Kipar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m heliodrom > helidrom
Red 236:
Kipar ubedljivo najviše koristi ima od tercijarnog sektora, a to se pre svega odnosi na [[turizam]], od kog u principu i zavisi celo ostrvo. Kipar ima sve predispozicije za razvoj turizma, što je vrlo dobro i iskorišteno. Kipar ima godišnju turističku posetu nešto manju od 2.5 miliona, a zarada čini oko 3 četvrtine budžeta države. Osnovu turizma čini kupališni turizam, baziran na prelepim i raznolikim [[obala]]ma i [[плажа|plažama]], od strmih do ravnih i postranih, od šljunkovitih do peskovitih. Plaže Pafosa, Limasola, Aje Nape, Morfua i dr. spadaju među najlepše plaže Mediterana, pa možda čak i sveta. U prilog razvoja ovog turizma ide i to što Kipar ima otprilike 340 sunčanih dana godišnje. Osim kupališnog razvijen je i kulturno-istorijski turizam. Na ostrvu se nalazi nekoliko antičkih gradova od kojih su najpoznatija tri: [[Salamina|Salamis]], [[Kurion]] i [[Amatus]]. Takođe i u većim gradovima postoje mnoge stare građevine interesantne za turiste, poput Kolosi dvorca u Limasolu, tvrđave Pafos, Selimije džamije u Nikoziji itd. Mnogi od ovih objekata su pod zaštitom [[UNESCO|UNESKO]]-a, uključujući tu i 9 pravoslavnih manastira i crkvi. U unutrašnjosti Kipra postoje brojna, kako grčka tako i turska sela, u kojima se život odvija na prilično tradicionalan način, pa je Kipar pogodan i za [[seoski turizam]]. Takođe, postoji i mogućnost i razvitka planinskog, zimskog i skijališnog turizma na Trodosu, ali taj oblik turizma je daleko iza ovih ostalih.
 
Vezano za putni saobraćaj, možemo reći da Kipar ima oko 13.000 km puteva od čega je oko 7 000 km [[asfalt]]irano. Treba napomenuti da je ovaj saobraćaj mnogo razvijeniji na južnom nego na severnom delu ostrva. Na Kipru ne postoji [[železnički saobraćaj]]. Vadušni saobraćaj je dosta razvijen. Glavni aerodrom se nalazi u Larnaki, a veoma značajan, pogotovo za dolazak turista, je i aerodrom u Pafosu. Severni Kipar ima aerodrom Erkan nedaleko od Nikozije, ali zbog međunarodne izolacije, odavde se može leteti samo za Tursku i Azerbejdžan. Istina, u zadnje vreme sankcije popuštaju, pa se ponekad avioni sa ovog aerodroma zapute i u neke zapadne zemlje, na primer Veliku Britaniju. Na Kipru postoji još nekoliko manjih aerodroma i [[heliodromhelidrom]]a, koji ne služe za međunarodni saobraćaj. [[Pomorski saobraćaj]] je vrlo razvijen. Glavne luke Limasol i Larnaka su vrlo prometne. Severni Kipar ima dve luke: Famagusta i Kirenija, ali [[brod]]ovi ovamo dolaze samo iz Turske zbog već opisanih razloga.
 
Pretpostavka je da je situacija nakon ulaska u EU povoljnija. Ovako, ukupna vrednost izvoza R. Kipar je 1,3 milijarde $, a TRSK 63 miliona $. Ali vrednosti uvoza su sledeće: za R. Kipar 3,9 milijardi, a za TRSK 301 milion. Ovde se vidi da i jedan i drugi deo ostrva imaju trgovinski [[deficit]]. Ali, oni ovaj neostatak i više nego kompenziraju velikom zaradom od turizma, a S. Kipar i novčanom pomoći od Turske. Glavni trgovinski partneri Kipra su: V. Britanija, Grčka, [[Italija]], SAD, Rusija, Nemačka, Turska, [[Sirija]], Liban itd. Podaci se odnose na oba dela ostrva.