'''Krstionica''' ili '''baptisterij''' izvorno je krsni zdenac, to jest mali bazen u kojem su se obavljala [[krštenje|krštenja]].
Postoje ostaci takvih krstionica iz [[4. stoljećevijek|4. stoljeća]], a obično su imale križni tlocrt s dva niza stuba kojima se silazilo u krstionicu i iz nje izlazilo. Prve krstionice razvile su se iz [[židovstvojevrejstvo|židovskih]] bazena za obredno pranje, o kojima na [[Bliski istokIstok|Bliskom istoku]] postoje arheološki dokazi barem iz [[1. stoljećevijek|1. stoljeća]]. Postoje naznake da su takve krstionice postojale već u samim počecima kršćanstva.
Kasnije, u [[Kršćanstvohrišćanstvo|kršćanskom]] graditeljstvu od [[4. stoljećevijek|4.]] do [[14. stoljećevijek|14. stoljeća]] naziv „krstionica“ označavat će i posebnu građevinu vezanu uz biskupsku crkvu, a namijenjenu obredu krštenja. Redovito kružna ili poligonalna tlocrta s udubljenim bazenom za uranjanje, poslije samo za polijevanje krštenika. Rani primjer pomičnog bazena krstionice je [[Višeslavova krstionica]] iz [[Nin]]a, s početka [[9. stoljećevijek|9. stoljeća]].
Od [[12. stoljećevijek|12. stoljeća]] i u svim župnim crkvama grade se kamene ili metalne posude, često na jednoj nozi ili postolju (školjka) koje zamjenjuju bazen; smještena u brodu, kapeli ili [[sakristija|sakristiji]] crkve.
