Bor (biljka) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Vanjske veze
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 2:
 
== Obični bor ==
'''Obični bor''' ili '''bijeli bor''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Pinus sylvestris'') je [[crnogoricačetinarske šume umerenih predela|crnogorična]] vrsta [[drvodrveće|drveća]] iz porodice Pinaceae.
 
=== Rasprostranjenost ===
Raste u širokom području [[EuropaEvropa|Europe]] i [[Sjeverna Azija|Sjeverne Azije]].
 
=== Opis izgleda ===
[[Datoteka:ScotsPine shoot.jpg|150px|lijevo|thumb|Iglice običnoga bora]]
 
Visok je do 40 m. [[Drveće|Drvo]] obiluje [[smola|smolom]]. Ima mnogo formi i geografskih oblika.
 
[[Kora (biljke)|Kora]] je na gornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastožuta, a ljušti se u tankim ljuskama. Donji dio debla ima sivosmeđu, izbrazdanu, debelu koru. Debla starijih stabala su crvenkasta i tanka.
Red 16:
Korijenov sustav ima jaku žilu srčanicu.
 
[[Pup]]ovi nisu smolasti. Po obliku su jajasto-valjkasti i zaobljeni. Ljuske su priljubljene sa više-manje slobodnim sesastim vrhovima, a duge su 6-2 [[metar|mm]].
 
Iglice ([[četine]]) stoje na kratkim izbojcima po dvije u bjeličastom rukavcu, duge 4 do 8 cm i do 2 mm široke. Gipke su i tanke, šiljate, često blago uvijene (usukane), svijetlo[[siva|sivo]]-[[zelenazeleno|zelene]], zelena ili tamnozelene boje. Ostaju na granama 2-3 godine, a na višim nadmorskim visinama i duže.
 
Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su jajasti, sumpornožuti, do 1 cm dugi, a ženski su u obliku malih smeđih ili crvenih šišarica.
Red 30:
 
== Crni bor ==
'''Crni bor''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Pinus nigra'') je [[crnogoricačetinarske šume umerenih predela|crnogorično]] [[drveće|drvo]] iz porodice [[Pinaceae]].
 
=== Rasprostranjenost ===
Raste u [[Južnajužna EuropaEvropa|južnoj Europi]], sjeverozapadnoj [[Afrika|Africi]] i [[Mala Azija|Maloj Aziji]].
 
=== Izgled ===
Red 46:
[[List|Iglice]] su tvrde, blago povijene, tamno-zelene, 8-15 cm duge, 1.5 - 2 mm debele, naglo ušiljenog žućkasta vrha. Nalaze se u bjelkastom, oko 1 cm dugom rukavcu, po 2 u grupi.
 
[[Češer]]i su simetrični, 5-8 cm dugi i do 4 cm debeli, žuto-smeđi, dozrijevaju u 3. godini. Češerne su ljuske odrvenjene, odozdo čađavo[[crnacrno|crne]]. Zriju druge godine, a otvaraju se u proljeće treće godine.
 
Razmnožava se sjemenom. [[Sjeme]] klije sa 6-10 , većinom 8 supaka. Sivosmeđe je boje, dugo 5-7 mm, široko oko 4 mm, sa oko 2 cm dugim krilcem. Jedan [[kilogram]] [[sjeme]]na sadrži oko 53 000 sjemenki, čija je klijavost preko 80%.
Red 52:
Ima [[korijen (biljke)|korijen]]sku mrežu sa žilom srčanicom. Korijenje prodire između kamenja i poboljšava uvjete za ostale vrste. Živi do 500 godina.
 
[[Drveće|Drvo]] obiluje [[smola|smolom]]. Ima veliku bjeliku, a razmjerno malu srž.
 
=== Stanište ===
Naseljava kserotermna staništa, pretežno na [[vapnenac|vapnencu]], [[dolomit]]u i [[serpentin]]u, većinom na toplijim ekspozicijama, brdskog i gorskog pojasa. Tvori čiste ili miješane [[sastojina|sastojine]].
 
Rasporstranjen je u srednjoj i južnoj [[EuropaEvropa|Europi]] i zapadnoj [[Azija|Aziji]].
 
=== Ekološka svojstva ===
Vrsta je polusvjetla, može podnijeti postranu zasjenu obližnjeg drveća. Pomladak treba dosta [[svjetlost|svjetla]] za razvoj, ipak podnosi više zasjene od pomlatka [[obični bor|običnog bora]]. Što je sastojina kvalitetnija, zahtjevi za svjetlom su manji. Otporan je na [[suša|sušu]] te dobro podnosi [[mraz]]. Umjereno je osjetljiv na [[zima|zimske]] studeni. Nije osjetljiv na [[dim]], tvorničku prašinu i štetne [[plingas|plinove]]ove pa je pogodan za osnivanje zelenih površina u blizini industrijskih centara. Vrlo je značajan za [[pošumljavanje]], jer je skroman u zahtjevima na [[voda|vodu]] i svojstva tla. Popravlja tlo, podnosi sušu, žegu i [[bura|buru]].
 
=== Varijeteti i forme ===