München – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 11:
Već [[1390]]. godine Minhen ima oko 10.000 stanovnika. U [[15.vek]]u počinje procvat Minhena dok se u [[renesansa|renesansi]] i [[barok]]u grade mnoge građevine koje dan danas predstavljaju najlepše spomenike u Minhenu. Najznačajniji vladar, kome Minhen duguje današnji izgled, je [[kralj Ludvig Prvi]] (vladao od [[1825]]-[[1848]]). On je Minhen uzdigao do kulturne i duhovne prestonice [[Evropa|Evrope]] u to doba i sprečio industijalizaciju, zato dan danas Minhen predstavlja jedan od retkih gradova u [[Nemačka|Nemačkoj]] koji je uspeo da fabrike udalji od grada.
Nakon [[Prvi
U [[Drugi
Međutim najveći napredak Minhen je ostvario za vreme [[Olimpijske igre|Olimpijskih Igara]] [[1972]]. , usprkos zloglasnog napada palestinskih terorista, kao i za vreme Svetskog prvenstva u [[fudbal]]u [[1974]].
== Geografski položaj ==
Minhen se nalazi na obalama reke [[Izar]], na samim obroncima [[
== Stanovništvo ==
Red 27:
== Arhitektura grada i Kulturno Povijesni spomenici ==
Arhitektonsku sliku Minhena karakterišu više faza od kojih prva počinje već [[1294]] godine. Kada je [[car Ludvig Prvi]] Minhenu dao monopol nad prodajom soli počeli su radovi na zidinama kako bi se Minhen zaštitio od napada razbojnika i neprijatelja. Tako Minhen dobija prve zidine koje su stajale do [[18.
1. Trgu Sendlinger tor
Red 37:
Najstarija Crkva u Minhenu potiče iz ovog perioda, Crkva Svetog Petra, međutim od starog izgleda crkve su ostali samo temelji dok je ostali deo urađen u baroknom stilu.
Nakon više godina stagniranja krajem početkom [[15.vek]]a počinje arhitektonski i umetnički uspon Minhena. Arhitekta Joerg von Halsbah počinje radove na Frauenkirhe(ženska crkva) [[1468]]. a završava [[1488]]. kada Frauenkirhe postaje crkva sa najvećom halom u Nemačkoj. Frauenkirhe danas predstavlja zaštitni znak Minhena sa svoja dva 99m visoka zvonika, koja su dodata [[1525]]. i 109m dugačkom halom. Radovi na staroj gradskoj skupštini su počeli u istom periodu od istog arhitekte a završeni su [[1480]] godine. Nažalost veći deo stare gradske skupštine su uništene u požaru tako da se danas vidi samo rekonstrukcija koja je završena [[1977]].Za vreme konflikta između Katoličke crkve i Reformista [[Martin
Posle opšte propasti Nemačkog carstva za vreme tridesetogodišnjeg rata i zauzimanja Minhena od strane [[Gustafa Adolfa]] kralja [[Švedska|Švedske]], krajem [[17.vek]]a arhitekte opet imaju pune ruke posla. Italijanske arhitekte Bareli i Cukali grade Teatiner crkvu([[1663]]-[[1688]]) koja je istovremeno služila kao rezidencija sa 70m visokim zvonicima. Između Teatiner crkve i Rezidencije gradi se četvrt u francuskom stilu sa brojnim palatama koje dan danas krase ovaj deo Minhena. [[Dvorac Nimfenburg]] predstavlja remek delo ovog perioda. Gradnja je počela [[1664]] godine a završena tek [[1820]]. Nalazi se izvan centra Minhena i zapravo je poklon [[Princ Ferdinand|Princa Ferdinanda]] svojoj ženi Mariji u čast rođenja svog sina Maksa Emanuela. Pravi naziv ovog zdanja je Kastelo dele Nife.[[1745]] završeno je pozorište Kuvilje koje predstavlja početak Rokokoa u Nemačkoj. Već tada je Minhen predstavljao jedan od najvećih gradova u Nemačkoj a [[1780]] broji 35.000 stanovnika. Značajan uticaj na dalji razvoj grada bilo je rušenje gradskih zidina [[1791]] čime se Minhen širi na okolna mesta.Već tada Karlstor dobija svoj drugi naziv Štahus. Poreklo ovog imena nije razjašnjeno ali se predpostavlja da su dve priče kumovale nazivu: vlasnik jedne kafane u blizini Karlstora se zvao Eustahije ili da je postojala kafana kod Štahelgartena što u prevodu znači kod samostrela-Štahel.[[1791]] počinju i radovi na engleskom parku u centru grada. Ovaj javni park predstavlja jedan od najvećih svoje vrstu na celom svetu(5km*1km), u sklopu kog se nalazi [[Kineska Kula]] i [[Monopteros]].
Red 53:
1. [[Trijumfalna kapija]] [[1843]]-[[1852]] po ugledu na Konstantinov slavoluk u [[Rim]]u
2. Ludvigova crkva [[1829]]-[[1844]] jedna od najlepših crkava u Minhenu
3. Bavarska Biblioteka [[1832]]-[[1843]] kopija [[Ermitaž]]a u [[
4. Univerzitetska zgrada [[1833]]-[[1837]] poklon Ludviga građanima Minhena
5. Vojnička Hala [[1841]]-[[1844]] sa spomenikom bogu [[Odeon]]u
Jedan od najvećih arhitektonskih poduhvata tog doba predstavlja izgradnja Maksimilijanove ulice([[1853]]-[[1865]]) sa Hotelom Četiri godišnja doba, Skupštinom Donje Bavarske i Maksimilijaneumom koji predstavlja skupštinu [[Bavarska|Bavarske]] i repliku [[Pantenon]]a u [[
Krajem [[19]]. i početkom [[20]]. veka grade se jedne od najvećih i najlepših zgrada u Minhenu.
Red 72:
10. Mostovi na [[Izar]]u [[1899]]-[[1905]] nalik na mostove u [[Firenca|Firenci]] ukupno 8
Nakon prvog i Drugog svetskog rata u kome je Minhen srušen do temelja počinje period restaurcije i rekonstrukcije Minhena. Ubrzo nakon [[
== Eksterni linkovi ==
|