Bela II. Slijepi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 25 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q82686 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka:II Bela KK.jpg|thumb|right|Bela II. Slijepi]]
'''Bela II. Slijepi''', (110 - 1141) je bio [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] kralj ([[1131|1131.]] - [[14. 2.|14. veljače]] [[1141|1141.]])
 
Bela je okrunjen za kralja [[28. 4.|28. travnja]] [[1131|1131.]] nakon smrti svog rođaka Stjepana II. Zbog sljepoće Bela II nije imao većeg utjecaja na prilike u državi, a vrijeme je često provodio opijajući se. Zbog toga je upravu države prepustio svojoj supruzi Jeleni kćerki srpskog župana.
 
Ugarska se ubrzo podijelila na dvije stranke; kraljeve pristaše i protivnike. Pristaše su uglavnom dolazile iz redova svećenstva, koje je kralja spasilo. Protivnici su imali udjela u osljepljenju Bele i oca mu [[Almoš]]a, a dobili su i neka njihova imanja. Njih je vrlo neugodno iznenadilo otkriće da je Bela živ, a sada su se počeli pribojavati kraljeve osvete i gubitka imanja. Uz to su neki velikaši postavljali pitanje može li Bela uopće vladati nakon što je tolike godine proveo u samostanu, a uz to je i slijep. Zbog toga su odlučili na vlast dovesti novog kralja, a to je bio [[Boris Kolomanović]].
Red 8:
Boris je bio sin ruske kneginje [[Eufemija|Eufemije]], žene kralja Kolomana koji ju je proterao iz Ugarske zbog preljubništva. Eufemija se vratila u [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] i odgojila ga u vjeri da je on zakoniti nasljednik hrvatsko-ugarske krune. Zbog toga je on počeo tražiti saveznika da stekne vlast u svojoj baštini.
 
Prvo se obratio za pomoć bizantskom caru [[IvanJovan II. KomnenKomnin|Ivanu II. Komnenu]]. Car je prije podupirao Belu i Almoša, ali je sada vrlo srdačno primio pretendenta, dodijelio mu razne časti, dosta novca, te jednu svoju rođakinju za suprugu. Boris se potom vratio u Rusiju nagovarajući ruske i poljske knezove da mu pomognu da dođe na vlast.
 
Saznavši za to kralj Bela je otpočeo pripreme za rat. Sklopio je savez s austrijskim nadvojvodom Leopoldom III, koji mu je poslao i vojnu pomoć. Potom je sazvao sabor velikaša na kojem je dao pobiti Borisove pristaše, a njihova imanja zaplijeniti. Jedan dio se ipak uspio spasiti i pobjeći u [[Poljska|Poljsku]] na dvor [[Boleslav III. Krivousti|Boleslava III. Krivoustog]].
 
Boleslav i Boris su krenuli u pohod, ali je na rijeci Šajo stigla vijest da je češki knez Belin rođak [[Sobjeslav I.]] napao [[Šleska|Šlesku]], pa se poljski knez morao vratiti natrag. Ponovno je pokušao 1133. i 1134., no Bela je napade suzbio. Kada se poljski vladar sukobio s njemačkim carem [[Lotar III. Saksonac|Lotarom III.]], sklopio je Bela II. s njim mir i savez protiv Poljske. Ubrzo je i Boleslav uvidio nesupjeh svoje vojne, pa je 1135. sklopio primirje, a 1137. mir s Ugarskom. Već iduće godine Boleslav je umro, pa je Boris krenuo tražiti novog saveznika.
 
Godine 1133. godine Bela je preoteo [[Dalmacija|Dalmaciju]] [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]] osim Zadra i kvarnerskih otoka. Od 1138. godine se spominje i kao kralj [[Bosna|Bosne]]. Da bi učvrstio veze s [[NjemačkaNemačka|Njemačkom]] zaručio je svoju kći Sofiju za Henrika, sina njemačkog kralja [[Konrad III., njemački kralj|Konrada III.]].
 
Kralj Bela II. je spasio [[Arpadovići|Arpadoviće]] od izumiranja i osigurao dinastiji vlast još 160 godina. Iz braka s Jelenom dobio je tri sinove: Gejzu, Ladislava i Stjepana.
Red 21:
 
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj Ugarske i Hrvatske|Stjepan II. (1116. - 1131.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|Bela II. Slijepi (1131. - 1141.)]]
|nasljednik=[[Gejza II.|Gejza II. (1141. - 1162.)]]
}}