Bitka u Varbiškom prevoju – razlika između verzija

mjesto=[[Aboba|Pliska]] i Varbiški prijevoj|

strana2=[[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizantsko Carstvo]]|

komandant2=[[Nikifor I (vizantijski car)|Nikifor I]]†|

'''Bitka kod Pliske''' ili ''bitka u Varbiškom prijevoju'' ({{lang-bg|Битка при Върбишкия проход}}) je naziv za niz okršaja između [[bizantbizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantske]]ske vojske pod vodstvom cara [[Nikifor I. Logotet|Nikifora I.]] na jednoj, i [[Bugari|bugarske]] vojske pod vodstvom kana [[Krum]]a, koja se odigrala 811. Oni su kulminaciju dobili nakon što su Bizantinci napali i spalili bugarsku prijestolnicu [[PliskaAboba|Pliski]], a što je Bugarima dalo prilike da prikupe trupe i zapriječe sve prijevoje na [[Stara planina (Balkan)|Staroj planini]] te tako spriječili Bizantince da se povuku iz Bugarske. Do konačnog okršaja je došlo 26. jula 811. na zapadnim prijevojima Stare planine, najvjerojatnijne [[Vrbiški prevoj|Vrbiškom prijevoju]]. Bugari su, koristeći taktiku zasjeda i noćnih prepada postepeno uništili cijelu bizantsku vojsku, a među žrtvama je bio i car Nikifor I. Nakon pobjede je kan Krum dao Nikiforovu lubanju optočiti srebrom i koristiti kao [[pehar od lubanje|pehar]] za ispijanje vina.

Bitka kod Pliske je predstavljala jedan od najtežih poraza u historiji Bizantskog Carstva, a koji je imao značajan uticaj na buduće bizantske vladare. Bizant se sljedećih 150 godina nije usuđivao slati svoje trupe sjeverno od Stare planine. Dugo zatišje je Bugarima omogućilo da svoju državu - kasnije poznatu kao [[Prvo bugarsko carstvo]] - značajno prošire na zapad i jug, te tako postanu jednom od dominantnih sila [[Balkanski poluotokBalkan|Balkanskog poluotoka]].