Razlike između izmjena na stranici "Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija"

m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
[[Datoteka:Japan map hiroshima nagasaki.png|desno|250px|mini|Karta bombardiranja]]
 
'''Atomsko bombardiranje japanskih gradova Hiroshime i Nagasakija''' dogodilo se 6. i [[9. 8.|9. kolovoza]] [[1945]]. Oni su bili odobreni od predsjednika [[Harry S. Truman|Harrya S. Trumana]] i izvedeni od [[SADsjedinjene Američke Države|američkih]] vojnih aviona. To je bilo prvi put u povijesti da je nuklearno oružje upotrijebljeno u ratu. Sam čin i danas je kontroverzan, makar je s njime završen [[Drugi svjetski rat]].<ref name="nuclear power">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/nuclear_01.shtml|author=Duncan Anderson|publisher=BBC History|title=Nuclear Power: The End of the War Against Japan|date=17. veljače 2011|accessdate=21. listopada 2012}}</ref><ref name="for first time">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/08/07/world/asia/07japan.html?_r=0|author=Martin Fackler|publisher=New York Times|title=At Hiroshima Ceremony, a First for a U.S. Envoy|date=6. kolovoza 2010|accessdate=21. listopada 2012}}</ref>
 
== Uvod ==
 
Nakon kapitulacije Njemačke i Italije, [[Japan]] je ostao jedina država Osovinskog Sporazuma koja se je nastavila boriti u Drugom svjetskom ratu i planirati daljnja imperijalna osvajanja, makar su gotovo 60 % njenih velikih gradova bili uništeni. U lipnju [[1945]]. američki je '''Interim Committee''' predložio upotrebu netom usavršenog atomskog oružja protiv japanske vojne industrije. Uz to, samo pri osvajanju japanskog otoka '''Okinawe''' poginulo je oko 12.500 Savezničkih vojnika, a na cijelom bojištu na području [[Tihi ocean|Tihog oceana]] više od njih 70.000. To brojke su sve više uznemiravale američku javnost koja nije znala koliko dugo će još rat trajati te koliki će biti Saveznički gubici ako [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] odluči izvesti invaziju na Japan. [[16. 7.|16. srpnja]] 1945. po prvi puta je uspješno isprobirana atomska bomba u pustinji '''New Mexico'''. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je predložio japanskoj vladi kapitulaciju, no ona nije pristala, na što je Truman naredio upotrebu atomske bombe i prepustio generalu Carlu Spaatzu da sam izabere ciljeve. Iako su neki dužnosnici nagovarali Trumana da baci atomsku bombu na nenaseljeno područje, kako bi pokazao Japancima koliko je smrtonosno to novo oružje, drugi su od njega tražili da bomba bude bačena bez upozorenja na neki grad.<ref name="nuclear power"/>
 
== Bombardiranja ==
[[Datoteka:Atomic cloud over Hiroshima.jpg|lijevo|200px|mini|Ekspolzija iznad Hiroshime]]
 
[[Hiroshima]] je bio jedan od malobrojnih gradova koji ostali pošteđeni bombardiranja konvencionalnim oružjem. No bili su predloženi i drugi ciljevi; [[Kjoto|Kyoto]], [[Jokohama|Yokohama]], Niigata pa čak i carska palača u [[TokyoTokijo|Tokyu]]. Hiroshima, koja je tada brojala 255.000 stanovnika, je bila glavni stožer generala Hata Shunrokua koji je bio zadužen za obranu južnog dijela države, no većina stanovništva su bili civili. [[31. 7.|31. srpnja]] SAD je pripremio uransku bombu „''Little Boy''“, tešku 4 tone i dugu 3 metra. Sa malog zapadnopacifičkog otoka Tinianu [[6. 8.|6. kolovoza]] [[1945]]., u 2.45 ujutro, u pratnji još dvaju bombadera B-29 koji su bili opremljeni uređajima za bilježenje, fotoaparatima i kamerama, poletio je bombarder nazvan '''Enola Gay'''. Umjesto uobičajenog tereta konvencionalnih bombi i oružja, u svom spremištu nosio je samo jednu bombu od 4,4 tone.<ref name="na današnji dan">{{cite news|url=http://www.dnevno.hr/ekalendar/na_danasnji_dan/bacena_atomska_bomba_na_hirosimu__1945/911652.html|author=Dnevno|publisher=dnevno.hr|title=Bačena atomska bomba na Hirošimu|date=5. kolovoza 2012|accessdate=21. listopada 2012}}</ref> Odredište ovih aviona bila ja Hirošima udaljena šest sati leta.
 
U 7 sati po lokalnom vremenu japanski su radari otkrili tri aviona i pokrenuli uzbunu, ali su je onda prekinuli jer su mislili da avion leti tako visoko jer je samo izviđačka letjelica. Pri visini od 9.450 metara je Enola Gay u 8:15 sati izbacila atomsku bombu koja je detonirala na visini od 580 metara. U jednom trenutku je poginulo 100.000 ljudi (od radijacije još više),<ref name="nuclear power"/> temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dosezala je i do 5.000°C. Snažni udarni val vjetra, brzine 800 km/h, i plamene oluje uništili su gotovo sve unutar 13 četvornih kilometara. Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina visok 15.250 metara. Posada broda ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku gljive vidio se i pri udaljenosti od 560 km.
 
Vlada i vojni dužnosnici [[Japan]]a nisu isprva znali što se dogodilo. Kasnije su, nakon upozorenja [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, pokrenuli debatu i bili spremni na kapitulaciju, ali pod određenim uvjetima. Na to je SAD [[9. 8.|9. kolovoza]] izbacio drugu atomsku bombu, ovog puta na grad [[Nagasaki]]. Isprva je cilj trebao biti grad '''Kokura''', ali je odlučeno da zbog lošeg vremena nova meta bude Nagasaki. U 11:02 sati je bačena bomba i glavni je cilj bio Mitsubishi koncern, ali ga je promašila za više od 2 km. No, ipak je uništila pola grada. Bomba je detonirala na visini od 470 metara i ubila 22.000 osoba, a daljnih 39.000 je poginulo od posljedica radijacije.
 
== Rezultati ==
Američki službeni stav glasi da je do atomskog bombardiranja moralo doći jer bi posljedice invazije na Japan uzela prevelike žrtve.
 
Branioci atomskih napada takođe podsjećaju na naredbu izdatu od japanskog ministarstva obrane [[1. 8.|1. kolovoza]] [[1944]]. godine, u kojoj se prijeti strijeljanjem preko 100.000 zarobljenih savezničkih vojnika u slučaju američke invazije japanskih otoka.
 
Neki povijesničari tvrde da su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] htjele brz završetak rata da bi na taj način izbjegli [[Sovjetskisovjetski savezSavez|sovjetski]] prodor na istok. <ref name="nuclear power"/>
 
=== Protiv ===
Neki kritičari takođe tvrde da ni iz vojno-strategijskog pogleda nije bilo razloga za upotrebu atomskih bombi. Velika bombardiranja i razaranja japanskih gradova su već bila uništila njihovu vojnu industriju i prehrambenu proizvodnju do te mjere da su bili u kritičnom stanju. Na to se mora dodati sovjetsko proglašenje rata Japanu; pitanje nije bilo da li su Japanci spremni na nastavak ratovanja - oni više nisu mogli ratovati zbog nedostataka oružja i prehrane.
 
Kritičari atomskog bombardiranja tvrde da je Japan pokušavao početi pregovore o kapitulaciji, ali da su ih Amerikanci ignorirali. Umjesto toga, upotrijebili su atomsko naoružanje najviše da bi prestrašili buduće neprijatelje, [[Sovjetski Savez|Sovjetski savez]]. Također se procjenjuje da SAD nisu htjele da veliki novci uloženi u ''Manhattan projekt'' odu u nepovrat bez da se novo oružje ne upotrijebi.
 
Jedan od kritičara upotrebe atomskog naoružanja bio je i [[Albert Einstein]]. On je ranije, pod strahom da bi [[nacizamnacionalsocijalizam|nacisti]] mogli napraviti [[atomskanuklearno bombaoružje|atomsku bombu]], zajedno sa drugim istaknutim fizičarima potpisao pismo u kojem se zahtjeva od predsjednika Roosevelta da usavrši atomsko naoružanje. Kada je kasnije vidio pustoš i razaranje na mjestu atomskih bombardiranja , predomislio se. Američki vojni generali [[Douglas MacArthur]] i [[Dwight D. Eisenhower]] su također bili kritičari upotrebe atomskog oružja...
 
==Izvori==
 
== Poveznice ==
* [[Projekat Menhetn|Projekt Manhattan]]
* [[Kupola atomske bombe]] - spomenik [[svjetskasvetska baština|svjetske baštine]] u Hirošimi
* [[Bosonogi Gen]] - anime i manga Keijija Nakazawe, čovjeka koji je preživio uništenje Hirošime.
 
64.473

izmjene