Japan – razlika između verzija

Ranih godina 20. stoljeća Japan povećava utjecaj i proširuje vojsku, što dovodi do invazije [[Mandžurija|Mandžurije]] i [[drugog Kinesko-Japanski rat|drugog Kinesko-Japanskog rata]] ([[1937.]] godine). Japan zatim sklapa [[Trojni savez]] s [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Italija|Italijom]]. Japanske vođe su smatrale da je potrebno [[napad na Pearl Harbor|napasti]] [[američka mornarica|američku mornaricu]] u [[Pearl Harbor]]u ([[1941.]]) da bi se osigurala japanska nadmoć u [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]. Ipak, ulaz [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] u [[drugi svjetski rat]] je poremetio ravnotežu na [[Pacifik]]u na štetu Japanaca. Kada Nakon duge pacifičke kampanje Japan gubi [[Okinawa|Okinawu]] u [[Osaka|Osaki]], i ostale gradove strateškim bombardiranjem američkih snaga. Bombardiranje [[Hiroshima|Hiroshime]] i [[Nagasaki]]ja [[atomska bomba|atomskim bombama]] dovodi do bezuvjetne predaje Japana Sjedinjenim Američkim Državama [[15. kolovoza]] [[1945.]] godine.

 

 

Nakon izgubljenog rata Japan ostaje pod okupacijom SAD-a do [[1952.]] godine. Kasnije počinje vrlo brz ekonomski razvoj koji je vratio blagostanje na otoke. Uspjeh [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] u [[Tokio|Tokiu]] u [[1964.]] godini postao je znak da je Japan napokon ponovo dobio svoj nacionalni status. Otoci [[Ryukyu]] ostaju pod vlasništvom SADa do [[1972.]] da bi stabilizirali istočnu Aziju, i vojska ostaje tamo i danas.

[[Akihito]] (明仁) je sadašnji i 125. car Japana. Preuzeo je vlast nakon smrti svog oca [[Hirohito|Hirohita]] [[7. siječnja]] [[1989]]. godine i službeno postao 125. vladar Japana 12. studenog 1990. godine. Njegov sin prijestolonasljednik [[Princ Naruhito]] oženio je Masako Owada i dobili su djevojčicu, [[Princeza Aiko|Princezu Aiko]].

== Zemljopis Japana ==

Japan je otočna zemlja i proteže se uzduž istočne (pacifičke) obale Azije. Glavni otoci od sjevera prema jugu su [[Hokkaido]], [[Honshu]], [[Shikoku]] i [[Kyushu]]. Osim njih, [[Japanski arhipelag]] obuhvaća oko 3000 manjih otoka.

* Površina: 377.835 km² (uključujući 3.091 km² teritorijalnih voda)