Ruda – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa hr |
|||
Red 1:
[[Datoteka:Banded iron formation.png|mini|desno|250px|Željezna ruda]]
'''Rude''' ili '''mineralne sirovine''' koje se pojavljuju u [[zemljina kora|Zemljinoj kori]] mogu se grupirati u 3 glavne grupe:
== Metalne mineralne sirovine (ili rude/rudače) ==
Koriste se za dobivanje [[metal|metala]] (kao npr. [[zlato]], [[srebro]], [[platina]], [[željezo]], [[olovo (element)|olovo]], [[cink]], [[Bakar (element)|bakar]], [[aluminij]], [[kositar]], [[nikal]], [[krom]], [[titanij]], [[molibden]], [[mangan]], [[vanadij]], [[kobalt]], [[volfram]], [[antimon]], [[živa]] i dr..<br>
'''Rude ili rudače''' su prirodni spojevi (koncentrirani na pojedinim mjestima u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]) u kojima se nalaze [[metal|metali]] u takvoj količini koja omogućuje rentabilno dobivanje odgovarajućeg metala.<br>
'''Podjela ruda može se vršiti po više kriterija kao što je''':<br>
:'''Vrsta metala koji se dobiva iz rude''':<br>
::Npr. [[željezna rudača|rude željeza]], rude bakra, rude mangana itd...<br>
:'''Pojavljivanje u prirodi''':<br>
::- ''Jednostavne rude'' iz kojih se dobiva jedan metal.<br>
::Npr. ruda kasiterita koja služi za dobivanje kositra.<br>
::- ''Složene rude'' iz kojih se dobiva dva ili više metala.<br>
::Npr. ruda tetraedrita iz koje se dobiva bakar, antimon, srebro i [[telur]].<br>
:'''Sadržaj metala u rudi''':<br>
::- ''Bogate rude'' (imaju veliki postotak metala i prerađuju se direktno)<br>
::- ''Srednje bogate rude''<br>
::- ''Siromašne rude'' (ove rude se prije metalurške prerade moraju obogaćivati)
:'''Kemijski sastav''':<br>
::- ''Samorodne rude'' sadrže (plemenite) metale u elementarnom stanju.<br>
::To su najčešće zlato, srebro i platina.<br>
::- ''Sulfidne rude'' kod kojih je metal vezan sa sumporom.<br>
::Npr. halkozin, kovelin, galenit, sfalerit, cinabarit, pirit, halkopirit, bornit, realgar, auripigment, antimonit, molibdenit, arsenopirit, kobaltin, nikelin i dr..<br>
::- ''Oksidne rude'' kod kojih je metal vezan sa kisikom u obliku oksida.<br>
::Npr. magnetit, hematit, kromit, kasiterit, boksit, kuprit, limonit, uraninit, piroluzit, ilmenit i dr..<br>
::- ''Karbonatne rude'' kod kojih je metal vezan u obliku karbonata.<br>
::Npr. magnezit, siderit, rodohrozit, smitsonit i dr..<br>
::- ''Silikatne rude'' kod kojih je metal vezan za silicijevu kiselinu. Ove rude su česte u prirodi ali vrlo često su neprikladne za industrijsko dobivanje metala jer su kompleksnog kemijskog sastava.<br>
::Npr. garnierit služi za dobivanje nikla.
== Nemetalne mineralne sirovine ==
Imaju vrlo široku i svestranu primjenu u [[građevinarstvo|građevinarstvu]], kemijskoj tehnologiji i kao topitelji u [[metalurgija|metalurgiji]].
Kao npr. pijesak, šljunak, tehnički i ukrasni kamen, [[gips]], [[lapor]], vapnenac, ciglarska, keramička i vatrostalna glina, kaolin, [[kreda (tvar)|kreda]], kalcit, kvarc i kvarcni pijesak, magnezit, fluorit, barit, grafit, [[sumpor]], kuhinjska sol, [[azbest]] i dr..<br>
== Energetske mineralne sirovine ==
Koriste se za pogon motornih vozila, u kemijskoj industriji i [[energetika|energetici]].
Ovdje spada [[ugljen]] (primarni energetski resurs), [[nafta]], [[prirodni plin]] i [[Uranij|uran]] (sekundarni energetski resursi).<br>
Osim gore navedenih čvrstih mineralnih sirovina one se još u prirodi pojavljuju u tekućem (npr. nafta, mineralne i geotermalne vode) i plinovitom stanju (prirodni plin).<br>
== Veze ==
{{Commonscat|Ores}}
* [[Rudarstvo]]
* [[Rudnik]]
* [[Rudna ležišta]]
* [[Oplemenjivanje mineralnih sirovina]]
* [[Metalurgija]]
* [[Mineralogija]]
* [[Kemija]]
[[Kategorija:Rudarstvo]]
[[Kategorija:Geologija]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-R|UDA]]
|