m
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m (Robot: Removing th:พรรคบอลเชวิค (deleted)) |
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja) |
||
'''Boljševici''' (od [[ruski jezik|ruskog]] Большеви́к, od riječi больше - većina) je ime za pripadnike lijevog (revolucionarnog) krila Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP) nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i menjševike. Do raskola u partiji je došlo na drugom kongresu partije [[1903]]. <ref>{{cite book|last=Suny|first=Ronald Grigor|title=The Soviet Experiment|year=1998|publisher=Oxford UniversityPress|location=London|isbn=9780195081053|pages=57}}</ref>kada je boljševičko krilo za sebe uzelo skraćenicu RSDRP(b), gde je b označavalo boljševike. Ubrzo posle dolaska na vlast u novembru [[1917]]. partija je promenila ime u [[Ruska komunistička partija]] (boljševika) (RKP(b)). Ruska komunistička partija je [[1952]]. formalno izbrisala reč boljševik iz svoga imena.
Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije osnovao je [[Vladimir Iljič Lenjin]] - [[1905]]. kao masovnu radničku partiju sa unutrašnjom demokratskom [[hijerarhija|hijerarhijskom]] strukturom na pricipu [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]]. Boljševici su sebe smatrali za vođe revolucionarnog proleterijata u [[
==Historija raskola==
Drugi kongres Ruske socijal-demokratske radničke partije održan je u [[
Profesionalno jezgro partije regrutirat će se od aktivnih i iskusnih članova, a simpatizere ne će uzimati u obzir. Partija će biti organizirana na temelju koncepta [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]] Martov, inače bliski prijatelj Lenjina, složio se a njim da jezgra partije treba biti sastavljena od profesionalnih revolucionara, ali želio je da članstvo u partiji treba biti otvoreno i za simpatizere, revolucionarne radnike i druge sumišljenike.
Njih dvoje usaglašavali su svoje stavove negdje oko marta-maja 1903. ali do kongresa su njihovi stavovi postali nepomirljivi i to je dovelo do partijskog raskola. <ref>Israel Getzler ''Martov: A Political Biography of a Russian Social Democrat'', Cambridge University Press, 2003 (first edition 1967), ISBN 0-521-52602-7 str.78</ref>
|