Razlike između izmjena na stranici "Berlinski kongres"

Dodano 110 bajtova ,  prije 8 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: Migrating 41 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q151423 (translate me))
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
'''Berlinski kongres''' je bio [[mir]]ovni kongres predstavnika tadašnjih velikih sila [[NjemačkaNemačka|Njemačke]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Francuska|Francuske]], [[VelikaUjedinjeno BritanijaKraljevstvo|Velike Britanije]], [[Italija|Italije]], [[Rusija|Rusije]] i [[Turska|Turske]], koji je pod predsjedanjem [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]] održan od [[13. 6.|13. lipnja]] do [[13. 7.|13. srpnja]] [[1878]]. godine u [[Berlin]]u.
 
Berlinski mirovni kongres je održan nakon [[Rusko-turski rat (1877—1878)1877.-1878.|Rusko-turskog rata (1877—1878)]] i [[Velika istočna kriza|''Velike istočne krize'']], koja je otpočela [[bosansko-hercegovački ustanak|hercegovačkim ustankom]] protiv [[Osmanlijskootomansko carstvoCarstvo|otomanske]] vlasti [[1875]]. godine, podržanim od [[Kneževina Crna Gora|Crne Gore]] i [[Kneževina Srbija|Srbije]], a ubrzo potom i od [[Rusija|Rusije]]. Velike evropske sile su Berlinskim kongresom nastojale izbjeći novi rat izazvan nezadovoljstvom [[UKUjedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] činjenicom da je [[Rusija]] [[Sanstefanski mirovni ugovormir|Sanstefanskim mirovnim ugovorom]] stekla ogroman utjecaj na [[Balkan]]u. Na kongresu je odlučeno da se Sanstefanski ugovor stavi van snage, a jedna od odluka se ticala i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je po Sanstefanskom ugovoru trebala dobiti široku autonomiju u okviru [[OtomanskiOtomansko ImperijCarstvo|Otomanskog Imperija]]. Berlinski Kongres je ostavio BiH formalno u sastavu Otomanskog Imperija, ali je zato odlučeno da na teritoriju BiH i [[Sandžak]]a uđu [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] trupe kako bi zavele ''red i mir''.
 
Berlinskim kongresom su Crna Gora i Srbija dobile nezavisnost i teritorijalna proširenja, ali ne i Bosnu i Hercegovinu, koju su velike sile [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|dodelile na upravu]] [[AustrougarskaAustro-Ugarska|Austrougarskoj]].
 
== Ruski stavovi ==
[[Datoteka:Berliner_kongress.jpg|thumb|desno|400px|Anton von Werner, „Berlinski kongres“.]]
Kongresu je prethodio San-Stefanski mir (potpisan [[3. 3.|3. ožujka]] [[1878]]. godine), kojim je završen [[rusko-turski rat]] ([[1877]].-[[1878]]). Prema tim pregovorima, što ih je pretežno diktirala Rusije, Turska je imala izgubiti veliki dio svoga dotadašnjeg teritorija na [[Balkan]]u, a trebala je biti stvorena velika Bugarska (kao ruski satelit) koja bi uključila najveći dio današnje [[Makedonija|Makedonije]], te dijelove Srbije do [[Niš]]a, [[Albanija|Albanije]] i grčku Makedoniju osim Halkidike i [[Solun]]a. [[Bosna i Hercegovina]], premda pod turskim suverenitetom, dobila bi značajnu autonomiju, dok su dobici za Srbiju bili neznatni, jer je Rusija osjećala kako se Srbija sve više približava Austro-Ugarskoj.
 
== Pozicija ostalih sila ==
Protiv naglog porasta utjecaja Rusije u tom području najviše su se borile upravo Austro-Ugarska i Velika Britanija. Njemačka i Austro-Ugarska bile su zabrinute naglim porastom [[panslavizam|panslavizma]] pod utjecajem snažne Rusije, što je moglo ugroziti položaj [[Habsburgovci|HabsburgovacaHabsburg]]ovaca. Velika Britanija i Francuska s nelagodom su gledale prema širenju ruskog utjecaja na jug, gdje su ove dvije zemlje imale svoje interese: Francuska u [[Egipat|Egiptu]], a Britanija u [[Palestina|Palestini]]. Stoga su Velika Britanija i Austro-Ugarska zajedniči zatražile održavanje ovog kongresa.
 
== Tok pregovora ==
== Ishod pregovora ==
[[Datoteka:SouthEast_Europe_1878.jpg|thumb|desno|350px|Karta jugoistočne Europe nakon Berlinskog kongresa, [[1878]].]]
Ishod pregovora je bio ''Berlinski mir'', potpisan [[13. 7.|13. srpnja]] [[1878]]. godine. Njime je temeljito izmijenjeno ili poništeno 18 od 29 točaka San-Stefanskog sporazuma. Time su bile priznate [[Rumunija|Rumunjska]], [[Srbija]] i [[Crna Gora]] kao suverene države, a [[Bugarska]] je podijeljena južni dio koji je ostao pod osmanskim suverenitetom, na Istočnu Rumeliju kao neovisnu državu, dok je ostatak teritorija bila neovisna Bugarska. Niz drugih turskih provincija odvojeno je od Turske i dano na upravljanje drugim državama, poput Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te Bosne i Hercegovine koja je dodijeljena Austro-Ugarskoj ([[1908]]. Austro-Ugarska će aneksirati Bosnu i Hercegovinu).
Srbija je znatno proširena i dobila je četiri okruga na račun Turske: niški, pirotski, toplički i vranjski, Rumunjska je dobila Dobrudžu, a Crna Gora [[Nikšić]], [[Podgorica|Podgoricu]] i [[Bar (Crna Gora)|Bar]].
 
 
== Posljedice ==
Italija je bila nezadovoljna ishodom Kongresa, a ostala su i mnoga nerješena pitanja između Turske i Grčke, sve dok Turska nije [[17. 4.|17. travnja]] [[1897]]. navijestila rat Grčkoj. Nakon mjesec dana neprijateljstva su prekinuta nastojanjem Rusije.
 
Moć Turske u Europi i Aziji ovim je mirovnim sporazumom drastično smanjena. Utjecaj Rusije također je smanjen u korist Austro-Ugarske, što je povećalo napetosti između dva carstva. Usto, ovo je novo uređenje Balkana dovelo do novih napetosti na tom području, koje će uroditi Balkanskim ratovima, a potom će djelomično dovesti i do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te [[Armenski genocid|armenskog genocida]] u Turskoj.
== Vidi još ==
{{Commonscat|Congress of Berlin}}
* [[Bosansko-hercegovački ustanak|Hercegovački ustanak]]
* [[Rusko-turski rat 1877.-1878.|Rusko-turski rat (1877—1878)]]
* [[Sanstefanski mir]]
* [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]]
64.473

izmjene