Austrijski državni ugovor – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 19 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q306535 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 9:
| lokacija_info=
}}
'''Austrijski državni ugovor''' ([[nemački jezik|njemački]]: ''Österreichischer Staatsvertrag''), punim nazivom ''Ugovor o ponovnoj uspostavi samostalne i demokratske Austrije, potpisan u Beču 15. maja 1955.'' ( [[nemački jezik|njemački]]: ''Staatsvertrag betreffend die Wiederherstellung eines unabhängigen und demokratischen Österreich, gegeben zu Wien am 15. Mai 1955''). je međunarodni ugovor, koji su potpisale [[Saveznici u Drugom svjetskomSavezničke ratusile|Savezničke]] okupacijske snage u [[Austrija|Austriji]]: [[SAD|Sjedinjene Američke Države]], [[SSSR|Sovjetski Savez]], [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] s jedne strane te
[[Austrija|austrijska vlada]] u dvorcu [[Belvedere (Beč)|Belvedere]] [[15. maj5.|15. maja]]a [[1955]]. <ref name=brit/>. Ugovor je stupio na snagu [[27. jul7.|27. jula]]a [[1955]].
 
Cilj tog ''Ugovora'' bila je ponovna uspostava samostalne, [[suverenostsuverenitet|suverene]] i [[demokracija|demokratske]] [[Austrija|Austrije]], kao osnova za Ugovor poslužila je [[Moskovska deklaracija]], koju su saveznici sklopili [[30. oktobar10.|30. oktobra]] [[1943]].
 
Potpisnici Ugovora bili su tadašnji [[Ministar vanjskih poslova|ministri vanjskih poslova]]: [[Vjačeslav Molotov]], [[John Foster Dulles]], [[Harold MacMillan]] i [[Antoine Pinay]] kao predstavnici četiri [[Savezničke sile|savezničke sile]] i [[austrija|austrijski]]
Red 24:
* [[vojska|Vojne]] i zračno transportne odredbe
* [[Reparacija|Reparacije]]
* [[pravo vlasništva|vlasništvo]], [[zakon]] i interesi
* [[ekonomija|ekonomski]] odnosi
* Pravila u slučaju sporova
Red 30:
* Zaključne odredbe
==== Važne točke Ugovora ====
Ugovor zabranjuje ujedinjenje s [[NjemačkaNemačka|Njemačkom]] ([[Anschluss]]) i restauraciju [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]<ref name=brit/>, kao i ponovno osnivanje [[nacizamnacionalsocijalizam|nacističkih]] ili drugih [[fašizam|fašističnih]] stranaka i [[organizacija]].
 
Austrijska neutralnost i zabrana razmještanja stranih vojnih baza po Austriji postali su nešto kasnije članovi Austrijskog ustava na osnovu Zakona izglasanog [[26. oktobar10.|26. oktobra]] [[1955]]. <ref name=brit/>u [[Austrija|austrijskom]] [[parlament]]u kao dio ''Deklaracije o austrijskoj nezavisnosti''. Na tom je posebno inzistirao tadašnji [[SSSRSovjetski Savez|Sovjetski savez]], želeći time osigurati austrijsku neutralnost, kako nebi poslije odlaska sovjetskih trupa, - [[Austrija]] ušla u [[NATO]].
Kao dodatak temeljnim odredbama ''Ugovora o priznanju austrijske [[država|države]]'', istaknuta su i [[Nacionalna manjina|manjinska]] prava [[Slovenci|Slovenaca]] i [[Hrvati|Hrvata]]. <ref name=brit/>
== Historija nastanka Austrijskog državnog ugovora ==
Prvi pokušaji da se dođe to ponovnog suvereniteta i kakvog takvog ''Austrijskog mirovnog ugovora'', odpočeli su odmah po završetku [[NjemačkaNemačka|Drugog svjeskog rata]] i formiranja prve austrijske posljeratne vlade. Svi ti pokušaju su propali, jer su Saveznici prvo htjeli rasčistiti stvari u [[NjemačkaNemačka|Njemačkoj]] i doći do ''Njemačkog mirovnog sporazuma''. Kako se u međuvremenu razbuktao [[hladni rat]] ([[Grčki građanski rat]], [[Korejski rat]]) ''Ugovor'' je vremenom postajao sve udaljeniji.
 
U istom tom razdoblju [[Austrija]] se odhrvala pokušajima [[Aneksija|aneksije]] dijelova [[Koruška (Austrijaaustrijska savezna zemlja)|Koruške]] od strane tadašnje[[FederativnaSocijalistička NarodnaFederativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]], ali se istovremeno jako konfrontirala sa [[Italija|Italijom]] oko dijelova [[Trentino-Južni Tirol|Južnog Tirola]] koji su nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripali Italiji, tako da ni institucionalno nije odbacila mogućnost ponovnog pripojenja tog teritorija. <ref name=brit/>
[[datoteka:Wien Besatzungszonen.png|thumb|left|260px|Karta [[Savezničke sile|savezničkih]] u [[Beč|Beču]] [[1945]]. - [[1955]].]]
Nakon smrti sovjetskog vođe [[Josif Staljin|Josifa Staljinove]] u [[mart]]u [[1953]]., porasle su šanse za ostvarenje ''Ugovora''. Zbog tog je nova austrijska vlada, na čelu s novoizabranim [[kancelar]]om, [[Julius Raab|Juliusom Raabom]], odlučila prekinuti zastoj u pregovorima, - predlažući da Austrija garantira da se neće svrstati u nikakav vojni pakt. [[Indija|Indijski]] [[ambasador]] u [[Moskva|Moskvi]], koji je djelovao kao posrednik za Austrijance, otišao dalje i predlažio da Austrija postane trajno neutralna zemlja - i da to posluži kao osnova Ugovora.
Red 43:
Zapadni saveznici nisu bili oduševljeni tim prijedlogom, a ni Sovjetski Savez, koji je i dalje inzistirao da se prvo riješi Njemački problem. <ref name=brit/>
 
Tako da su se krajem [[1954]]. i početkom [[1955]]., i Zapadni saveznici i [[SSSR|Sovjetski Savez]], bojali da će druga strana jednostrano svoje austrijske okupacione uključiti u svoju interesnu sferu i odgovarajući vojni blok. U [[februar]]u [[1955]]. je Sovjetski Savez neočekivano pokazalo spremnost za rješavanje austrijskog pitanja. Nakon tog su [[april]]u, najviši predstavnici austrijske države otišli u [[Moskva|Moskvu]], delegaciju su vodili; kancelar [[Julius Raab|Raab]], ministar vanjskih poslova [[Leopold Figl|Figl]], i šefovi opozicije [[Adolf Schärf]] i [[Bruno Kreisky]] ([[Socijaldemokratska partija Austrije|SPÖ]]). Oni su nakon četiri dana intenzivnih pregovora sa sovjetskim predstavnicima, izradili nacrt sporazuma, koji je kao svoju temeljnu odrednicu imao - trajnu Austrijsku neutralnost, na kraju je potpisan - ''Moskovski memorandum''. Zapadni saveznici su nevoljko prihvatili nacrt sporazuma, strahujući da bi on mogao biti model za rješenje budućnosti Njemačke, posebno ih je smetala odredba da su sve četiri velike sile garanti austrijske neutralnosti, vjerujući da time daju priliku [[SSSRSovjetski Savez|Sovjetskom savezu]] da intervenira u Austriji. Tako da je nakon jakog pritiska Zapadnih saveznika, Sovjetski Savez pristao da se taj dio ugovora izbaci. <ref name=brit/>
 
Nakon svih tih priprema je 15. maja [[1955]], svečano potpisan u dvorcu [[Belvedere (Beč)|Belvedere]].