Bizantsko Carstvo – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 117 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q12544 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 3:
{{Historija Grčke}}
'''Bizant''' ('''Vizantija''') ili [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizantsko Carstvo]] ('''Vizantijsko Carstvo''') je [[historija|historijski]] naziv za istočno [[
Naziv '''Bizant''' se nije koristio u vrijeme postojanja države nego ga je tek u 18. vijeku uveo francuski povjesničar Montesquieu. Kao i drugi povjesničari tog vremena on je smatrao da Bizantsko carstvo nakon 5. vijeka nije vrijedno imena '''Rimsko''' iako su vizantinci sebe smatrali rimljanima, a vizantijski car je sebe smatrao jedinim pravim vladarom Rima "rođenim u purpuru". Zato je Montesquieu uzeo latinizirano ime glavnog grada '''Byzantium''' (od grčkog '''Byzántion''', današnji [[Istanbul]]), za cijelo carstvo. Prvi naziv ovog grada je bio '''Constantinopolis''' po caru Konstantinu kjoji ga gradi i koji iz Rima prenosi ovde prestonicu. Ovo čini zbog tadašnje velike ekonomske krize i neuspeha ranijih reformi vojske i državne uprave. Konstantin najzad priznaje hrišćanstvo kao zvaničnu religiju carstva i vrši ostale potrebne reforme, te Rim polako počinje sa oporavkom.
Građani Bizantskog carstva su sebe smatrali Rimljanima, a službeni jezik je bio isprva latinski, kao i u zapadnom dijelu Carstva, a od 7. vijeka, odlukom cara [[
Vizantijski car je do 800. godine i krunisanja [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] bio jedini car u hrišćanskom svetu. Posle 800. godine institucija vizantijskog cara biva poljuljana, ali on i dalje sebe naziva "vasilevs - car Rimski" što ni jedan drugi vladar tog vremena nije mogao reći za sebe.
Red 14:
== Poreklo imena „Vizantijsko carstvo“ ==
Termin „Vizantijsko carstvo“ je moderan naziv i bio bi stran njegovim savremenicima. Domaći, vizantijski, naziv je bio '''{{Polytonic|Ῥωμανία}}''' ''Romania'' ili '''{{Polytonic|Βασιλεία Ῥωμαίων}}''' ''Basileia Romaion'', što predstavlja direktan prevod [[latinski jezik|latinskog]] naziva za Rimsko carstvo, '''Imperium Romanorum''',a svi postojeći zapisi govore o tzv. [[
Sam naziv prvi put se koristi [[1557]]. od strane nemačkog istoričara [[
== Grčka kultura ==
[[Datoteka:Byzantium550.png|thumb|right|350px|Bizantsko Carstvo [[555]] godine je prikazano crvenom i zelenom bojom]]
Osnovni današnji problem [[
== Borba za život ==
[[Datoteka:ByzantineEmpire717AD.png|thumb|right|400px|Bizant u doba stupanja na vlast [[Leon III. Izaurijac|Leona III. Izurijanca]] [[717]]. godine]]
Gubitak više od pola Carstva u samo jednom desetljeću je rezultiralo borbom na život i smrt protiv fanatično nastrojenih Arapa u njihovom širenju vjere. Tijekom tih bitaka bivše multietnička Carstvo će padom [[Kartaga|Kartage]] [[695]]. godine postati gotovo jednonacionalna, grčka država. U bitkama tijekom kojih će doći čak i do dvije opsade [[
== Makedonci ==
[[Datoteka:Map_of_the_Byzantine_Empire,_1025_AD.PNG|thumb|right|400px|Bizant u doba smrti [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilija II.]] [[1025]]. godine]]
Kraj tih nemira daruje državi sada vjersko kao što je prije imalo i nacionalno jedinstvo. Takav razvoj situacije će dati snagu Carstvu za ponovno vođenje aktivne vanjske politike čemu će malo poslužiti i sreća. Politika pobjeda i poraza u ratu sa susjedima cara [[
== Komneni ==
Koristeći praktički raspad države na prijestolje će se popeti plemić [[Aleksije I Komnen|Aleksije I. Komnen]] koji ne vidjevši druge mogućnosti traži od pape pomoć za oslobađanje kršćanskih zemalja što će dovesti do [[Križarski ratovi|Križarskih ratova]]. Carstvo će tijekom njegove vladavine povratiti dio izgubljenog teritorija ali unutrašnjo-politički gledano to više neće biti država kao prije. Sada se ona pretvara u feudalno društvo što je točno ono protiv čega se veliki [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilije II.]] borio. Pored toga nova negativnost ovog uređenja postaje ukidanje stalne vojske i sve veća ovisnost o plaćenicima ili feudalnim gospodarima koji trebaju dati vojsku za potrebu države. Sljedeći Komneni će nastaviti ovu politiku koja će rezultirati klasičnom feudalnom borbom za vlast i padom [[
== Restauracija i kraj ==
[[Datoteka:ByzantineEmpire1265.svg|thumb|right|400px|Stanje na Balkanu i u Maloj aziji [[1265]]. godine.Narančasta boja prikazuje '''Bizant''', žuta Turke pod vrhovnom vlašću Mongola, crvena [[Venecija|Veneciju]] koja vlada [[Dubrovnik]]om, a sivkasta na sjeveru [[Srbija|Srbiju]] dok je [[Bugarska]] zelene boje]]
Pad Carigrada će rezultirati stvaranjem kvislinškog [[Latinsko Carstvo|Latinskog carstva]], dok će lojalna grčka područja proglasiti svoje nezavisne države. One će biti [[Trapezuntsko Carstvo]] stvoreno od Komnena još u ožujku [[1204]]., [[Nikejsko Carstvo]] osnovano u travnju [[1204]]. ( u trenutku pada [[
== Vidi ==
* [[Vizantijski kalendar]]
* [[Popis bizantskih careva|Vizantijski carevi]]
* [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadno rimsko carstvo]]
* [[Latinsko Carstvo|Latinsko carstvo]]
* [[Nikejsko Carstvo|Nikejsko carstvo]]
* [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezuntsko carstvo]]
* [[Epirska Despotovina|Epirska despotovina]]
* [[Morejska Despotovina|Morejska despotovina]]
* [[Vizantijska književnost]]
|