Razlike između izmjena na stranici "Warren G. Harding"

Dodano 158 bajtova ,  prije 7 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: Migrating 1 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q35286 (translate me))
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
|-
|'''Datum rođenja:'''
|[[2. 11.|2.11.]] [[1865]].
|-
|'''Mjesto Rođenja:'''
|blizu [[Blooming Grove (Ohio)|Blooming Grovea]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|-
|'''Datum smrti:'''
|[[2. 8.|2.8.]] [[1923]].
|-
|'''Mjesto smrti:'''
|[[San Francisco]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|-
|'''Nacionalnost:'''
|}
 
'''Warren Gamaliel Harding''' ([[2. 11.|2.11.]] [[1865]]. - [[2. 8.|2.8.]] [[1923]].) je [[SADsjedinjene Američke Države|američki]] novinski izdavač i političar, najpoznatiji po tome što je bio 29. [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD]].
 
Warren Gamaliel Harding rodio se u familiji seoskog učitelja dr. Georgea Hardinga u Ohiu. Kada je Warren bio tinejdžer, otac mu se preselio u grad [[Caledonia (Ohio)|Caledoniju]], gdje je kupio lokalni tjedni list ''Argus''. Mladi Harding je sudjelovao u njegovom izlaženju, stekavši vrijedno iskustvo koje će mu služiti u daljoj karijeri.
Hardingov mandat u Senatu nije bio obilježen značajnim događajima. Često je znao biti odsutan za vrijeme izglasavanja ključnih zakona i odluka. Jedna od njih bio je i 19. Amandman na američki Ustav kojima je ženama garantirano pravo glasa. Harding je, usprkos formalnoj pripadnosti konzervativnoj frakciji Republikanske stranke, podržavao pravo glasa za žene, što će mu kasnije donijeti veliku podršku upravo u tom glasačkom bloku.
 
Međutim, jedna druga važna odluka ga je umalo koštala karijere. Godine [[1917]]. trebala se donijeti odluka o objavi rata [[NjemačkaNemačka|Njemačkoj]], odnosno ulasku SAD u [[prvi svjetski rat]]. Tome se oštro protivila [[Carrie Fulton Phillips]], supruga Hardingovog bliskog prijatelja i Hardingova dugogodišnja ljubavnica. Nastojeći ga nagovoriti da glasa protiv ulaska u rat, Hardingu je zaprijetila objavljivanjem kompromitirajućih ljubavnih pisama. Harding je odlučio ne popustiti ucjeni, te je glasao za rat. Phillips je na to odlučila ipak ne objaviti pisma.
 
Nakon završetka rata, Harding se istakao kao jedan od najgorljivijih protivnika ratifikacije [[VersailleskiVersajski mirovni ugovorsporazum|Versailleskog mirovnog ugovora]], odnosno ulaska SAD u [[Liga naroda|Ligu naroda]]. Zaslugom njegovih kolega taj je prijedlog propao u Senatu.
 
Zahvaljujući svojoj bezličnosti i nesklonošću "talasanju", Harding se na republikanskoj konvenciji [[1920]]. nametnuo kao savršeni kompromis nakon bezuspješnih pokušaja suprotstavljenih frakcija da izaberu predsjedničkog kandidata. Međutim, republikanski čelnici su ubrzo zažalili zbog te odluke, kada ih je Harding obavijestio o kompromitirajućim pismima Carrie Fulton Phillips. [[Republikanski nacionalni odbor]] je taj problem riješio plativši Hardingovoj ljubavnici i njenoj rodbini luksuzno krstarenje po Aziji.
Hardingu je daleko manji problem predstavljao demokratski kandidat, guverner Ohia [[James M. Cox]]. Demokrati su u izbore ušli podijeljeni između [[Woodrow Wilson|Wilsonovih]] pristaša koje su inzistirali na ratifikaciji Versaillesa i ulasku SAD u Ligu naroda, te konzervativaca koji su bili skloni tradicionalnom [[izolacionizam|izolacionizmu]]. Republikanci su, u usporedbi, s njima izgledali ujedinjeni u otporu Ligi naroda koju su držali prijetnjom nacionalnom suverenitetu.
 
Hardingu je u prilog išla i rekordno visoki budžet za kampanju, kao i korištenje holivudskih zvijezda za privlačenje birača. Demokrati su u očaju pokušali lansirati glasine o Hardingovom crnačkom ili indijanskom porijeklu, ne bi li oduzeli rasistički raspoložene birače. Međutim, sve to nije imalo nekog efekta. Hardingovo gelso "Povratak normali" je dobro sjelo biračima umornim od rata i petljanja federalne vlasti u svakodnevni život. [[Irci|Irski]] i [[Nijemcinemci|njemački]] imigranti su se pak okrenuli republikancima, bijesni zbog Wilsonovog ulaska u rat na strani [[Britanski Imperij|Britanskog Imperija]].
 
Rezultat svega bilo je 60 % glasova za Hardinga, odnosno jedna od najuvjerljivijih pobjeda u historiji američkih predsjedničkih izbora.
 
Harding je odlučio ostati vjeran svom predizbornom programu. Potpisivanjem mirovnih sporazuma s Njemačkom, [[Austrija|Austrijom]] i [[Mađarska|Mađarskom]], SAD su formalno završile prvi svjetski rat, a sklapanjem [[Washingtonski pomorski sporazum|Washingtonskog pomorskog sporazuma]] [[1922]]. godine su uvedena ograničenja ratne mornarice u nastojanju da se spriječi izbijanje mogućeg rata s [[Japan]]om na [[PacifikTihi ocean|Pacifiku]]u. Harding je po prvi put kao stalnu instituciju federalne uprave osnovao [[Biro za veteranske poslove SAD|Biro za veteranske poslove]].
 
U oblasti ekonomije Harding je napustio intervencionizam svojih prethodnika i ponovno uveo [[laissez faire]] ekonomsku politiku. Tome je u prilog išao veliki poratni ekonomski bum američke ekonomije, čije su plodove uživali i pripadnici srednje klase.
Sam Harding se relativno malo petljao u politiku odnosno rad federalne uprave, provodeći većinu vremena igrajući [[poker]] sa svojim prijateljima. To su zloupotrijebili mnogi od članova njegovog kabineta, zbog čega je Hardingova administracija došla na zao glas kao jedna od najkorumpiranijih u američkoj historiji. To je rezultiralo zloglasnim [[Teapot Dome]] skandalom. Iako lično nije imao nikakve koristi od skandala, Harding se uvijek vezuje uz njih.
 
Nastojeći lični šarm iskoristiti kako bi suzbio negativni publicitet vezan uz skandale, Harding je [[1923]]. krenuo na veliku predsjedničku turneju po zapadnim državama SAD. Na tom putovanju bio je prvi predsjednik koji će posjetiti [[Aljaska|Aljasku]]. Prilikom povratka se u Vancouveru razbolio, a [[2. 8.|2.8.]] [[1923]]. umro u San Franciscu.
 
Hardingova smrt se službeno pripisivala srčanom ili moždanom udaru, ali je odbijanje gđe Harding da dozvoli [[autopsija|autopsiju]] dovelo do niza teorija zavjera i špekulacija koje traju dan-danas.
64.473

izmjene