München – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 11:
Već [[1390]]. godine Minhen ima oko 10.000 stanovnika. U [[15.vek]]u počinje procvat Minhena dok se u [[renesansa|renesansi]] i [[barok]]u grade mnoge građevine koje dan danas predstavljaju najlepše spomenike u Minhenu. Najznačajniji vladar, kome Minhen duguje današnji izgled, je [[kralj Ludvig Prvi]] (vladao od [[1825]]-[[1848]]). On je Minhen uzdigao do kulturne i duhovne prestonice [[Evropa|Evrope]] u to doba i sprečio industijalizaciju, zato dan danas Minhen predstavlja jedan od retkih gradova u [[Nemačka|Nemačkoj]] koji je uspeo da fabrike udalji od grada.
 
Nakon [[Prvi svetskisvjetski rat|Prvog svetskog rata]] dolazi do velikih promena u Minhenu kada nastupaju glad i siromaštvo. Ovakve korenite promene su dovele do toga da Minhen postane centar [[nacizamnacionalsocijalizam|nacional-socijalista]]. [[Adolf Hitler]] [[1923]]. preduzima marš na Minhen, koji biva brutalno ugušen od strane vlasti, ali već 10 godina kasnije Minhen je u čvrstim rukama "Firera". Godine 1938. u Minhenu je potpisan [[Münchenski sporazum|Minhenski sporazum]] kojim je Njemačka od [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] dobila [[Sudeti|Sudete]], i koji se obično smatra vrhuncem Hitlerovih diplomatskih dostignuća.
 
U [[Drugi svetskisvjetski rat|Drugom svetskom ratu]] Minhen je pretrpeo ogromne štete a kao dokaz tome služi podatak da je su neki delovi grada potpuno uništeni a da je čak 70% zgrada srušeno. Početkom [[1950]]. naglo dolazi do razvoja Minhena i već [[1962]]. Minhen probija Milionsku granicu.
 
Međutim najveći napredak Minhen je ostvario za vreme [[Olimpijske igre|Olimpijskih Igara]] [[1972]]. , usprkos zloglasnog napada palestinskih terorista, kao i za vreme Svetskog prvenstva u [[fudbal]]u [[1974]].
 
== Geografski položaj ==
Minhen se nalazi na obalama reke [[Izar]], na samim obroncima [[AlpiAlpe|Alpa]] i na namorskoj visini od 530m. Pošto su se u starom i srednjem veku ovde ukrštavali putevi od zapada prema istoku i od svera prema jugu Minhen je postao jako značajna raskrsnica puteva kao i trgovački centar te regije. Zahvaljujući ovom geografskom položaju Minhen i dan danas predstavlja važnu raskrsnicu puteva kako kopnenih tako i vazdušnih.
 
== Stanovništvo ==
Red 27:
== Arhitektura grada i Kulturno Povijesni spomenici ==
 
Arhitektonsku sliku Minhena karakterišu više faza od kojih prva počinje već [[1294]] godine. Kada je [[car Ludvig Prvi]] Minhenu dao monopol nad prodajom soli počeli su radovi na zidinama kako bi se Minhen zaštitio od napada razbojnika i neprijatelja. Tako Minhen dobija prve zidine koje su stajale do [[18. vekvijek|18. veka]]a . Ostaci ovih zidina mogu se dan danas videti na:
 
1. Trgu Sendlinger tor
Red 37:
 
Najstarija Crkva u Minhenu potiče iz ovog perioda, Crkva Svetog Petra, međutim od starog izgleda crkve su ostali samo temelji dok je ostali deo urađen u baroknom stilu.
Nakon više godina stagniranja krajem početkom [[15.vek]]a počinje arhitektonski i umetnički uspon Minhena. Arhitekta Joerg von Halsbah počinje radove na Frauenkirhe(ženska crkva) [[1468]]. a završava [[1488]]. kada Frauenkirhe postaje crkva sa najvećom halom u Nemačkoj. Frauenkirhe danas predstavlja zaštitni znak Minhena sa svoja dva 99m visoka zvonika, koja su dodata [[1525]]. i 109m dugačkom halom. Radovi na staroj gradskoj skupštini su počeli u istom periodu od istog arhitekte a završeni su [[1480]] godine. Nažalost veći deo stare gradske skupštine su uništene u požaru tako da se danas vidi samo rekonstrukcija koja je završena [[1977]].Za vreme konflikta između Katoličke crkve i Reformista [[Martin LuterLuther|Martina Lutera]], [[knez Vilhelm Peti]] je stao na stranu Katoličke crkve i postao centar kontrareforme. Jezuiti koji su tada došli u grad obeležili su i arhitetkturu tog vremena i uz pomoć [[Vilhelm]]ovog naslednika Maksimiliana gradi se antikvarnica Rezidencije(1569-1571) koja predstavlja najznačajniji spomenik renesanse severno od alpa. Cela rezidencija porodice [[Bitelsbah]] završena je tek [[1610]] i danas je jedna od najlepših građevina u Minhenu.
Posle opšte propasti Nemačkog carstva za vreme tridesetogodišnjeg rata i zauzimanja Minhena od strane [[Gustafa Adolfa]] kralja [[Švedska|Švedske]], krajem [[17.vek]]a arhitekte opet imaju pune ruke posla. Italijanske arhitekte Bareli i Cukali grade Teatiner crkvu([[1663]]-[[1688]]) koja je istovremeno služila kao rezidencija sa 70m visokim zvonicima. Između Teatiner crkve i Rezidencije gradi se četvrt u francuskom stilu sa brojnim palatama koje dan danas krase ovaj deo Minhena. [[Dvorac Nimfenburg]] predstavlja remek delo ovog perioda. Gradnja je počela [[1664]] godine a završena tek [[1820]]. Nalazi se izvan centra Minhena i zapravo je poklon [[Princ Ferdinand|Princa Ferdinanda]] svojoj ženi Mariji u čast rođenja svog sina Maksa Emanuela. Pravi naziv ovog zdanja je Kastelo dele Nife.[[1745]] završeno je pozorište Kuvilje koje predstavlja početak Rokokoa u Nemačkoj. Već tada je Minhen predstavljao jedan od najvećih gradova u Nemačkoj a [[1780]] broji 35.000 stanovnika. Značajan uticaj na dalji razvoj grada bilo je rušenje gradskih zidina [[1791]] čime se Minhen širi na okolna mesta.Već tada Karlstor dobija svoj drugi naziv Štahus. Poreklo ovog imena nije razjašnjeno ali se predpostavlja da su dve priče kumovale nazivu: vlasnik jedne kafane u blizini Karlstora se zvao Eustahije ili da je postojala kafana kod Štahelgartena što u prevodu znači kod samostrela-Štahel.[[1791]] počinju i radovi na engleskom parku u centru grada. Ovaj javni park predstavlja jedan od najvećih svoje vrstu na celom svetu(5km*1km), u sklopu kog se nalazi [[Kineska Kula]] i [[Monopteros]].
 
Red 53:
1. [[Trijumfalna kapija]] [[1843]]-[[1852]] po ugledu na Konstantinov slavoluk u [[Rim]]u
2. Ludvigova crkva [[1829]]-[[1844]] jedna od najlepših crkava u Minhenu
3. Bavarska Biblioteka [[1832]]-[[1843]] kopija [[Ermitaž]]a u [[LenjingradSankt Peterburg|Lenjingradu]]u i najveća zgrada
4. Univerzitetska zgrada [[1833]]-[[1837]] poklon Ludviga građanima Minhena
5. Vojnička Hala [[1841]]-[[1844]] sa spomenikom bogu [[Odeon]]u
 
Jedan od najvećih arhitektonskih poduhvata tog doba predstavlja izgradnja Maksimilijanove ulice([[1853]]-[[1865]]) sa Hotelom Četiri godišnja doba, Skupštinom Donje Bavarske i Maksimilijaneumom koji predstavlja skupštinu [[Bavarska|Bavarske]] i repliku [[Pantenon]]a u [[AtinaAtena|Atini]].
 
Krajem [[19]]. i početkom [[20]]. veka grade se jedne od najvećih i najlepših zgrada u Minhenu.
Red 72:
10. Mostovi na [[Izar]]u [[1899]]-[[1905]] nalik na mostove u [[Firenca|Firenci]] ukupno 8
 
Nakon prvog i Drugog svetskog rata u kome je Minhen srušen do temelja počinje period restaurcije i rekonstrukcije Minhena. Ubrzo nakon [[Drugidrugi svetskisvjetski rat|2.svetskog rata]] [[1950]] godine Gradska Skupština donosi odluku da se sve zgrade koje su srušene u bombardovanju ponovo izgrade u svom stilu. Tako Minhen postepeno postaje replika starog Minhena a radovi na srušenim zgradama se završavaju tek krajem [[20]]. veka. Kada se Minhen kandidovao kao mesto održavanja letnjih Olimpijskih igara počela je velika izgradnja i Minhen počinje da gradi u novijim stilovima ali van centra grada tako da danas postoji svojevrsni kontrast u Minhenu. Ulica Sunca koja se nalazi na mestu srušenih zidina nalik na [[Pariz]] ili [[BarselonaBarcelona|Barselonu]], predstavlja granicu između starog i novog Minhena. Za potrebe Olimpijskih igara proširenu su Minhenski Aerodrom i Železnička stanica i izgrađena Sajam.
 
== Eksterni linkovi ==