Bjelica – razlika između verzija

| classis = [[Gmazovi|ReptiliaReptil]]ia

| subordo = [[ZmijeZmija|Serpentes]]

'''Bjelica''' ili '''Eskulapova zmija''' (''Elaphe longissima'' ili ''Zamenis longissimus'') najveća je [[Europaevropa|europska]] [[zmija]].

Ova dugačka i vitka neotrovna zmija izvrsna je penjačica po drveću. U mladosti se hrani [[gušteri]]ma, dok se prehrana odraslih sastoji od [[glodavci|glodavaca]], [[krtice|krtica]] i [[rovke|rovki]], mladih ptica i jaja koje ubija stezanjem ili gušenjem tako što prvo počne gutati žrtvinu glavu. Ženke u leglo ležu 5-8 jaja u lipnju/srpnju.

Osim naziva bjelica i Eskulapova zmija, mogu se susresti i nazivi obična bjelica, kravosas, smuk ili guž. Samoodrživa kolonija bjelica nastala je u sjevernom [[Wales]]u tijekom [[1970-e|1970-ih]] i održala se do danas. Iako je ova zmija alohtona vrsta u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], ne smatra se štetnom i ne predstavlja nikakvu prijetnju. Malena kolonija postoji u zoološkom parku Welsh Mountain Zoo, a mogu se pronaći i u okolnim vrtovima.

Ova je vrsta također povezana s [[grčka mitologija|grčkom mitologijom]] i [[povijestistorija medicine|poviješću medicine]]. Prema mitu oko [[Asklepije]]va štapa bila je omotana ''Elaphe longissima''. [[Asklepijev štap]] ne smije se zamijeniti s [[Hermes]]ovim štapom ([[kaducej|krilati štap s dvije zmije]]). Ova je vrsta pronađena i na nekim mjestima u [[Autrija|Austriji]] i [[NjemačkaNemačka|Njemačkoj]] gdje su bili podignuti rimski lječilišni hramovi. Uz ovu vrstu ondje je otkriven i par obojenih znakova: amelanizam ([[albino]]) i [[melanizam]].

Uobičajena je za francusku regiju koja se prostire dolinom [[Loara|Loire]], kao i na planinama [[Bieszczady]] i [[Beskidy]] u [[Poljska|Poljskoj]]. Ipak, prijeti joj izumiranje.