Birokracija – razlika između verzija

|accessdate = 12. 09. 2012}}</ref> Termin ''birokracija'' se počeo širiti iz [[Francuska|Francuske]] od [[1818]]. <ref name=mir/> po ostalom svijetu.

== Karakteristike ==

Po Weberu birokracija je tehnički najdotjeranija forma organizacije, zbog svoje specijalizirane stručnosti, sigurnosti, kontinuiteta i jedinstva. Birokracija se kao poželjni oblik organizacije, pojavila s rastom novčane privrede (što je u konačnici rezultiralo razvojem [[Kapitalizam|kapitalizma]]). Njoj je za njeno poslovanje (novčane transakcije) trebala bezlična, pravno potkovana i racionalna uprava. Ubrzo nakon tog su nastale i brojne korporacije (dioničarska društva) čija je birokratska organizacija bila opremljena da obrađuju različite zahtjeve kapitalističke proizvodnje efikasnije od malih proizvođača. <ref name=brit/> Po [[Max Weber|Weberu]] osnovne karakteristike ''birokracije'' su slijeće;

===Pravna nadležnost i precizna podjela rada===

Razvoj birokracije je pratio sposobnost države da proširi doseg svoje vlasti i ujedini svoje teritorije pod jedinstvenim [[suverenitet]]om. Uspostavljanje redovnog upravnog kadra bio jasan znak vlasti za upravno jedinstvo i znak njene sposobnosti da provede svoja ​​rješenje. Ono što je naizgled paradoksalno birokratizacija države, obično daje osnovu za njenu daljnju [[demokracija|demokratizaciju]] jer eliminira [[feudalizam|feudalne]], [[plutokracija|plutokratske]] i imovinske osnove administracije. U nekim državama ona je izrasla iz težnje da se slomi moć i uticaj provincijske [[aristokracija|aristokracije]], i poveća uticaj [[kralj]]a i dvora i tako ujedini državu. Primjer za to je [[Francuska]] za vrijeme vladavine [[Luj XIV|Luja XIV]] ([[1643]]. -[[1715]].). Ona je izgradila snažnu profesionalnu državnu administraciju odgovornu za javne radove, vođenje prihoda, i podršku ambicijama dvora.

 

===Reforme birokracije===

Odavno većina vlada, nastoji reformirati svoju birokraciju, naročito nakon evidentnih neuspjeha (nakon nesposobnosti da riješe krize ili da efikasno djeluju u ratu) ali i kao nasušnu potrebu da stvore univerzalni sistem koji bi mogao upravljati, mirovinskim osiguranjem, zdravstvom ili obrazovanjem, a sve to zahtijeva efikasnije organizacije. Negdje do kraja [[20. vijek]]a, administrativne reforme provedene u brojnim državama svijeta, ojačale su pozicije [[Meritokracija|meritokracije]] i birokracije kako bi se zaštitile protiv zloćudnih utjecaja korupcije, nedostatka odgovornosti i pokroviteljstva.

 

S druge strane birokracija u zemljama u razvoju, daleko je od [[Max Weber|Weberovog]] ideala, niti ima razinu stručnosti koja je po Weberu glavna karakteristika birokracije. Razlozi su brojni, a jedan od najčešćih je da vlade tih zemalja nemaju dovoljno sredstava da ih plate, pa su oni skloni korupciji, a kao najmanje zlo im je da izbjegavaju svoj posao, i bave se drugim unosnijim stvarima. Nepostojanje snažnog profesionalnog kadra birokrata, istovremeno generira pojavu da se u državnu službu prima političke pristaše i tako plaća njihova vjernost, ali i istovremeno kažnjava opoziciju. <ref name=brit/>

Birokracije su nabujale u svim zemljama svijeta nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] - tako da u nekim zemljama čak preko 70 % svih zaposlenih radi u birokraciji. Ta pojava ozbiljno remeti ekonomije tih zemalja, pa ispada da slabašno tijelo njihovih ekonomija nije u stanju hraniti vlastitu glavu - koja je postala preteška.

==Parkinsonova kritika birokracije==

Dakle broj službenika i opseg posla nisu u nikakvoj vezi, već po Parkinsonu birokracija jača jer svaki birokrat želi imati što više podređenih, a oni opet svoje podređene, te tako birokracija sama sebi stvara posao, jer koordinacija njihova rada zahtijeva nove činovnike. <ref name=scribd> {{cite web

|url=http://bs.scribd.com/doc/15786493/Birokracija