Otvori glavni meni

Izmjene

Dodana 2 bajta ,  prije 6 godina
m/м
nema sažetka uređivanja
Cilj iranske vlade na ekonomskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u ekonomski planiranim [[Tržišna ekonomija|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{cite web|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=veljača 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> zbog čega je [[Iran]] danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski ekonomski aduti, danas sačinjavaju 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> ali ujedno manje od 10% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 15.</ref>.
 
Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas [[Iran]] ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[znanost]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{sh}} {{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro ekonomski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[ZemljopisGeografija Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. rujna 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine [[Iran]] je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|date=29. studenog 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. srpanj 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
Ekonomija [[Iran]]a u [[2010.]] godini procjenjena je između 858.66<ref name="IMFIran2010"/> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedna od rijetkih vodećih svjetskih ekonomija koje bilježi pozitivan ekonomski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=14. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Glavni ekonomski problemi tijekom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8%<ref name="IMF2010.17"/>.
</center>
 
Najpopularnija iranska turistička odredišta kulturološkog karaktera su [[Isfahan]], [[Mašhad]] i [[Širaz]]. Početkom [[2000-ih]] najveće prepreke u razvoju [[Turizam u Iranu|iranskog turizma]] bile su nedovoljna [[promet]]na infrastruktura, zakonska ograničenja i manjak stručnih kadrova<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Velik broj posjetitelja su [[Šijiti|šijitski]] [[muslimani]] iz [[Azija|azijskih]] država koji posjećuju [[Šijiti|šijitska]] svetišta u [[Mašhad]]u i [[Kum (grad)|Kumu]]<ref name="PressTV19032010"/>, dok manjinu čine [[Europa|Europljani]] i drugi [[Zapadni svijet|zapadnjaci]] koji posjećuju [[:Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iranu|arheološke lokalitete]] i [[spomenik]]e. U [[2007.]] godini zemlju je posjetilo oko 2,219.000 stranih turista<ref name="UNWTO2010"/> (58. u [[svijet]]u) kojima je na raspolaganju 641 [[hotel]] s ukupno 63.000 [[krevet]]a, dok je godišnja zarada od turizma u [[2008.]] iznosila 8,7 milijardi [[USD]]<ref name="UNWTO062010"/> (28. u svijetu) što je približno dvanaesterostruki porast u odnosu na [[2000.]] godinu<ref name="UNWTO062010"/>. Zbog atraktivnih [[ZemljopisGeografija Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] turističkih resursa Iran je rangiran među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003"/>.
 
:'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Kultura|Iran u internacionalnim statistikama: Kultura]]