Belgijske provincije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto s hr wiki
 
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4:
Pokrajine se dalje dijele na upravne okruge. Svaka pokrajina ima svoje upravno središte.
 
Od [[1830]]. do [[1995]]. u Belgiji je postojalo devet pokrajina. Tadašnja pokrajina [[Brabant (pokrajinaprovincija)|Brabant]] bila je dio sve tri regije (obuhvaćajući u potpunosti Briselsku regiju). Granice tih devet pokrajina datiraju još iz razdoblja nizozemske vlasti (1815.-1830.). Prije toga, područje je za vrijeme francuske okupacije (1795.-1815.) bilo podijeljeno na departmane, kako su francuski revolucionari podijelili Austrijsku Nizozemsku i kneževine Liège i Stavelot-Malmedy.
 
Tom ustavnom promjenom 1995., pokrajina Brabant podijeljena je na flamanski i valonski dio ([[Valonski Brabant]] i [[Flamanski Brabant]]), izuzevši iz pokrajine Regiju glavnoga grada Bruxellesa. Od tada Bruxelles nije dio ni jedne pokrajine, ali sam po sebi zadržava neke elemente pokrajinske vlasti (npr. [[Guverner Regije glavnoga grada Bruxellesa|guvernera]]).
Red 34:
== 11. pokrajina (Eupen-Sankt Vith) ==
 
Budući da se [[Njemačka zajednica u Belgiji]] nalazi u potpunosti unutar pokrajine [[Liège (pokrajina)|Liège]], više puta je predloženo osnivanje posebne pokrajine (Eupen-Sankt Vith) koja bi obuhvaćala devet općina koje čine Njemačku zajednicu. Tada bi većinu funkcija koje provode pokrajinski organi vlasti provodila Njemačka zajednica.<ref>{{cite web |url=http://www.dekamer.be/FLWB/PDF/50/0524/50K0524001.pdf |title=Prijedlog zakona o stvaranju pokrajine Eupen-Sankt Vith |author=Ferdy Willems i Danny Pieters |date=[[21. 3.|21. ožujka]] [[2000]]. |language=nizozemski i francuski}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.senate.be/www/?MIval=/publications/viewPubDoc&TID=16778258&LANG=nl |title=Prijedlog zakona o davanju pokrajinskih ovlasti Njemačkoj zajednici|author=Jan Loones |date=[[13. 7.|13. srpnja]] [[1995]]. |publisher=Belgijski senat |language=nizozemski}}</ref>
 
== Izvori ==