Belorusi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 52 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q483569 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 3:
|slika= [[Datoteka:Soviet_Union-1961-Stamp-0.03._Belarusians.jpg|200px]]<br />Belorusi u tradicionalnoj nošnji
|upopulacija=preko 8 miliona
|populacija=[[Belorusija]], [[Rusija]], [[Poljska]], [[Ukrajina]], [[Kazahstan]], [[Litvanija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Letonija]]
|religija=Dominira [[Pravoslavlje|pravoslavna]], ali ima Ateista.
|jezik=[[beloruskiBjeloruski jezik|Beloruski]], [[ruski jezik|Ruski]]
|grupa=[[Indoevropljani|Indo-Evropska]]
;&nbsp;&nbsp;[[Slaveni|Sloveni]]
;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; [[Istočni Slaveni|Istočni Sloveni]]
}}
 
[[Datoteka:Belarus-sidorski.jpg|frame|Bjelorus: Uladzimir Jarmošin (1942), premijer.]] '''Belorusi''' ili '''Bjelorusi''' ([[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: ''беларусы'') su [[Indoeuropljaniindoevropljani|indoeuropski]] narod iz grupe [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] naseljen u [[BjelorusijaBelorusija|Bjelorusiji]]. Jezično i etnički su srodni [[Rusi]]ma i [[Ukrajinci]]ma.
 
== Ime ==
Red 17:
 
== Kratka histrorija ==
[[Datoteka:Belarus.jpg|left|frame|Bjelorusi, selo Juroviči, Bjelorusija]]Početkom 6. stoljeća teritorij moderne Bjelorusije bio je naseljen Istočno-slavenskim plemenima, precima suvremenim Bjelorusima. U [[9. stoljećevijek|9.]] i [[10. stoljećevijek|10. stoljeću]] pojavljuje se nekoliko kneževina a najvažnija se nalazi u području [[Polock]]a, postaje dio Kijevske Rusije i preobraćena je na ortodoksno kršćanstvo. Nakon dezintegracije Kijevske Rusije u 13. stoljeću bjeloruske zemlje su inkorporirane u Veliko vojvodstvo Litvanije, na koje oni imaju snažan kulturni i religiozni utjecaj. Nakon dinastijske unije Litvanije i Poljske [[1386]]., [[Litvanci]] se preobraćuju na latinsko kršćanstvo a značaj pravoslavnog kršćanstva opada. Godine [[1596]]. bjeloruski biskupi prihvaćaju uniju s Rimom. Većina populacije pripada unijatskoj crkvi ali plemstvo u većini adoptira katoličanstvo zajedno s poljskim jezikom i kulturom. U diobi Poljske [[1772]], [[1793]]. i [[1795]]. Bjelorusija je aneksirana Ruskom cvarstvu. U [[19. stoljećevijek|19. stoljeću]] [[Rusi]] i [[Poljaci]] natječu se u lojalnosti bjeloruskim seoskim masama. Završetkom seoskog ustanka 1863. koji je poveo Konstantin Kalinovski ([[Kastus Kalinouski]]) dolazi do razvoja Bjelorusije i dalje se stimulira kroz radove bjeloruskih pjesnika [[Jakub Kolas]]a i [[Janka Kupala]]. [[Belorusija|Bjelorusija]] proklamira svoju nezavisnost u ožujku [[1918]]., po kolapsu Ruskog carstva. Nakon poljsko-sovjetskog rata [[1920]]. zapadnu Bjelorusiju okupirala je Poljska a istočna postaje SSR, odnosno dijelom Sovjetske unije. Godine 1939. počekom Drugog svjetsog rata i zapadne teritorije okupirana je od Sovjetske Rusije, ovo područje postaje veliko ratište u kojemu je došlo do enormnog uništenja, a Bjelorusi gube četvrtinu populacije. U poslije-ratnom razdoblju konačno dolazi do ekonomskog razvoja i nagle industrijalizacije.
[[Datoteka:Akaryna.jpg|frame|bjeloruska okarina.]] Reformama sovjetskog vođe Mihaila Gorbačeva sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća među narodom dolazi do nacionalne svijesti s masovnim pokretom [[1989]]. 'Adradzhenne' (ponovno rođenje) što je uz tadašnje krize samo dovelo do skorog raspada Sovjetskog Saveza. Godine [[1991]]. formiran je Commonwealth Nezavisnih Država od bivših sovjetskih republika, a [[Minsk]] postaje glavni grad Bjelorusije.
 
Red 31:
 
== Jezik ==
Danas Bjelorusi u gradovima govore pretežno [[ruski jezik|ruski]] ili ''[[trasjanka]]'' (prijev. "stočna hrana"), kako zovu jednu mješavinu ruskih i bjeloruskih elemenata. [[Bjeloruski jezik]] je nakon razdoblja procvata u 90-tim godinama, ponovo potisnut jezičnom politikom [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenka]] koji je opet ruski proglasio drugim [[službeni jezik|službenim jezikom]].
{{Commonscat|People of Belarus}}