Dojenje – razlika između verzija

Već prije same [[Trudnoća|trudnoće]] započinje priprema organizma trudnice na proces dojenja. Kod većine trudnica na samom početku trudnoće dolazi do povećanja grudi, širenja [[Mliječne žlijezde|mliječnih žlijezda]] što je najčešće praćeno bolom na dodir i osjećajem nelagode kod trudnica. Grudne bradavice postaju tamnije, a areole bradavica se šire. U posljednjim mjesecima trudnoće u grudima majki se stvara takozvano predmlijeko. Izgled i količina [[Mlijeko|mlijeka]] se mijenja u prvom mjesecu donjenja. Prvih nekoliko dana je gusto i žuto - bogato [[Proteiniprotein|bjelančevinama]]. To mlijeko se naziva kolostrum. Poslije njega slijedi prelazno mlijeko tokom dvije sedmice, a potom zrelo mlijeko krajem prvog mjeseca. U punoj [[Laktacijadojenje|laktaciji]] ženske dojke mogu dnevno izlučiti ukupno oko 800 -{ml}-, pa do 1000 -{ml}-, najviše 1200 -{ml}- mlijeka.

Međutim, unatoč tome što su tokom trudnoće prisutni svi [[hormoni]] potrebni za laktaciju, a [[mliječne žlijezde]] potpuno razvijene, u trudnoći ne dolazi do laktacije. Razlog za to su visoke koncentracije hormona [[estrogenestrogeni|estrogena]] i [[progesteron|progesterona]], koji sprječavaju učinak [[prolaktin|prolaktina]] na žljezdano tkivo dojke.

[[Prolaktin]] je [[polipeptid]]ni [[hormoni|hormon]] kojeg luči [[hipofiza]] i koji sudjeluje u nizu biohemijskih događaja u trudnoći, a takođe je najvažniji hormon za biosintezu mlijeka. On omogućava [[Sinteza|sintezu]] primarnog proteina - [[kazein]]a, neophodnog za produkciju mlijeka. Maksimalna vrijednost prolaktina u organizmu je u trudnoći,a iznosi oko 6000 ng/ml. Izlaskom [[placenta|placente]] dolazi do naglog sniženja koncentracije [[estrogenestrogeni|estrogena]]a i [[progesteron]]a te počinje neometano laktogeno djelovanje [[prolaktin]]a. Laktacija počinje dva do tri dana nakon [[porodporođaj|poroda]]a. Ako žena ne doji, traje najmanje sedam dana, a nivo prolaktina u tom slučaju pada na normalu za oko dvije do tri sedmice.

Prolaktin na kraju trudnoće ima gotovo deset puta veću koncentaciju nego prije same trudnoće. Ipak, pored prolaktina, za laktaciju su neophodni i drugi [[hormoni]], kao što su [[inzulin]], [[progesteron]], [[estrogeni|estrogen]] i [[kortizol]]. Humani placentarni laktogen takođe ima laktogeno djelovanje.

Podražaj za produkciju [[prolaktin]]a je dojenje. Dojenjem se nervni podražaji prenose u [[hipotalamus]], gdje se smanjuje produkcija [[dopamin|dopamina]], koji ima ulogu kočenja lučenja prolaktina. Koncentracija prolaktina postaje normalna tri do četiri mjeseca po [[porodporođaj|porodu]]u, ali se dojenjem održava laktacija jer dojenje stimulira lučenje i [[oksitocin]]a, [[hormonhormoni|hormona]]a koji potiče kontrakciju [[Glatka muskulatura|glatkih mišića]] u dojkama te tako pomaže istiskivanju mlijeka pri dojenju. Zahvaljujući ovim mehanizmima, količina novostvorenog mlijeka u dojkama je ekvivalentan podojenom mlijeku. Ako se dojka ne prazni, sekrecija [[Mlijeko|mlijeka]] počinje opadati već nakon 48 sati.

Prema preporukama [[SADsjedinjene Američke Države|američkog]] ''National Research Councila'' dojilja treba dodatnih 500 kcal za stvaranje mlijeka. Takođe treba u prosjeku 50% više [[kalcijumkalcij]]auma, [[Gvožđeželjezo|željeza]] i [[Folnavitamin kiselinaB9|folne kiseline]], a 10 do 25% više [[protein]]a, [[magnezijummagnezij]]auma, [[jod]]a, [[cink]]a, [[selen]]a, [[vitamina C]] i [[vitamina E]], [[B-1]] i [[B-2]] u odnosu na potrebe žena koje nisu trudne. Takođe, u vrijeme dojenja povećana je potreba za tečnošću.