Život sa stricem – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto s hr wiki
(nema razlike)

Verzija na datum 9 maj 2013 u 13:54

Život sa stricem hrvatsko/jugoslavenska je drama iz 1988. godine koju je režirao Krsto Papić.[1] Glavne uloge tumače Davor Janjić, Alma Prica, Miodrag Krivokapić i Anica Dobra. Radnja se odvija oko Martina, mladića čiji je studentski život prekinut nakon kritike jugoslavenskih vlasti, te je film bio dosta zapažen zbog toga što je bio jedan od prvih koji su otvoreno kritizirali jugoslavenski društveni poredak i njegove mane, što je omogućila olabavljena cenzura kinematografije po SFRJ. Film je nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg stranog filma te je osvojio Zlatnu arenu za najbolji film u Puli.

Život sa stricem
Datoteka:Zivot sa stricem.gif
Poster filma
RežijaKrsto Papić
ProducentUrania film
CFS Avala film Beograd
Stassen Productions Los Angeles
Kinematografi Zagreb
ScenarioIvan Aralica
Krsto Papić
(prema romanu "Okvir za mržnju" I. Aralice)
UlogeDavor Janjić
Alma Prica
Miodrag Krivokapić
Anica Dobra
Branislav Lečić
Ivo Gregurević
MuzikaBranislav Živković
FotografijaBoris Turković
MontažaRobert Lisjak
Datum(i) premijere1988.
Trajanje116 min.
ZemljaŠablon:JUG
Šablon:USA
Jezikhrvatski
Život sa stricem na Internet Movie Database

Radnja

Šablon:Spoiler Kraj 1980-ih. Ostarjeli i smrtno bolestan socijalistički dužnosnik Stipan bježi iz bolnice kako bi svojeg nećaka Martina zamolio da ga sahrani uz svećenika. Stipan umire, što Martina prisjeća na događaje koji su doveli do prekida njihovih odnosa. Martin je 1951. polazio učiteljsku školu u Istri. Kad je Stipan obavijestio školske vlasti o Martinovu pismu u kojemu je izrazio sumnju u reforme i jugoslavensku komunističku partiju, Martina su isključili iz škole, bio je izložen pogrdama ljutitoj gomili a odbijeni metak pogodio ga je u prepone te je ostao neplodan. Njegova djevojka Marta pobjegla je trudna u Trst, a potom u Australiju, gdje je rodila sina Johna.

Glavne uloge

Kritike

Filmski leksikon je zapisao:

Strukturiran kao protagonistova retrospekcija, uokvirena stričevom smrću, film je rekonstrukcija razdoblja prvih većih gospodarskih pogrješaka socijalističkog režima, što se manifestiralo u zanemarivanju seljaka u korist industrije i državnih službi, a što je kao izravnu posljedicu imalo napuštanje škole kod seljačke djece, ali i moralne devijacije što čini temeljnu temu djela. Živopisni i jasno karakterizirani likovi smješteni su u podneblje vrlo slično autorovu često korištenu kamenjaru, ali ovaj put s blizinom mora i talijanske obale kao željene granice slobode."[2]

Izvori

Vanjske poveznice