troškova.
 
U pokušaju da se povrati financijska stabilnost, varijacija zlatnog standarda bila je ponovno uvedena godine [[1926]], prema čemu je vrijednost valute bila vezana uz predratnu cijenu zlata, iako su građani bili u mogućnosti izmijeniti valutu jedino za zlatne šipke umjesto kovanica. Ovo je odbačeno [[21. 9.|21. septembra]] [[1931]]. za vrijeme [[Velika depresija u Ujedinjenom kraljevstvu|Velika depresija]] te je sterling devalvirao za 20%.
(Postoji teorija da je ovaj potez Velike Britanije direktan uzrok velike ekonomske krize iz 1929.-te godine)
Kao i kod svih drugih svjetskih valuta, funta više nije nikako vezana za plemenite metale. Američki dolar je posljednji napustio zlatni standard godine [[1971]]. Funta je postala potpuno konvertibilna godine [[1946]]. kao uvjet za dobivanje američkog zajma od 3.75 milijarde [[Američki dolar|US$]] nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]].
 
Funta sterlinga se koristila kao valuta [[Britanskog Imperija|Britanski Imperij]]. Kada je Imperij postao [[Komonvelt nacija|Komonvelt]], dominioni su uveli vlastite valute (kao [[Australska funta|australsku funtu]] i [[Irska funta|irsku funtu]]) - prvo vezan uz sterling, zatim uvodeći fluktuirajući tečaj (Australia godine 1931. i Irska godine 1979).
 
=== Vezanost uz američki dolar ===
Nakon napuštanja zlata, bilo je nekoliko pokušaja da se vrijednost funte veže uz druge valute, u početku [[Američki dolar]].
 
Pod stalnim ekonomskim pritiskom, i usprkos odbijanja mogućnosti da će nešto tako učiniti, britanska vlada je 19. septembra [[1949]. devalvira funtu za 30 %, od US$4.03 do US$2.80. (Američki dolar je sam nastao od kovanice od 5 šilinga u upotrebi u američkim kolonijama u [[18. vijek]]u, pa je zato sve dotle postojao tečaj od US$4 za funtu.) Taj je potez natjerao druge vlade da također devalviraju valute u odnosu na dolar, uključujući [[Australija|Australiju]], [[Danska|Dansku]], [[Irska|Irsku]], [[Egipat]], [[Indija|Indiju]], [[Izrael]], [[Novi Zeland]], [[Norveška|Norvešku]] and [[JARJužna Afrika|Južnu Afriku]].
 
Sredinom [[1960-e|1960-ih]] funta je ponovno došla pod pritisak jer se tečaj u odnosu na dolar smatrao previsokim. Ljeti godine [[1966]], dok je vrijednost funte padala na tržištima novca, kontrola tečaja je pooštrena od strane [[Harold Wilson|Wilsonove]] vlade. Među uvedenim mjerama bilo je ograničenje za turiste koji nisu smjeli ponijeti više od £50 iz zemlje - ukinuto godine [[1970]]. Funta je konačno devalvirala za 14.3 % na US$2.41 u novembru [[1967]].
 
Sa slomom [[Sistembretton Bretton WoodsaWoods|sistema Bretton Woodsa]] – koji se zbio dobrim dijelom zato što su Britanci stvorili tržište [[Eurodolar]]a– funta je bila [[fluktuirajuća valuta]] ranih 1970-ih i predmet tržišnih špekulacija.
 
Nova kriza je nastala godine [[1976]], kada je procurila informacija kako je [[Međunarodni monetarni fond]] (MMF) smatrao da bi funta trebala imati vrijednost od US$1.50, te je kao rezultat funta pala na vrijednost od $1.57, na što je vlada odlučila posuditi 2,3 milijarde £ od MMF-a. Ranih [[1980-e|1980-ih]] funta je porasla na razinu od 2 $ jer su kamatne stope rasle kao posljedica [[monetarizam|monetarističke]] politike usmjerene na [[ponuda novca|ponudu novca]] i visoki tečaj bio je često okrivljavan za duboku [[recesija|recesiju]] godine [[1981]]. Na svojoj najnižoj razini funta je vrijedila 1.05 US$ u februaru 1985, prije nego što se vratila na 1.66 US$ tokom 1990-ih. Krajem 2004 funta je vrijedila 1.94 US$, ali je ponovno na pala na cca. $1.70 US$ u julu 2005.
 
=== Vezanost uz njemačku marku ===
Godine [[1988]], [[Nigel Lawson]], ministar financija u vladi [[Margaret Thatcher]] odlučio je da funta treba "pratiti" [[Njemačkanemačka|njemačku]] [[Njemačka marka|marku]], što je izazvalo neočekivano brzi porast inflacije jer je ekonomija naglo porasla s obzirom na nepotrebno niske kamatne stope.
 
=== Vezanost uz evropsku monetarnu jedinicu ===
Kao još jednu promjenu kursa, godine [[1990]]. Thatcherina vlada je odlučila pridružiti se [[Evropski mehanizam promjene tečaja|Evropskom mehanizmu promjene tečaja]] (ERM), prilikom čega je funta dobila vrijednost od 2,9 [[njemačka marka|DM]]. Međutim, zemlja je bila prisiljena povući se iz sistema na tzv. ''[[Crna srijeda|Crnu srijedu]]'' ([[16. 9.|16. septembra]], [[1992]]) kada je grupa međunarodni monetarnih špekulanata na čelu s [[George Soros|Georgeom Sorosom]] iskoristila fiksni tečaj špekulirajući s razlikama u kamatnim stopama Britanije i Njemačke (i zaradivši nekoliko milijardi dolara).
 
Crna Srijeda je dovela do porasta kamatnih stopa od 10 na 12%, a poslije i 15 % nakon bezuspješnih pokušaja da se funta spasi od pada ispod ERM ograničenja. Tečaj je pao na 2,2 [[njemačka marka|DM]] što je zemlju koštalo desetine milijardi funti.
 
=== Euro ===
Kao član [[Evropska Unijaunija|Evropske Unije]], Ujedinjeno Kraljevstvo ima mogućnost uvođenja [[Euro|eura]] kao vlastite valute. Međutim, ta je tema politički kontroverzna, s obzirom da je UK bila prisiljena napustiti njegovu preteču Evropski mehanizam promjene tečaja (v. gore).
 
Funta se nije pridružila Drugom evropskom mehanizmu promjene tečaja (ERM II) nakon što je uveden euro.
== Prije sterlinga ==
* U anglosaksonskom dobu male srebrne kovanice poznate kao[[sceat]]i su se koristili u trgovini; bile su uvedene prema frizijskom primjeru i težile su 20 zrna [[Zrno (mjera)|zrna]] (cca 1,3 g).
* Mercijski kralj [[Offa]] je godine [[790|790.]] uveo srebrni peni od 22,5 zrna (cca 1,5 g). Dvjestočetrdeset takvih penija su bili iskovani od [[Tower funta]]: očigledno je vrijedila 5400 zrna (cca 349,9 g).
* Godine [[1526]]. standard je promijenjen na [[Troy funta|troy funtu]] od 5764 zrna (373,242 g).
* Vidi također [[Saksonska funta]]
64.473

izmjene