Benedikt XVI – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 7:
| slika_širina = 205px
| slika_opis = Benedixt XVI. po prvi puta<br />pozdravlja vjernike.
| papa_od = [[19. 4.|19. travnja]] [[2005]].
| papa_do = [[28. 2.|28. veljače]] [[2013|2013.]]
| prethodnik = [[Ivan Pavao II.]]<br />([[1978]] - 2005)
| nasljednik = [[Franjo I|Franjo I.]]<br>(2013 - )
| datum_rođenja = [[16. 4.|16. travnja]] [[1927]].
| mjesto_rođenja = [[Marktl na Innu]], [[Nemačka|Njemačka]]
<!-- | datum_smrti = (12)
| mjesto_smrti = (11) -->
Red 27:
Jovan Pavle II ga je 25. novembra [[1981]]. imenovao za prefekta Kongregacije za nauk vjere, predsjednika Biblijske papske komisije i papske međunarodne teološke komisije. 6. novembra [[1998]]. je postao prodekan kardinalskoga zbora, 30. novembra [[2002]]. je tadašnji papa potrdio njegovo izbor za dekana kardinalskoga zbora. Predsjedovao je Komisijom za pripremu katekizma katoličke Crkve, koji je bio zaključen za šest godina rada ([[1986]]–[[1992]]). 10. novembra [[1999]]. je dobio počasni doktorat iz prava (Laurea ad honorem) na rimskom univerzitetu LUMSA. Od 13. novembra [[2000]]. je počasni akademik Papske akademije nauka.
19. aprila [[2005]]. je izabran za 265. papu [[
13. maja [[2005]]. je Benedikt XVI prijevremeno otvorio postupak za [[beatifikacija|beatifikaciju]] svojega prethodnika Jovana Pavla II, koji je slično uradio s [[majka Tereza|majkom Terezom]]. Inače za početak postupka beatifikacije mora proći najmanje pet godina. Začetak su posredno ubrzali transparenti i veliki usklici naroda "Santo subito, santo subito!" talijanski (italijanski): "Odmah svetac, odmah svetac!") na pogrebnoj misi Ivana Pavla II.
Red 34:
Kad je reč o Crkvi u sadašnjem vremenu krize, Racinger se zalaže za približavanje najradikalnijim katoličkim pokretima, čak i onim strujama koje anglikanci, luterani i ostali protestanti nazivaju [[fundamentalistima]]. U odnosima sa pravoslavnom crkvom zagovara ujedinjenje pri čemu bi svaka strana zadržala svoje uređenje i hijerarhiju. Potrebu ujedinjenja svih hrišćana papa Benedikt XVI je naglasio već na svom prvom apostolskom putovanju, u italijanskom gradu Bariju, "da će njegovo stolovanje na tronu svetog Petra obeležiti rad na ujedinjenju hrišćanskih crkvi". Na završnoj misi u glavnom gradu pokrajine Pulja, gdje se održavao 24. euharistički kongres, papa je najavio konkretne poteze u cilju rekonstrukcije ujedinjene hrišćanske crkve gde se održavao 24. euharistički kongres, papa je najavio konkretne poteze u cilju rekonstrukcije ujedinjene hrišćanske crkve.
Papa, inače, nije samo poglavar Rimokatoličke crkve, već ima i niz drugih titula, među kojima su i rimski biskup, vikar apostola, prelat Italije, otac Zapada, nadbiskup i mitropolit rimske provincije i vrhovni vladar Vatikana.
Nakon njegova 14. rođendana [[1941|1941.]] godine, Ratzinger je bio uvršten u članstvo Hitlerove mladeži, što je po zakonu iz [[1939|1939.]], automatski bilo obavezno za sve njemačke dječake od 14. godine. Nije sudjelovao na sastancima, jer ga to nije zanimalo, prema riječima njegova brata. Sve slobodno vrijeme posvetio je učenju. Njegova [[porodica|obitelj]] bila je protiv nacista.<ref>http://usatoday30.usatoday.com/news/world/2005-04-23-new-pope-defied-Nazis_x.htm Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Oko 80-90% njemačke mladeži bilo je u članstvu Hitlerove mladeži. Oni koji su odbili, završili bi u [[
{| align="center" border="1"
|- align="center"
|width="30%"|Prethodnik:<br />'''[[Ivan Pavao II.|Jovan Pavle II]]'''
|width="40%"|'''[[Datoteka:Holysee-arms-A.svg|50px]]'''<br />Grb Svete Stolice
|width="30%"|Nasljednik:<br />'''[[Franjo I]]'''
| |||