Timuridska Monarhija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 63:
'''Timuridska Monarhija''' ([[Perzijski jezik|perz.]] تیموریان, poznati i pod [[endonim]]om: گوركانى, ''Gurkānī'') je naziv za [[Srednji vijek|srednjovjekovnu]] [[iran]]sku državu pod vladavinom timuridske [[Dinastija|dinastije]] koju je osnovao ratoborni osvajač [[Timur]]. Timuridi su vladali [[Iran]]om od [[1387.]] do [[1509.]] godine, a prilikom njihovog vojno-političkog vrhunca monarhija se djelomično protezala i preko teritorija današnjeg [[Azerbajdžan]]a, [[Armenija|Armenije]], [[Gruzija|Gruzije]], [[Rusija|Rusije]], [[Turska|Turske]], [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a, [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a, [[Turkmenistan]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Tadžikistan]]a, [[Kazahstan]]a, [[Kirgistan]]a, [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]]. Prijestolnice timuridskih vladara bile su smještene u [[Herat]]u i [[Samarkand]]u, a službeni jezik carstva bio je [[perzijski]].
 
Timuridska dinastija bila je [[Mongoli|mongolskog]] podrijetla, a njen osnivač [[Timur]] smatrao se izravnim potomkom [[Džingis-kan]]a, osnivača [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]] koje se protezalo i [[Iranska visoravan|Iranskom visoravni]] još u [[13. vijek]]u. Originalno sjedište dinastije bila je [[Centralna Azija]], a snažan [[Iranska kultura|iranski kulturološkikulturni]] utjecaj iz [[Veliki Horasan|Horasana]] rezultirao je njihovim usvajanjem [[islam]]ske vjeroispovjesti i [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]]. Iskoristivši političku prazninu nakon slabljenja [[Ilhanat]]a, Timur je žestokim osvajačkim pohodima prvo zavladao [[Veliki Horasan|Horasanom]], [[Horezm]]om i [[Transoksanija|Transoksanijom]], zatim je pokorio i lokalne iranske dinastije [[Kartidi|Kartida]], [[Muzafaridi|Muzafarida]], [[Čupanidi|Čupanida]] i [[Džalajeridi|Džalajerida]], te nastavio napredovati prema [[Bagdad]]u i [[Alep]]u na jugozapadu. Nastavio je ratovati i na sjeveru gdje je porazio [[Zlatna horda|Zlatnu hordu]] i [[Rusi|Ruse]] u [[Moskva|Moskvi]], a zatim se okrenuo i prema [[Indija|Indiji]] u kojoj je potpuno razorio [[Delhi]]. Konačno, njegovi pohodi završavaju pobjedom i nad [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] u [[Ankara|Ankari]]. Timurovi pohodi bili su popraćeni i velikom okrutnošću pa se procjenjuje da je prilikom njegovih osvajanja smrtno stradalo čak 17 milijuna ljudi.
 
Nakon [[Timur]]ove smrti [[1405.]] godine monarhija se počela raspadati, no njegovi nasljednici nastavili su vladati iz [[Samarkand]]a i [[Herat]]a još gotovo stotinu godina nakon čega na sjeveroistoku provaljuju [[Uzbeci]], dok se istovremeno [[Iran]] ponovo ujedinjuje pod [[Safavidska Monarhija|safavidskom]] dinastijom [[Iranski narodi|iranskog]] podrijetla. Iako su Timuridi početkom [[16. vijek]]a nestali s političke pozornice na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] i u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]], njihov princ Babur je [[1526.]] godine pokorio sjever [[Indija|Indije]] u kojoj započinje [[Mogulsko Carstvo|mogulski period]] obilježeno širenjem [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]] i [[Iranska kultura|kulture]] sve do [[Britansko Carstvo|britanske]] [[Britanska Indija|kolonizacije]] [[1858.]] godine.