Balvan-revolucija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 8 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q811629 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 3:
== Kronologija ==
{{citat|Takozvana balvan-revolucija označila je početak oštrog suprotstavljanja srpskog i hrvatskog ratobornog nacionalizma.<ref>[http://www.znaci.net/00001/23_4_14.htm Ilija T. Radaković: BESMISLENA YU-RATOVANJA 1991-1995]</ref>|Pukovnik dr [[Dušan Plenča]]}}
Dana 17.2. 1990, Srbi na području [[SAORepublika Srpska Krajina|Krajine]], među kojima je bio i [[Milan Babić]], a na čelu sa dr [[Jovan Rašković|Jovanom Raškovićem]], osnovali su [[Srpska demokratska stranka|Srpsku demokratsku stranku]], “SDS”.<ref name="icty"/>
 
U aprilu i maju 1990. godine, u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]] održani su prvi [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|višestranački izbori]] posle [[Drugi svetskisvjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Na tim izborima, [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) je osvojila 41,5% glasova i 2/3 mesta u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske. Zatim je novi Sabor 30.5. 1990. godine izabrao kandidata HDZ-a [[Franjo Tuđman|Franju Tuđmana]] za predsednika Predsedništva Socijalističke Republike Hrvatske, a izabrao je i ostalih šest članova Predsedništva.<ref name="icty"/>
 
Dana 25.7. 1990. godine, na mitingu održanom u Srbu, u Hrvatskoj, kojem je prisustvovalo više hiljada Srba iz Hrvatske, uključujući i rukovodstvo SDS-a, te predstavnici Srpske pravoslavne crkve, usvojena je Deklaracija “o suverenosti i autonomiji srpskog naroda”. Tom deklaracijom je određeno tko će biti politički predstavnik Srba u Hrvatskoj: Srpski sabor sa sedištem u Srbu i [[Srpsko nacionalno veće]] (SNV) kao izvršni organ Srpskog sabora. Deklaracijom je dalje utvrđeno da SNV može raspisati referendum o pitanju statusa Srba u Hrvatskoj, kao i o svim drugim pitanjima koja se tiču autonomije i suvereniteta.<ref name="icty"/>
Red 11:
Dana 31.7. 1990, na prvoj konstitutivnoj sednici SNV-a, donesena je odluka o plebiscitu kojim bi se potvrdili autonomija i suverenitet srpskog naroda u Hrvatskoj. Na drugoj sednici SNV-a, koja je održana 16.8. 1990, usvojena je rezolucija o organizovanju plebiscita. <ref name="icty"/>
 
Dana 17.8. 1990, vlada Hrvatske je proglasila taj referendum nezakonitim. Pojavile su se glasine da se hrvatska policija kreće prema nekoliko srpskih gradova na području Krajine i prema [[Knin]]u. Srbi, koje je vodio [[Milan Martić]], podigli su barikade i “Martićeva policija” je Srbima podelila oružje. Taj incident postao je poznat kao “balvan-revolucija”. Od 17.8. pa nadalje, Knin su pod kontrolom držale naoružane formacije Srba kojima je podršku pružala [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]].<ref name="icty"/>
 
Babić je kasnije na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju tvrdio da ga je Martić prevario da je Hrvatska poslala vojsku na Knin, a ne policiju, kako bi se proglasilo ratno stanje u Krajini sa ciljem stvaranje odvojene srpske države unutar hrvatske uz pomoć Beograda.<ref>{{cite web|url=http://www.iwpr.net/?p=tri&s=f&o=259675&apc_state=henftri259753 |title=IWPR news report: Martic "Provoked" Croatian Conflict |publisher=Institute for War and Peace Reporting |date = 17. 02. 2006. |accessdate = 07. 02. 2010.|archiveurl=http://web.archive.org/web/20070929103034/http://www.iwpr.net/?p=tri&s=f&o=259675&apc_state=henftri259753| archivedate=13-01-2011}}</ref><ref>{{cite web| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4524428.stm| title=Profile: Milan Martic |publisher=BBC News| author=Gabriel Partos | date=12.6. 2007|accessdate =13.1. 2011}}</ref>