Benvenuto Cellini – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 38 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q190116 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka:CelliniBust.jpg|thumb|200px|Bista '''Benvenuta Cellinija''' na mostu ''Ponte Vecchio'', [[Firenca]].]]
'''Benvenuto Cellini''' ([[Firenca]], [[3. 11.|3. studenog]] [[1500|1500.]] – Firenca, [[13. 2.|13. veljače]] [[1571|1571.]]) bio je [[Italija|talijanski]] zlatar, [[cipar|kipar]] i [[pisac]] [[Manirizam|manirizma]]; jedan od najslavnijih zlatara svih vremena.
 
==Biografija==
On je bio prava osobnost manirizma, tog nemirnog umjetničkog stila. Bio je oduvijek nemirna duha, seljakajući se iz mjesta u mjesto, često kako bi izbjegao mnoge tužbe. Bio je optužen za dva ubojstva u Rimu [[1529|1529.]] g. i imao je reputaciju nasilne osobe. Radio je u Firenci, [[Rim]]u i [[Pariz]]u kao dvorski zlatar [[Cosimo de' Medici|Cosimo Medici]], papa i francuskog kralja [[Franjo I. od Francuske|Franju I.]]
 
Majstor je sitnih zlatarskih predmeta od kojih se malo sačuvalo. Harmonično spajanje likova i ukras čine ga prvim zlatarom njegova doba.
 
Godine [[1558|1558.]] se zaredio za svećenika, ali se ubrzo odrekao zavjeta i oženio majku svoja dva sina. Svoj burni život ispunjen ubojstvima, krađama, zavišću, bježanjem iz grada u grad i dugogodišnjim tamnovanjem, Cellini je opisao u autobiografiji '''"Moj život"'''. Ovo djelo postalo je važno za poznavanje kulturne povijesti kasne [[Visoka renesansa|renesanse]]. Djelo je napisao u svojoj 58. godini u kućnom pritvoru zbog [[sodomija|sodomije]]. Njegov plameni način života, koji opisuje u svojoj [[autobiografija|autobiografiji]], uključuje [[homoseksualnost]], [[biseksualnost]] i epizode [[transvestittransvestizam|transvestitivnosti]]ivnosti.
 
==Djela==
[[Datoteka:Perseo Cellini.jpg|thumb|200px|'''Perzej s Meduzinom glavom''', bronca, [[1545.]]-[[1554|1554.]], trg P''iazza della Signoria'', [[Firenca]].]]
Cellini je njegovao stilski [[Renesansa|renesansni]] izraz, ali se u njegovom radu javljaju jasna obilježja [[Manirizam|manirizma]] i nemirni oblici ranoga [[barok]]a.
 
Za francuskog kralja [[Franjo I.|Franju I.]] Izradio je zlatnu, obogaćenu emajliranim detaljima, '''Soljenku''' s likovima [[Posejdon]]a (kao bog mora, on je simbol soli) i božice [[Geja|Geje]] (kao božica Zemlje, ona je simbol papra) na postolju bogatom [[reljef]]ima. Za kralja Franju I. izradio je i '''Nimfu iz Fontainableaua'''.
 
Kao dvorski zlatar i kipar radio je skulpture za Cosima Medicija u Firenci ('''Perzej s Meduzinom glavom'''; '''[[Cosimo de' Medici|Cosimo Medici]]''' itd.) i rimske pape. Malo je njegovih radova u mramoru kao što su: '''Narcis''', te '''Apolon i Hijacint'''.
 
Bavio se i [[Medalja|medaljerstvom]] ('''Pietro Bembo'''), rezao matrice za kovanje novca, ali i napisao '''Dvije rasprave o zlatarstvu i kiparstvu''' ([[1568|1568.]]).
 
== Vanjske veze ==