Marie Curie – razlika između verzija

| datum_rođenja = [[7. 11.|7. studenog]] [[1867]].

| datum_smrti = [[4. 7.|4. srpnja]] [[1934]].

| poznat_po = [[Radioaktivnost]]</br>[[Polonijum|Polonij]]</br>[[Radijum|Radij]]

| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1903]].)</br>[[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelova nagrada za kemiju]] ([[1911]].)

| fusnote = Skłodowska-Curie je jedina osoba koja je osvojila Nobelovu nagradu u dvije različite znanstvene kategorije. Samo je još [[Linus Pauling]] dobio dvije Nobelove nagrade (za [[Nobelovanobelova nagrada za kemijuhemiju|kemiju]] i za [[Nobelova nagrada za mir|mir]]).

'''Marie Curie''', rođena kao '''Marie Sklodowska''' ([[7. 11.|7.11.]] [[1867]]. - [[4. 7.|4.7.]] [[1934]].) je [[poljska]] kemičarka poznata kao pionir radiologije i jedna od prvih žena-naučnica. Nakon odrastanja u Poljskoj otišla je na školovanje u Francusku gdje je postala nastavnik na [[Sorbonna|Sorbonni]] i udala se za francuskog kolegu [[Pierre Curie|Pierrea Curiea]] s kojim je imala dvoje djece. Godine [[1903]]. je dobila [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]], a godine [[1911]]. za [[Nobelovanobelova nagrada za kemijuhemiju|kemiju]] te je, uz [[Linus Pauling|Linusa Paulinga]], jedina osoba koja je dvaput dobila to prestižno priznanje.

Maria Skłodowska je rođena u [[Varšava|Varšavi]] u [[Poljska|Poljskoj]], koja je tada bila dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Njene prve godine života bile su ispunjene tugom, obilježene najprije smrću sestre i četiri godine kasnije smrću majke. Isticala se svojom marljivošću i radnim navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi učila. Nakon što je završila srednju školu, doživjela je [[živčani slom]]. Zbog njenog [[spolpol|spola]]a i ruske odmazde Poljskoj, zbog Siječanjske bune, nije se mogla upisati na sveučilište i zato je morala nekoliko godina raditi kao guvernanta. Naposlijetku, uz novčanu pomoć starije sestre, preselila se u [[Pariz]] te je počela studirati kemiju i [[Fizika|fiziku]] na [[SorbonaSorbonne|Sorboni]], gdje je kasnije postala prva žena - predavač.

Na Sorboni je upoznala i udala se za [[Pierre Curie|Pierrea Curiea]], koji je tu također predavao. Zajedno su proučavali [[Radioaktivnost|radioaktivne]] materijale, posebice [[uranijum|uranij]] i [[uranijev smolinac]], koji je bio radioaktivniji nego uran izlučen iz njega. Godine [[1898|1898.]] donijeli su logičan zaključak da uranov smolinac sadrži neku nepoznatu komponentu, radioaktivniju od urana. Dana [[26. 12.|26. prosinca]] 1898. Marie Curie je objavila postojanje nove tvari.

Nakon nekoliko godina neprekidnog rada i pročišćavanja nekoliko tona uranovog smolinca uspjeli su, naposlijetku, izolirati dva nova kemijska elementa. Prvog su nazvali [[polonijum|polonij]] po Poljskoj, a drugog [[radijum|radij]] zbog njegovog jakog intenziteta radioaktivnosti.

Marie Currie, Pierre Curie i [[Antoine Henri Becquerel|Henri Becquerel]] podijelili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1903. godine. Obrazloženje Švedske akademije znanosti bilo je:

Osam godina kasnije, [[1911]]. godine, dobila je [[Nobelova nagrada za kemijuhemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]]:

Nakon muževljeve smrti navodno je imala aferu s fizičarom [[Paul Langevin|Paulom Langevinom]], oženjenim čovjekom koji je ostavio svoju ženu, što je rezultiralo novinskim skandalom, kojeg su izmislili i potaknuli Marienim akademski protvnici kako bi okaljali njen ugled. Unatoč njenoj slavi cijenjene znanstvenice koja je radila za Francusku, stav javnosti naginjao je ksenofobiji – ona je bila strankinja iz nepoznatog područja (Poljska se još uvijek promatrala kao zemljopisno područje pod vlašću ruskog cara), koje je bilo poznato po znatnoj [[Židovijevreji|židovskoj]] populaciji (Marie je bila ateist, odgajana kao [[Katoličanstvo|katolik]], no to izgleda, nije bilo važno). Francuska je u to vrijeme još uvijek osjećala posljedice [[Aferadreyfusova Dreyfusafera|afere Dreyfus]], tako da je efekt skadala na javnost bio još uočljiviji. Kao čudna podudarnost pojavljuje se činjenica da je unuk Paula Langevina oženio unuku Marie Curie.

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zagovarala je upotrebu mobilne radiografije u liječenju ranjenih vojnika. Odmah nakon početka rata unovčila je svoju i muževu zlatnu medalju Nobelove nagrade za ratne napore. Godine [[1921|1921.]] putovala je SAD-om, gdje je bila trijumfalno dočekana. Tu je željela prikupiti sredstva za istraživnje radija. U svojim kasnijim godinama, bila je razočarana velikim brojem liječnika i proizvođača kozmetike koji su koristili radioaktivne materijale bez opreza.

Godinu dana nakon smrti Marie Curie, njena starija kćer, [[Irène Joliot-Curie|Irene Joliot-Curie]], osvojila je Nobelovu nagradu za kemiju.