Wikipedija

Space Shuttle – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Legobot (razgovor | doprinos)
53.537 izmena
m Bot: Migrating 1 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q48806 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka:STS120LaunchHiRes.jpg|thumb|200px|Lansiranje Space Shuttlea ''Discovery'', misija STS-120]]
 
'''Space Shuttle''', službeno nazvan ''Space Transportation System'' ili ''STS'' (Svemirski transportni sistem), je [[Svemirskesvemirske letjeliceletelice|svemirska letjelica]] koju kroz svemirsku agenciju [[NASA]] trenutno koristi vlada [[SADSjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] za svemirske letove s ljudskom posadom. Prvi letovi obavljeni su 1981., dok je predviđen za povlačenje iz upotrebe 2011. godine.<ref name=Retiring>{{cite web|publisher=SPACE.com|url=http://www.space.com/missionlaunches/050512_rtf_shuttle.html |title= Shuttle's Retirement May Affect ISS Construction, NASA Chief Says}}</ref> Pri polijetanju sastoji se od tamnocrvenog vanjskog tanka (''External tank'', ''ET''), dvije bijele pogonske rakete na čvrsto gorivo (''Solid Rocket Boosters'', ''SRBs'') i orbitera, krilatog svemirskog zrakoplova koji je Space Shuttle u najužem smislu termina.
 
Orbiter prevozi [[Astronaut|astronaute]], najčešće njih pet do sedam, i korisni teret kao [[Umjetni satelit|satelite]] ili komponente svemirske stanice, do 22&nbsp;700 kg težine, u nižu [[Orbita|orbitu]], gornji dio [[Atmosfera|atmosfere]] ili [[Termosfera|termosferu]]<ref name="atmos">{{cite web|url=http://liftoff.msfc.nasa.gov/academy/space/atmosphere.html |title=Earth's Atmosphere |dateformat=mdy |publisher=[[NASA]] |author=NASA}}</ref>. Po završetku misije, uključuju se potisnici orbitalnog manevarskog sitema<ref name=OMS>{{cite web|publisher=NASA|url=http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/sts/requirements.html |title= Space Shuttle Requirements}}</ref> (''Orbital Maneuvering System OMS'') radi deorbitiranja i povratka u nižu atmosferu. Za vrijeme poniranja orbiter usporava iz nadzvučnog leta korištenjem trenja o atmosferu (zračno kočenje ili ''aerobraking''), te se pri fazi ateriranja ponaša kao [[Jedrilicajedrilica (zrakoplovvazduhoplov)|jedrilica]], i obavlja slijetanje u potpunosti bez pogona.
 
== Opis ==
Shuttle je prva orbitalna svemirska letjelica projektirana za djelomično višestruko korištenje. Prevozi korisni teret u nižu orbitu, omogućuje rotaciju posade na [[Međunarodna svemirska postajastanica|Međunarodnoj svemirskoj postaji]] (''ISS'')<ref name=ISS>{{cite web|publisher=seds.org|url=http://seds.org/~spider/shuttle/iss-sche.htmll |title= International Space Station Flight Schedule}}</ref>, i obavlja popravke satelita, svemirskih postaja i sličnih orbitalnih uređaja. Orbiter također može ukrcati satelite i druge terete iz orbite i vratiti ih na [[Zemljazemlja (planet)|zemlju]]. Svaki pojedini Shuttle bio je dizajniran za planirani radni vijek od 100 letova kroz 10 godina korištenja.<ref name=Allabout>{{cite web|publisher=space.com|url=http://www.space.com/space-shuttle/ |title= All About the Space Shuttle}}</ref> Glavni odgovorni dizajner STS-a bio je [[Maxime Faget]]<ref name=Faget>{{cite web|publisher=astronautix.com|url=http://www.astronautix.com/articles/maxilder.htm |title= Max Faget: Master Builder}}</ref>, koji je također nadgledao projekte svemirskih letjelica [[Program Mercury|Mercury]], [[Program Gemini|Gemini]] i [[ProgramApollo Apolloprogram|Apollo]]. Ključni faktor pri određivanju veličine i oblika Shuttlea bila je potreba za ukrcajem najvećih predviđenih komercijalnih i vojnih satelita, i mogućnost korištenja krajnih strana nominalne putanje povratka radi potreba vojnih misija [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|američkog zrakoplovstva]], za mogućnost odustajanja nakon jedne orbite pri lansiranju u polarnu orbitu. Faktori koji su uvjetovali višekratnu upotrebu pogonskih raketa i potrošni vanjski tank bili su zahtjevi Pentagona za sredstvom visokog kapaciteta ukrcaja radi postavljanja satelita i nastojanje [[Richard Nixon|Nixonove]]<ref name=Nixon>{{cite web|publisher=NASA|url=http://history.nasa.gov/printFriendly/stsnixon.htm|title= President Nixon's 1972 Announcement on the Space Shuttle}}</ref> administracije da smanji troškove svemirskog istraživanja razvojem svemirske letjelice sa komponentama za višekratnu upotrebu.
 
Izrađeno je šest Space Shuttle orbitera; prvi, [[Space Shuttle Enterprise|''Enterprise'']], nije izrađen za svemirski let, te je korišten samo za testiranja.<ref name=(OV-101)>{{cite web|publisher=NASA|url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/enterprise.html|title= Enterprise (OV-101)}}</ref> Preostalih pet; [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']],<ref name=(OV-102)>{{cite web|publisher=NASA|url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/columbia.html|title= Columbia (OV-102)}}</ref> [[Space Shuttle Challenger|''Challenger'']],<ref name=(STA-099, OV-99)>{{cite web|publisher=NASA|url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/challenger.html|title= Challenger (STA-099, OV-99)}}</ref> [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']],<ref name=(OV-103)>{{cite web|publisher=NASA|url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/discovery.html|title= Discovery (OV-103)}}</ref> [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']],<ref name=(OV-104)>{{cite web|publisher=NASA|url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/atlantis.html|title= Atlantis (OV-104)}}</ref> i [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavour'']],<ref name=(OV-105)>{{cite web|publisher=NASA|url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/endeavour.html|title= Endeavour (OV-105)}}</ref> korišteni su za svemirske letove. Dvije letjelice izgubljene su u nesrećama: ''Challenger'' je eksplodirao nakon polijetanja 1986., dok se ''Columbia'' disintegrirala pri povratku u atmosferu 2003., u oba slučaja sa sedam poginulih astronauta. ''Endeavour'' je izgrađen kao zamjena za ''Challenger''.<ref name="EN1">{{cite web|publisher=NASA - National Aeronautics and Space Administration|url=http://www.nasa.gov/centers/kennedy/shuttleoperations/orbiters/orbitersend.html |title=NASA Orbiter Fleet}}</ref>
Red 20:
<ref name="angl">{{cite web|publisher=Aerospace-Technology.com The website for the aerospace industry|url=http://www.aerospace-technology.com/projects/discovery/ |title=Nasa Space Shuttle Orbiter Vehicles – Discovery, Atlantis and Endeavor, USA}}</ref>
 
Tri glavna motora (''Space Shuttle main engines SSMEs'') montirani su u trokutni raspored na stažnjem kraju trupa. Motori se mogu okretati oko osi 10,5 stupnjeva gore i dolje i 8,5 stupnjeva lijevo i desno tijekom uspona radi promjene smjera potiska i kormilarenja.<ref name="SSMEs">{{cite web|publisher=century-of-flight.net|url=http://www.century-of-flight.net/Aviation%20history/space/Space%20Shuttle%20history.htm |title=The exploration of space - Space Shuttle history}}</ref> Struktura orbitera izrađena je većinom od [[Legura|legure]] [[Aluminijaluminijum|aluminija]],<ref name="CF">{{cite web|publisher=U.S. Centennial of Flight Commision|url=http://www.centennialofflight.gov/essay/Evolution_of_Technology/TPS/Tech41.htm |title=Shuttle Thermal Protection System (TPS).}}</ref> dok je struktura motora izrađena od [[Titan (element)|titana]] (legura).
 
=== Pogonske rakete ===
Svaka od dvije pogonske rakete (''Solid rocket boosters SRBs'') omogućava 12,5 milijuna [[Njutn|njutna]] potiska pri lansiranju,<ref name="SRBs">{{cite web|publisher= National Aeronautics and Space Administration (NASA)|url=http://history.nasa.gov/SP-4012/vol3/ch1.htm|title=SP-4012 NASA HISTORICAL DATA BOOK: VOLUME III PROGRAMS AND PROJECTS 1969-1978}}</ref> što je 83% od ukupnog potiska potrebnog za lansiranje. Pogonske rakete odbacuju se dvije minute nakon lansiranja na visini od otprilike 45,7 [[Kilometar|km]],<ref name="CF">{{cite web|publisher=U.S. Centennial of Flight Commision|url=http://www.centennialofflight.gov/essay/Evolution_of_Technology/TPS/Tech41.htm |title=Shuttle Thermal Protection System (TPS).}}</ref> te potom otvaraju padobrane i spuštaju se u ocean radi procedure povratka u [[Svemirski centar John F. Kennedy|svemirski centar Kennedy]].<ref>{{cite web |title=NASA Space Shuttle Columbia Launch |url=http://www.asterpix.com/console?as=1203639196321-20328515dc }}</ref> Kućišta pogonskih raketa izrađena su od [[Čelik|čelika]] debljine oko 1,3 cm.<ref>{{cite web |author=NASA|url=http://history.nasa.gov/rogersrep/v2appl2b.htm |title=Report of the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident |publisher=NASA}}</ref>
 
=== Komande leta ===
Red 30:
Shuttle je bio jedno od prvih vozila koja su koristila kompjutorizirane [[Komande leta|''fly-by-wire'']] digitalne komande leta<ref name="FBW">{{cite web|publisher=aviationexplorer.com|url=http://www.aviationexplorer.com/Fly_By_Wire_Aircraft.html|title=FLY-BY-WIRE AIRCRAFT HISTORY, FACTS AND PICTURES}}</ref>, što znači da nema mehaničkih ili hidrauličkih veza između upravljačke palice pilota i upravljačkih površina ili ''Reaction control system'' potisnika.
 
Pouzdanost je najveći problem s digitalnim ''fly-by-wire'' sistemima. Veliki dio razvoja odnosio se na Shuttleov kompjutorski sistem. Shuttle koristi pet identičnih redundantnih kompjutora opće namjene ''[[IBM]] 32-bit'', model ''AP-101'',<ref name="IBM">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA)|url=http://history.nasa.gov/sts1/pages/computer.html|title=Advanced Vehicle Automation and Computers Aboard the Shuttle|author=Dennis Jenkins}}</ref> što stvara vrstu ugrađenog sistema. Četiri kompjutora koristi specijalizirani [[Programska podrška|softver]] nazvan "Primarni avionički softverski sistem (''Primary Avionics Software System, PASS'').<ref name="Computers and Avionics">{{cite web|publisher=klabs.org|url=http://klabs.org/DEI/Processor/shuttle/|title=Space Shuttle Computers and Avionics}}</ref> Peti rezervni kompjutor koristi odvojeni softver nazvan "Rezervne komande leta" (''Backup Flight System, BFS''). Zajedno se nazivaju "Sistem obrade podataka" (''Data Processing System, DPS'').<ref name="LogicD">{{cite web|publisher=NASA Office of Logic Design|url=http://www.klabs.org/mapld06/abstracts/139_ferguson_a.html |title=Implementing Space Shuttle Data Processing System Concepts in Programmable Logic Devices |author=Ferguson, Roscoe C. |coauthors=Robert Tate and Hiram C. Thompson}}</ref><ref name="ibm">{{cite web|url=http://www-03.ibm.com/ibm/history/exhibits/space/space_shuttle.html |title=IBM and the Space Shuttle |dateformat=mdy|author=IBM |publisher=[[IBM]]}}</ref>
 
Razvojni cilj Sistema obrade podataka je sigurnost i pouzdanost u slučaju kvara. Nakon jednog kvara, Shuttle još uvijek može nastaviti misiju, dok nakon dva kvara može sigurno sletjeti.
Red 44:
Kompjutori ''IBM AP-101''<ref name="AP101">{{cite web|publisher=klabs.org|url=http://www.klabs.org/mapld06/abstracts/140_ferguson_a.html|title=Evolution of the Space Shuttle AP101}}</ref><ref name="AP101-2">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://history.nasa.gov/computers/Ch4-3.html|title=Computers in the Space Shuttle Avionics System}}</ref> izvorno su raspolagali s oko 424 kilobajta memorije magnetne jezgre pojedinačno. [[Procesor]] je mogao obraditi oko 400 000 naredbi u sekundi. Nisu imali [[Tvrdi disk|hard disk]], već su softver učitavali s magnetnih traka.
 
Godine 1990. originalni kompjutori zamjenjeni su nadograđenim modelom ''AP-101S'',<ref name="AP101S">{{cite web|publisher=The SAO/NASA Astrophysics Data System|url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1987IEEEP..75..308N|title=SAO/NASA ADS Physics Abstract Service}}</ref><ref name="AP101S-1">{{cite web|publisher=IBM Archives|url=http://www-03.ibm.com/ibm/history/exhibits/space/space_chronology4.html|title=Space flight chronology}}</ref> s 2,5 puta većim kapacitetom memorije (oko 1 megabajt) i tri puta većom brzinom procesora (oko 1,2 milijuna operacija u sekundi). Memorija je promjenjena s magnetne jezgri na [[Poluvodičpoluprovodnik|poluvodičke]] s baterijskim napajanjem.
 
[[Datoteka:Shuttle Patch.svg|thumb|lijevo|180px|Simbol programa Space Shuttle.]]
Red 54:
[[Datoteka:STSCPanel.jpg|thumb|desno|180px|Za vrijeme misije ''[[STS-101]]'', [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']] je bio prvi shuttle s [["Glass cockpit" pilotska kabina|"Glass cockpit" pilotskom kabinom]].<ref name="GC">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA)|url=http://spaceflight.nasa.gov/spacenews/factsheets/pdfs/21stCenturyShuttle.pdf|title=THE 21 CENTURY SPACE SHUTTLE}}</ref>]]
 
Unutrašnjost shuttlea ostaje uvelike slična originalnom dizajnu, s iznimkom unaprijeđenih avioničkih kompjutora. Kao dodatak kompjutorskim nadogradnjama, originalni jednobojni displeji vektorske grafike u pilotskoj kabini zamijenjeni su suvremenim ravnim diplejima u boji, nalik onima u suvremenim putničkim zrakoplovima kao [[Airbus A380]] i [[Boeing 777]], što se naziva [["Glass cockpit" pilotska kabina|glass cockpit]]. Također se ukrcavaju i kompjutori s mogućnošću programiranja (izvorno, ''[[Hewlett-Packard|HP]]-41C''<ref name="HP-41C">{{cite web|publisher= National Aeronautics and Space Administration (NASA)|url=http://history.nasa.gov/computers/Ch4-6.html|title=Computers in the Space Shuttle Avionics System}}</ref>). Uvođenjem [[Međunarodna svemirska postajastanica|Međunarodne svemirske postaje]], unutrašnje zračne komore zamijenjene su vanjskim sistemom pristajanja radi mogućnosti većeg prostora za korisni teret na srednjoj palubi za vrijeme misija snabdijevanja orbitalne stanice.
 
Na Shuttleovim glavnim motorima (''SSMEs'') izvršeno je više poboljšanja radi veće snage i pouzdanosti, što objašnjava izraze kao "glavni motori na 104% snage". To ne znači da su motori forsirani preko sigurnosne granice, već je cifra od 100% originalni određeni nivo snage. Za vrijeme dugotrajnog razvojnog programa, [[Rocketdyne]] je ustanovio da je motor sposoban za siguran i pouzdan rad na 104% izvorno određene snage. Iako je bio moguće preformulirati omjer izlazne snage, te sadašnjih 104% podijeliti na 100%, radi toga bila bi potrebna revizija brojne ranije dokumentacije i softvera, te je iznos 104% zadržan. Nadogradnje glavnih motora označene su "''block'' bojevima", kao ''block I'', ''block II'', i ''block IIA''.<ref name="block">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA)|url=http://www.nasa.gov/centers/marshall/pdf/113012main_shuttle_turbopump.pdf|title=Space Shuttle Main Engine Turbopump}}</ref> Nadogradnje su poboljšale pouzdanost, održavanje i performanse motora, te je krajnih 109% snage dosegnuto u hardveru leta s motorima ''Block II'' 2001
<ref name="109%-1">{{cite web|publisher=Pratt & Whitney Rocketdyne|url=http://www.pw.utc.com/vgn-ext-templating/v/index.jsp?vgnextoid=ef4f34890cb06110VgnVCM1000004601000aRCRD|title=Space Shuttle Main Engine}}</ref>.<ref name="109%">{{cite web|publisher=Pratt & Whitney Rocketdyne|url=http://www.pw.utc.com/StaticFiles/Pratt%20%26%20Whitney%20New/Media%20Center/Assets/1%20Static%20Files/Docs/pwr_SSME.pdf|title=Space Shuttle Main Engine (pdf)}}</ref>
 
Standardna maksimalna snaga je 104%, dok se 106% ili 109% koristi za odustajanje od leta. Za prve dvije misije, ''STS-1'' i ''STS-2'', vanjski tank bio je bijele boje radi zaštite izolacije koja prekriva većinu tanka, ali poboljšanja i testiranja pokazala su da to nije potrebno. Težina koja se uštedi nefarbanjem tanka rezultira povećanom mogućnosti korisnog tereta pri lansiranju u orbitu.<ref name="aerospaceweb">{{cite web|url=http://www.aerospaceweb.org/question/spacecraft/q0285.shtml|title=Space Shuttle External Tank Foam Insulation|dateformat=mdy|publisher=Aerospaceweb.org |year=2006|author=Aerospaceweb.org}}</ref> Dodatna težina ušteđena je uklanjanjem nekih od unutarnjih ramenjača u tanku za [[vodik]], koje su se pokazale nepotrebnima. Takav "lagani vanjski tank" korišten je na većini Shuttleovih misija. Na letu ''STS-91'' prvi je puta korišten "super laki vanjski tank",<ref name="SL-tank">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-91/images/captions/KSC-98EC-0685.html|title=STS-91 KSC Photo Index}}</ref> izrađen od legure [[aluminijum|aluminij]]-[[litij]] 2195,<ref name="SL-tank-1">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www1.nasa.gov/centers/marshall/pdf/113020main_shuttle_lightweight.pdf|title=Super Lightweight External Tank}}</ref> koji teži 3,4 tone manje u odnosu na prethodnu verziju laganih tankova. Kako Shuttle ne može letjeti bez posade, svako usavršavanje testira se na operativnim letovima.
 
Pogonske rakete također su podvrgnute usavršavanjima. Projektni inženjeri nadodali su treće učvršćenje prstenastom brtvom (''O-ring'') na spojeve između segmenata nakon ''Challengerove'' katastrofe.
Red 67:
Planirano je još nekoliko modifikacija pogonskih raketa radi poboljšanja performansi i sigurnosti, ali nisu nikada ostvarene. To je rezultiralo s znatno jednostavnijim, jeftinijim, vjerojatno sigurnijim i snažnijim "Naprednim pogonskim raketama" (''Advanced Solid Rocket Booster'')<ref name="SSMEs">{{cite web|publisher=century-of-flight.net|url=http://www.century-of-flight.net/Aviation%20history/space/Space%20Shuttle%20history.htm |title=The exploration of space - Space Shuttle history}}</ref>, koje su ušle u proizvodnju u prvoj polovici 1990-ih kao podrška svemirskoj stanici, no kasnije su otkazane radi smanjenja troškova, nakon 2,2 milijarde američkih dolara izdataka.<ref>{{cite web |author=Encyclopedia Astronautica|url=http://www.astronautix.com/lvfam/shuttle.htm|title=Shuttle|publisher=Encyclopedia Astronautica}}</ref> Otkazivanje programa naprednih pogonskih raketa rezultiralo je razvojem super lakog vanjskog tanka (''SLWT''), koji omogućava dio većeg kapaciteta korisnog tereta, dok ne donosi nikakva poboljšanja sigurnosti. Dodatno, Ratno zrakoplovstvo razvilo je vlastiti znatno lakši jednodjelni dizajn pogonskih raketa koristeći sistem strojnog namatanja, ali bio je također otkazan.
 
Osjetljiva priroda pjenaste izolacije bila je uzrok oštećenja na Termalnom zaštitnom sistemu (''Space Shuttle thermal protection system''), keramičkom toplinskom štitu i toplinskom omotaču orbitera za vrijeme nedavnih lansiranja. NASA ostaje uvjerena da takva oštećenja, iako su bila glavni razlog katastrofe Space Shuttlea ''Columbije'' 1. veljače 2003., neće ugroziti NASA-in cilj dovršenja [[Međunarodna svemirska postajastanica|Međunarodne svemirske postaje]] (''ISS'') u planiranom
roku.
 
Red 121:
== Profil misije ==
=== Lansiranje ===
Sve Space Shuttle misije lansiraju se iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra Kennedy]] (''Kennedy Space Center, KSC''). Lansiranja se ne provode u slučaju [[Munja|grmljavine]].<ref name="Weath">{{cite web|publisher=spaceref.com|url=http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=686|title=Space Shuttle Weather Launch Commit Criteria and KSC End of Mission Weather Landing Criteria}}</ref> Zrakoplovi nakon udara groma često prolaze neoštećeni radi raspršavanja [[Elektricitet|elektriciteta]] kroz provodljivu strukturu neuzemljenog aviona. Kao i većina putničkih mlažnjaka, Shuttle je većinom izrađen od provodljivog aluminija, koji bi inače štitio unutarnje sisteme. Ipak, prilikom lansiranja Shuttle ispušta dugačak ispusni trak koji može prouzročiti sijevanje osiguravši strujni tok do zemlje. Pravila NASA-e za lansiranje Shuttlea (''NASA Anvil Rule''), određuje da olujni [[Oblacioblak|kumulonimbus]] mora biti na udaljenosti većoj od deset [[Nautička milja|nautičkih milja]],<ref>Weather at About.com. [http://weather.about.com/od/thunderstormsandlightning/f/anvilrule.html What is the Anvil Rule for Thunderstorms?].</ref> te u takvim slučajevima službenik za [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] pri Shuttleovim lansiranjima (''Shuttle Launch Weather Officer'') prati vremenske prilike do konačne odluke o odgodi lansiranja. Dodatno, da bi se izvršilo lansiranje, vremenske prilike moraju biti povoljne i na jednom od prekoatlantskih mjesta za slijetanje (jedan od nekoliko načina odustajanja od leta za Space Shuttle).<ref>NASA Launch Blog. [http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/launch/sts-121/launch-vlcc_070106.html ].</ref> Dok bi Shuttle mogao sa sigurnošću izdržati udar munje, sličan udar stvorio je probleme na [[Projekt Apollo program#Apollo 12|Apollo 12]],<ref name="A12">{{cite web|publisher=space.com|url=http://www.space.com/news/apollo12_blastoff_991112.html|title=Apollo 12's Stormy Beginning|author=Andy Chaikin}}</ref> te [[NASA]] iz sigurnosnih razloga ne izvršava lansiranja ako je grmljavina moguća.
 
Shuttle se nije lansirao ako bi let trajao za vrijeme prelaza iz aktualne godine u slijedeću (prosinac na siječanj, ''a year-end rollover, YERO''). Letni softver, dizajniran 1970-ih, nije bio za to predviđen, te je zahtjevao resetiranje orbiterovih kompjutora na izmjeni godina, koji bi mogli u protivnom izazvati kvar u orbiti. 2007. NASA-ini inženjeri pronašli su riješenje tom problemu što Shuttleu omogućava let između godina.<ref name="YERO">{{cite web
Red 158:
Radi prevencije mogućnosti Shuttleovog praćenja vanjskog tanka natrag u nižu atmosferu, pale se motori orbitalnog manevarskog sistema (''OMS'') koji podižu [[perigej]] više u gornju atmosferu.
<ref name="omsperigee">{{cite web|publisher=astrosociety.org|url=http://www.astrosociety.org/education/publications/tnl/34/space2.html|title=Hooking Up|author=James J. Secosky, Bloomfield Central School
and George Musser, Astronomical Society of the Pacific}}</ref> Na nekim misijama (npr. misije na [[Međunarodna svemirska postajastanica|MSP]]), motori orbitalnog manevarskog sistema koriste se dok glavni motori još rade. Razlog postavljanja orbitera u putanju povratka na Zemlju nije samo radi odstranivanja vanjskog tanka, već iz sigurnosnih razloga; ukoliko orbitalni manevarski sistem pretrpi kvar ili se vrata teretnog prostora ne mogu otvoriti, Shuttle je već na putanji povratka na Zemlju radi slijetanja u slučaju opasnosti.
 
== Povratak u atmosferu i slijetanje ==
[[Datoteka:Stsheat.jpg|thumb|180px|Simulacija Shuttleove vanjštine pri zagrijavanju na više od 1500 °C za vrijeme povratka.]]
[[Datoteka:Space shuttles Atlantis (STS-125) and Endeavour (STS-400) on launch pads.jpg|thumb|180px|Dva Shuttlea na lansirnim platformama, poseban slučaj prilikom posljednje misije servisiranja [[Svemirski teleskop Hubble|teleskopa Hubble]]. Nedostupnost [[Međunarodna svemirska postajastanica|MSP]]-a tom prilikom zahtjevala je spremnost drugog Shuttlea radi moguće misije spašavanja.]]
[[Datoteka:Nasa Shuttle Test Using Electron Beam full.jpg|thumb|180px|Model Space Shuttlea na testiranjima u zračnom tunelu 1975. Pokus simulira ionizirane plinove koji okružuju Shuttle pri povratku u armosferu.]]
 
Red 173:
Orbiterov maksimalni koeficijent jedrenja/omjer koeficjenta uzgona i otpora znatno varira s brzinom, od 1:1 na hipersoničnim brzinama, 2:1 na nadzvučnim brzinama i 4,5:1 na podzvučnim brzinama za vrijeme prilaženja i slijetanja.<ref>[http://klabs.org/DEI/Processor/shuttle/shuttle_tech_conf/1985008580.pdf Space Shuttle Technical Conference pg 258]</ref>
 
U nižoj atmosferi, orbiter uglavnom leti kao konvencionalna [[Jedrilicajedrilica (zrakoplovvazduhoplov)|jedrilica]], izuzevši znatno veću brzinu poniranja, od preko 50 m/s (180 km/h)
 
Na priližnoj brzini od Mach 3, dva senzora podataka zraka, locirana na lijevoj i desnoj strani orbiterovog prednjeg donjeg trupa, izvlače se radi mjerenja pritiska zraka u vezi s kretanjem orbitera u atmosferi.<ref name="BACKUP FLIGHT CONTROL">{{cite web|publisher=NASA|url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/technology/sts-newsref/sts-gnnc.html|title=BACKUP FLIGHT CONTROL, GUIDANCE, NAVIGATION AND CONTROL}}</ref>
Red 184:
 
== Mjesta slijetanja ==
U slučaju povoljnih vremenskih prilika, Shuttle uvijek slijeće u [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirski centar "Kennedy"]]; međutim, u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, Shuttle može sletjeti u [[Vojna zrakoplovna baza Edwards|zrakoplovnu bazu "Edwards"]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], ili na drugim lokacijama oko svijeta. Slijetanje u bazu "Edwards" zahtjeva transport Shuttlea natrag u Cape Canaveral na Floridi pomoću [[Shuttle Carrier Aircraft|zrakoplova nosača Shuttlea]] (''Shuttle Carrier Aircraft'')<ref name="SCA">{{cite web|publisher=NASA|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html|title=Shuttle Carrier Aircraft}}</ref> uz dodatni trošak od 1,7 milijuna američkih dolara.<ref name="SCA1">{{cite web|publisher=richard-seaman.com|url=http://www.richard-seaman.com/Aircraft/Misc/Sts117/index.html|title=STS-117 Departure from Edwards Air Force Base}}</ref> Space Shuttle ''Columbia'' (STS-3) jednom je također sletio u ''White Sands Space Harbor'' u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]],<ref name="STS-3">{{cite web|publisher=NASA|url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-3/mission-sts-3.html|title=STS-3 (3)}}</ref> ali to se smatra posljednjom mogućom opcijom jer NASA-ini znanstvenici vjeruju da pustinjski pijesak može oštetiti Shuttleovu vanjštinu.
 
[[Datoteka:CFD Shuttle.jpg|thumb|desno|180px|[[Računalo|Računalna]] simulacija strujanja zraka oko Space Shuttlea pri povratku u atmosferu.]]
{|
|valign="top" |Popis ostalih mjesta za slijetanje:<ref>{{cite web |author=Global Security|publisher=GlobalSecurity.org |url=http://www.globalsecurity.org/space/facility/sts-els.htm |title=Space Shuttle Emergency Landing Sites }}</ref>
* Zrakoplovna baza ''Eglin'', [[Florida]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Elmendorf'', [[Aljaska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]<ref>{{cite web |author=US Northern Command|url=http://www.northcom.mil/News/2009/031309_a.html|title=DOD Support to manned space operations for STS-119 }}</ref>
* Svemirska luka ''White Sands'', [[Novi Meksiko]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (mjesto slijetanja misije ''STS-3'')
* Zrakoplovna stanica Korpusa mornaričkog pješaštva ''Yuma''/Međunarodni aerodrom ''Yuma'', [[Arizona]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Plattsburgh'', [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (bivša lokacija; sada zatvorena)
* Zrakoplovna baza ''Ben Guerir'', [[Maroko]]
* Zrakoplovna baza ''Morón'', [[Španija|Španjolska]]
* Međunarodni aerodrom ''Banjul/Yundum International'', [[Gambija]]
* Aerodrom ''Zaragoza'', [[Španija|Španjolska]]
* Zrakoplovna baza ''Clark'' (izvan službe)/Međunarodni aerodrom ''Diosdado Macapagal'', [[Filipini]]
* Međunarodni aerodrom ''Kuala Lumpur'', [[Malezija]]
Red 203:
* Zrakoplovna baza ''Andersen'', [[Guam]]
* Međunarodni aerodrom ''Amilcar Cabral'', [[Zelenortska Republika]]
* Zrakoplovna baza ''Hickam AFB'', [[Havaji]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Aerodrom ''Stockholm-Arlanda'', [[Švedska]]
* Zrakoplovna baza ''Istres'', [[Francuska]]
* Međunarodni aerodrom ''Bangor'', [[Maine]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Gradski aerodrom ''Salina'', [[Kanzas|Kansas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Baza zrakoplovne rezerve ''Westover'', [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Gander'', [[Kanada]]
* Baza kraljevskog zrakoplovstva ''Fairford'', Gloucestershire, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
* Međunarodni aerodrom ''Shannon'', [[Irska]]
* Regionalni aerodrom ''East Texas'', [[Texas|Teksas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Aerodrom ''Campbeltown'', [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
|Popis mjesta za odustajanje od lansiranja:
* Međunarodni aerodrom ''Atlantic City'', Atlantic City, [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Zrakoplovna baza Kraljevskog Australskog Zrakoplovstva ''Darwin'', [[Darwin (grad)|Darwin]], [[Australija]]
* Međunarodni aerodrom ''Myrtle Beach'', [[Južna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Dyess'', [[Texas|Teksas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Zrakoplovna stanica Korpusa mornaričkog pješaštva ''Cherry Point'', [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Ellsworth'', [[Južna Dakota]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Mornarička zrakoplovna stanica ''Oceana'', Virginia Beach, [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Esenboga'', [[Ankara]], [[Turska]]
* Zrakoplovna baza ''Dover'', [[Delaware]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Fort Wayne'' (Stanica Zrakoplovne Garde), Fort Wayne, [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Gran Canaria'', Gran Canaria ([[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]]), [[Kanari]], [[Španija|Španjolska]]
* Baza Zrakoplovne Nacionalne Garde ''Otis'', [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Grant County'', [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Baza Zrakoplovne Nacionalne Garde ''Pease'', [[New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Aerodrom ''Hao'', [[Francuska Polinezija]]
* Zrakoplovna baza ''Hoedspruit'', [[Južna Afrika]]
Red 234:
* Međunarodni aerodrom Kralj Halid, [[Rijad]], [[Saudijska Arabija]]
* Međunarodni aerodrom ''Kinshasa'', [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]
* Aerodrom ''[[Köln]]-[[Bonn]]'', [[Nemačka|Njemačka]]
* Zrakoplovna baza ''Lajes'', [[Azori]], [[Portugal]]
* Aerodrom ''Lincoln'', [[Nebraska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Mountain Home'', [[Idaho]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Mornarička zrakoplovna stanica ''Bermuda'', [[Bahami]]
* Mornarička baza ''Souda Bay'', [[Krit|Kreta]], [[Grčka]]
* Mornarička baza (''Naval Support Facility'') [[Dijego Garsija|Diego Garcia]], [[Chagos]], [[Britanski indijskooceanski teritoriji]]
* Međunarodni aerodrom ''Orlando'', Orlando, [[Florida]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Baza kraljevskog zrakoplovstva ''Fairford'', Gloucestershire, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
* Međunarodni aerodrom ''Roberts'', [[Monrovia]], [[Liberija]]
* Međunarodni aerodrom ''Lehigh Valley'', Allentown, [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Mataveri'', Hanga Roa, [[Uskršnji otok]], [[Čile]]
* Međunarodni aerodrom ''Halifax Stanfield'', Halifax, Nova Scotia, [[Kanada]]
* Zrakoplovna baza ''Ben Guerir'', [[Maroko]]
* Zrakoplovna baza ''Columbus'', [[Mississippi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|}
 
Red 375:
=== Katastrofe ===
[[Datoteka:Challenger explosion.jpg|thumb|180px|Eksplozija Challengera]]
Dana [[28. 1.|28. siječnja]] [[1986]]., Space Shuttle ''Challenger'' eksplodirao je 73 sekunde nakon lansiranja te je poginulo svih sedam ukrcanih astronauta. Nesreću je prouzročilo oštećenje prstenova na pogonskim raketama, što je presudna komponenta misije, izazvano niskim temperaturama.<ref name="STS-51L-1">{{cite web|publisher=NASA|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/archives/sts-51L.html|title=STS-51L (25)}}</ref> Uporna upozoravanja projektnih inženjera koji su izražavali zabrinutost o nedostatku dokaza o pouzdanosti prstenova na temperaturama ispod 12&nbsp;°C, NASA-ini menadžeri su ignorirali.<ref>[http://history.nasa.gov/rogersrep/v1ch6.htm "Report of the PRESIDENTIAL COMMISSION on the Space Shuttle Challenger Accident", Chapter VI: An Accident Rooted in History] </ref>
 
Godine 2003., Space Shuttle ''Columbia'' raspao se prilikom povratka u atmosferu radi oštećenja toplinskih pločica za vrijeme lansiranja. Inženjeri zemaljske kontrole izdali su tri odvojena zahtjeva za slike visoke rezolucije, snimljenje od Ministarstva obrane, koje bi mogle omogućiti jasniji uvid u opseg oštećenja, dok je NASA-in glavni inženjer toplinskog zaštitnog sistema (''thermal protection system, TPS'') zatražio dozvolu da astronauti na ''Columbiji'' napuste letjelicu radi ispitivanja oštećenih pločica. NASA-ini [[menadžer]]i intervenirali su da zaustave podršku ministarstva obrane i odbili zahtjev za svemirsku šetnju,<ref>";;The Exploration of Space," The Columbia accident, http://www.century-of-flight.net/Aviation%20history/space/Columbia%20accident.htm</ref> dok izvedivost scenarija popravka letjelice u svemiru ili spašavanja Shuttleom ''Atlantis'', nije u to doba uzet u obzir od NASA-inog menadžementa.<ref>[http://www.nasa.gov/columbia/caib/PDFS/VOL2/D13.PDF Columbia Accident Investigation Board, Appendix II, Appendix D.13, In-flight Options Assessment] </ref>
 
== Povlačenje ==
Godine 2011., nakon 30 godina korištenja, planira se povlačenje Space Shuttlea iz službe. Kako se intenzitet programa već smanjuje, prvi je povučen ''Discovery''.<ref>{{cite web|url=http://www.nasa.gov/missions/highlights/schedule.html |title=NASA - NASA's Shuttle and Rocket Launch Schedule |publisher=Nasa.gov |date= |accessdate=July 17, 2009 }}</ref> Kao zamjena za Shuttle, razvija se nova svemirska letjelica ne samo za prevoz putnika i snabdijevanje Međunarodne svemirske postaje, već i za putovanja van zemaljske orbite na [[Mjesec]] i [[Mars (planet)|Mars]].<ref>http://www.csa.com/discoveryguides/newshuttle/overview.php</ref> Izvorno nazvan ''Crew Exploration Vehicle'', koncept je evolvirao u svemirsku letjelicu [[Orion (svemirska letjelica)|Orion]] te je projekt nazvan [[Projekt Constellation|Projekt ''Constellation'']].<ref name="Orion">{{cite web|publisher=NASA|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/constellation/orion/index.html|title=Constellation}}</ref> Administracija predsjednika [[Barack Obama|Obame]] predložila je ukidanje javnog financiranja za program ''Constellation'' i prebacivanje razvoja zamjenske letjelice za nisko-orbitalne letove na privatne korporacije.<ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/01/31/AR2010013101058.html |title=NASA budget for 2011 eliminates funds for manned lunar missions |publisher=Washington Post |date= |accessdate=2010-02-01}}</ref> Dok nova letjelica ne bude spremna, sve posade za Međunarodnu svemirsku postaju, u međuperiodu će morati putovati [[Rusija|ruskim]] letjelicama ili vjerojatno američkom komercijalnom letjelicom (vidi dole).
 
Međutim, plan predsjednika Obame mora odobriti [[Kongres Sjedinjenih Američkih DržavaSAD|Kongres]] koji razmatra i neke druge mogućnosti. Jedan od prijedloga, čiji bi trošak bio oko 10 milijardi američkih dolara, predviđa šest ili sedam dodatnih letova između 2010. i 2013., i ubrzanje razvoja brodova ''Orion'' koji bi bili spremni do tada. Drugi predlog predviđa ostanak Shuttleova u službi do 2015., i nemijenjanje razvoja
programa ''Orion''.<ref>http://space.newscientist.com/channel/human-spaceflight/space-shuttle/dn13098-politician-urges-nasa-to-postpone-shuttles-retirement.html</ref>
 
Red 390:
== Povezani članci ==
* [[Program Space Shuttle]]
* [[Svemirski centar Kennedy|Svemirski centar John F. Kennedy]]
* [[Cape Canaveral]]
* [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodna svemirska postaja]]
* [[Apollo program|Projekt Apollo]]
* [[Svemirske letelice|Svemirske letjelice]]
* [[Raketoplan]]
* [[Popis misija programa Space Shuttle]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Space_Shuttle