Razlike između izmjena na stranici "Divlje životinje"

m
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
[[Datoteka:Ours brun parcanimalierpyrenees 3.jpg|thumb|right|200px|Smeđi medvjed.]]
 
Naziv '''divlje životinje''' koristi se u pravilu za [[životinje|životinja]] koje žive u svom prirodnom [[stanište|staništu]], podalje od [[čovekčovjek|čoveka]]a. To ih razlikuje od pripitomljenih, tako zvanih [[domesticiranjedomestikacija|domesticiranih]] životinja. U ovu skupinu spada i [[divljač]], životinje koje čovek [[lov]]i, a što je uređeno [[Zakon o lovu|Zakonom o lovu]]. U svakodnevnom govoru, pojedine vrste divljih životinja nazivaju se prema srodnim vrstama koje su domesticirane. Tako se [[siva guska|sive guske]] (''[[Anser anser]]'') nazivaju "divljim guskama", a ''[[Anas platyrynchos]]'' se naziva "divljom patkom", iako to nije jedina vrsta koju bi se moglo ubrojati u ovu skupinu. Danas bi se divljim konjima mogli nazvati još samo [[Pševalskijev konj|Pševalskijevi konji]], no naziv se u širem smislu koristi i za [[mustang (konj)|mustange]], iako su ustvari potomci domesticiranih konja koji su se kasnije odvojili od čovjeka i vratili se životu u prirodi.
 
== Životni prostor ==
Gotovo svuda na svetu postoje divlje životinje, no najmanje divljih životinja još živi u divljini koju nije čovek na neki način preoblikovao. Svaka životinjska vrsta ima određene potrebe u odnosu na okoliš (hrana, mogućnost razmnožavanja, skrivanje od neprijatelja i slično), koje su u dovoljnoj meri zadovoljene i u područjima koje je čovek prilagodio svojim potrebama. Neke su životinje čak razvile naviku korištenja prednosti blizine čovjeka ([[bela roda]], neke vrste [[miševi|miševamiš]]eva).
 
Sa druge strane, ljudske aktivnosti ([[poljoprivreda]], gradnja naselja) razorile su, ili u najmanju ruku osetno smanjile površine na kojima inače žive divlje životinje. Broj divljih životinja koje zbog svojih posebnih potreba ne mogu promijeniti [[stanište]] i dalje će se smanjivati.
 
Usprkos tome, odnos čoveka prema divljim životinjama često je problematičan:
* Neke divlje životinje uzrokuju štete, najčešće vezane za pridobivanje i [[skladište]]nje hrane ([[štakori]], [[miševimiš]]evi, [[crvena lisica]], [[jastreb]], razni [[insekt|kukci]]). Zbog toga, mnoge od njih čovjek ne samo da ne podnosi u svojoj blizini, nego ih i ubija.
* Veliki [[grabežljivci]] često su opasnost za ljude i njihove [[domaće životinje]].
* Neke životinje prenose bolesti ([[trakavice|trakavica]], [[bjesnilo|bjesnoća]], [[malarija]]).
* [[Poljoprivreda|Poljoprivredno]] i [[šumarstvo|šumarsko]] korištenje površina obilježavaju danas [[monokultura|monokulture]] koje svojom "očišćenošću" od drugih eventualno konkurentskih ili štetnih kultura, pruža potrebne komponente za život samo izrazito malom broju [[vrsta]]. Za mnoge životinjske vrste potrebna je raznovrsno strukturirana pokrajina.
* U suvremenoj poljoprivredi koriste se [[kemija|kemijska]] pomoćna sredstva ([[gnojivođubrivo|gnojiva]], [[pesticidpesticidi]]i, [[herbicid]]i) koji se kroz [[prehrambeni lanac]] nakupljaju u divljim životinjama sa štetnim posljedicama. Na to se nadovezuje različit [[otrov]]ni [[industrija|industrijski]] otpad i otpad iz postrojenja za uništavanje smeća i pročičćavanje otpadnih voda.
* Životni prostor mnogih divljih životinja ljudi u slobodno vrijeme koriste za razne aktivnosti. Životinje osjetljive na ometanje povlače se s tih područja.
* Mnoge životinje stradavaju na [[cestaput|cestama]]ma i [[dalekovod]]ima koji se protežu kroz njihov životni prostor.
* Kultivirani prostori mijenjaju se toliko brzo, da se divlje životinje ne uspijevaju tome prilagoditi.
* Divlje životinje tradicionalno su ljudima izvor [[hrana|hrane]] i [[sirovina]] ([[lov]], [[ribolov]]).
 
== Upravljanje divljim životinjama ==
Pod pojmom upravljanja divljim životinjama podrazumijevaju se mjere pomoću kojih se rješavaju konflikti povezani s divljim životinjama. Ljudi koji se time bave trude se prije svega ponovo naseliti neke [[vrsta|vrste]] na područja s kojih su nestale ([[smeđi medvjed]], [[vuk]], [[risovi|ris]], [[dabrovi|dabar]]). Upoznavanjem i obrazovanjem lokalnog stanovništva podiže se njihova granica prihvaćanja ovih životinja, ali i oblikovanje politike prema divljim životinjama. Kad dođe do šteta koje one uzrokuju, u određenim okolnostima se stanovništvu daje naknada. [[ZnanostNauka|Znanstveno]] se prati kretanje unutar određene [[Populacija (biologija)|populacije]], a okoliš se po mogućnosti prilagođava specifičnim potrebama određene vrste. Kao krajnja mjera koristi se preseljavanje životinja.
 
== Zaštita divljih životinja ==
64.473

izmjene