Avinjonsko papstvo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 36 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q202558 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka:Façade du Palais des Papes.jpg|thumb|desno|280px|Papska palata u Avinjonu]]
'''Avinjonsko papstvo''' je period istorije Katoličke crkve od [[1305]]. do [[1378]], kada je sedište papa bilo u [[AvinjonAvignon|Avinjonu]]u u Francuskoj.
Francuski kralj [[Filip IV Lepi]] je uspeo da nametne izbor francuskog kardinala Klementa V za papu i preseli sedište papa u Avinjon. Tokom tog perioda papstvo i francuski dvor su sarađivali do [[1342]], a posle je usledio jak uticaj francuskog dvora do [[1378]]. Papa se [[1378]]. ponovo preselio u [[Rim]], ali tada je došlo do podele i započeo je period [[Zapadna šizma|Zapadne šizme]] ([[1378]]—[[1417]]).
 
== Pozadina ==
Konflikt između papa i [[Carpopis Svetognjemačkih rimskogkraljeva carstvai njemačko-rimskih careva|svetih rimskih careva]] svodio se na to ko će biti vođa hrišćanstva u sekularnim pitanjima. Uspesi prvih krstaških ratova doprineli su prestižu pape, kao sekularnog vođe zapadnog hrišćanstva, a kraljevi Engleske, francuske i carevi [[Sveto rimskoRimsko carstvoCarstvo|Svetog rimskog carstva]] su ličili samo na papine vojskovođe, koje vode papinu vojsku u boj protiv nevernika. Jedini izuzetak je bio [[Fridrih II, car Svetog rimskog carstva|Fridrih II]], koji je vodio krstaški rat i nakon dve ekskomunikacije.
 
Sve pape tokom avinjonskog papstva bili su Francuzi. Ta prosta činjenica ne treba da bude prenaglašena, jer su tada severna i južna Francuska bile potpuno kulturno različite. Arl je tada bio nezavisan i pripadao je [[Sveto rimskoRimsko carstvoCarstvo|Svetom rimskom carstvu]]. Tuluz je tad bio polu-nezavisan. Književnost Langedoka tog perioda se bitno razlikuje od književnosti severnih krajeva Francuske.
 
=== Korupcija crkve ===
Red 14:
 
=== Pokreti koji zahtevaju siromaštvo crkve ===
Bogatstvo i korupcija crkve raširila se od vrha do dna. Pošto je biskup morao da plati celi godišnji prihod da bi bio postavljen za biskupa, on je na sličan način tražio novac od onih, koje je on postavljao. Korupcija se raširila od vrha do dna crkve. Zbog toga se javljaju razni pokreti u crkvi, koji zahtevaju povratak izvornom siromaštvu crkve. Razni pokreti zahtevaju da se crkva vrati potpunom siromaštvu, da se oslobode svakog posedovanja. Pošto je za crkvu posedovanje i mešanje u svetovne stvari bilo jako bitno, ti pokreti se proglašavaju jeretičkim. To uključuje [[fratičeli|fratičele]] u Italiji, valdenežane u Nemačkoj, [[husiti|husite]] u Bohemiji, inspirisane [[Jan Hus|Janom Husom]] i [[DžonJohn ViklifWycliffe|Džonom Viklifom]].
 
=== Ekskomunikacija filozofa i proces protiv templara ===
Bogatstvo crkve koriste papini neprijatelji, kada se nalaze u sukobu sa papama. To je koristio i francuski kralj i [[Ludvig IV Bavarski]], kada su bili u sukobu sa papom. Papa [[Jovan XXII]] je ekskomunicirao dvojicu vodećih filozofa: [[Marsilije iza Padove|Marsilija]] iza Padove i [[VilijamWilliam OkamskiOccam|Vilijama Okamskog]]. Oni su bili žestoki kritičari papstva. Sklanjaju se kod [[Ludviga IV Bavarski|Ludviga IV Bavarskog]] u [[Minhen]]u. [[William Occam|Vilijam Okamski]] optužuje papu za 70 grešaka i 7 jeresi.
 
Templari su pohapšeni [[13. oktobar10.|13. oktobra]] [[1307]]., o proces protiv [[templari|templara]] je bio [[1314]]. predmet koncila u Vjenu. Nije bilo dovoljno dokaza da su templari krivi, ali francuski kralj [[Filip IV Lepi]] je vršio veliki pritisak, da bi se domogao templarskog blaga. Papa Klement V i francuski kralj Filip IV Lepi su sedili pred kardinalima i nikome nisu dopustili da govori, osim kad bi papa nekoga pozvao da govori. Pre toga kardinali su izglasali da se dopusti bilo kome, a posebno predstavnicima templara da kažu reč u njihovu obranu. Dolaskom kralja [[Filip IV Lepi|Filipa IV Lepog]] izvršen je pritisak i odluka je promenjena. Nitko se nije usudio govoriti, jer je pretila ekskomunikacija. Tada je papa izrekao osudu templara, koja je sprovedena njihovim spaljivanjem na lomači i plenidbom njihove ogromne imovine. Templari su postali izuzetno bogato pomoću ratnog plena stečenog u Svetoj Zemlji. Kasnije su posuđivali novac vladarima, pa su samo povećavali svoje bogatstvo.
[[Datoteka:Templars on Stake.jpg|thumb|left|Templari gore na vatri]]
 
Red 31:
 
=== Saradnja ===
Smrću pape Bonifacija papstvo je izgubilo veštog političara. Papa Benedikt XI ([[1303]].-[[1304]]) je bio pomirljiviji. [[Papa Kliment V]] ([[1304]].-[[1314]].) je postao sledeći papa. Bio je rođen u Gaskonji, ali nije bio povezan sa francuskim dvorom. Papa Klement V uspostavlja papski dvor u [[AvinjonAvignon|Avinjonu]]u. Počeo je ovisiti o moćnom susedu, Francuskoj. Tri principa su karakterizirala politiku pape Klementa V :
* suzbijanje jeretičkih pokreta, kao npr katara
* reorganizacija unutarnje administracije crkve
Red 37:
Papa Klement V je sarađivao sa francuskim kraljem u progonu [[templari|templara]].
 
Tokom vlasti pape Jovana XXII izbio je sukob sa [[carPopis Svetognjemačkih rimskogkraljeva carstvai njemačko-rimskih careva|Svetim rimskim carem]] [[Ludvig IV Bavarski|Ludvigom IV Bavarskim]]. Car je smatrao da papa nema pravo da postavlja cara krunisanjem. [[Ludvig IV Bavarski]] je sazvao plemstvo u Nemačkoj da potvrde njegovu odluku. [[Marsilije iza Padove]] je dao objašnjenje i opravdanje za sekularnu prevlast u [[Sveto rimskoRimsko carstvoCarstvo|Svetom rimskom carstvu]]. Sukob sa carom pretvarao se i u skupe ratove, pa je papa bio prinuđen da traži zaštitu francuskog kralja.
 
Papa Benedikt XII ([[1334]]-[[1342]]) je bio aktivan u gušenju katarskog pokreta. Pred početak [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]] bio je medijator između francuskog i engleskog kralja.
Red 50:
=== Šizma: Rat osam svetaca ===
Papa Grgur XI ([[1370]].-[[1378]].) je donio odluku da vrati [[1378]]. papsko sedište u [[Rim]]. Iako je papa bio rođen u Francuskoj i pod uticajem francuskog kralja, postojao je konflikt onih za papu i protiv pape, pa su papske zemlje bile u opasnosti. Kada je papa proglasio embargo na izvoz žita 1374/75
[[Firenca]] je organizovala savez nekoliko gradova protiv pape: [[Milano]], [[Bologna|Bolonja]], [[Perugia|Peruđa]], [[Pisa|Piza]], [[Genova|Đenova]]. Papski legat je sprovodio izuzetno surovu politiku protiv toga saveza sa ciljem da ponovo uspostavi kontrolu nad tim gradovima. Unajmili su bretonske plaćenike.
 
Da bi ugušili pobunu u [[Čezena|Čezeni]] pobili su oko 2.500 do 3.500 ljudi. Taj masakr u Čezeni je učvrstio otpor protiv papstva. Firenca je ušla u otvoren sukob sa papama. Taj sukob se naziva rat osam svetaca, jer se odnosi na osam firentinskih većnika, koji su upravljali sukobom. Celi grad je bio ekskomuniciran. Trgovina je bila ozbiljno narušena i obe strane su bile prinuđene da nađu rešenje.