'''Bogorodica''' ([[grčki jezik|grč.]] Θεοτόκος ''Theotokos''; [[Staroslavenski jezik|strsl.]] Богородица) je jedan od naslova koji se raznim [[kršćanstvohrišćanstvo|kršćanskim]] crkvama pridaje [[sveta Marija (majka Isusova)|Mariji]], [[Isus]]ovoj majci.
Premda se koristio i ranije, ovaj je naziv službeno prihvaćen kao važeći za čitavu Crkvu na [[EfeškiPrvi efeški sabor|Efeškom saboru]] ([[431]].), u jeku rasprava oko Kristove naravi i sukoba s [[nestorijanstvo]]m. Naslov »Bogorodica« izriče uvjerenje da je Marija rodila, ne samo čovjeka Isusa, nego i pravoga Boga, te da je Krist samo jedna osoba s dvije neodvojive naravi. Osobitu ulogu u teološkom definiranju ovog pojma imao je [[Kiril Aleksandrijski|Ćiril Aleksandrijski]].
Mariju nazivaju Bogorodicom pripadnici [[Katolička Crkvacrkva|Katoličke]] i [[Pravoslavlje|Pravoslavne]] Crkve, kao i pripadnici [[Istočne pravoslavnePrethalkedonske crkve|Istočnih pravoslavnih crkava]].
Prva crkva koja je na Zapadu bila posvećena Mariji Bogorodici bila je [[Rim]]ska crkva sv. Marije Velike ([[talijanskiitalijanski jezik|tal.]] ''Santa Maria Maggiore'').
Svetkovina svete Marije Bogorodice u [[RimokatoličkaKatolička Crkvacrkva|Rimokatoličkoj Crkvi]] slavi se [[1. 1.|1. siječnja]].
