Otvori glavni meni

Izmjene

Obrisana 183 bajta ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
|pomoć = 121 milijuna [[USD]] <small>([[2008.]] proc.)</small>
}}
'''Ekonomija [[Iran]]sko gospodarstvoa''' mješavina je [[PlanskoPlanska gospodarstvoekonomija|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]<ref name="TDS2011">{{eng icon}} {{cite web|last=TDS|title=Iran: Economy|url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm|publisher=Travel Document Systems|location=Washington DC, New York, San Francisco|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskimekonomskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iranskoiranska [[gospodarstvoekonomija]] bilobila je 18. najvećenajveća u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: GDP at purchasing power parity|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Gross domestic product 2009, PPP|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to be world's 12th economy in 2015|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/156979.html|date=24. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Iran u međunarodnim statistikama: [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{sh}} {{cite web|last=Hodaej|first=Mohsen Šarif|title=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije|url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste|publisher=Iranski Kulturni Centar|location=Zagreb|date=18. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
Cilj iranske vlade na gospodarskomekonomskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u gospodarstvoekonomski planiranim [[TržišnoTržišna gospodarstvoekonomija|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{cite web|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=veljača 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> zbog čega je [[Iran]] danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski gospodarskiekonomski aduti, danas sačinjavaju 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> ali ujedno manje od 10% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 15.</ref>.
 
Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas [[Iran]] ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[znanost]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{sh}} {{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarskiekonomski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Zemljopis Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. rujna 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine [[Iran]] je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|date=29. studenog 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. srpanj 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
GospodarstvoEkonomija [[Iran]]a u [[2010.]] godini procjenjenoprocjenjena je između 858.66<ref name="IMFIran2010"/> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jednojedna od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstavaekonomija koje bilježi pozitivan gospodarskiekonomski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=14. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Glavni gospodarskiekonomski problemi tijekom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8%<ref name="IMF2010.17"/>.
 
Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33%<ref name="Payvand10022009">{{eng icon}} {{cite web|last=Moghadam|first=Valentine M.|title=Where Are Iran's Working Women?|url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|publisher=The Middle East Institute|work=Payvand Iran News|location=Washington D.C.|date=10. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 28,4% u industriji po čemu je [[Iran]] ispred svih vodećih svjetskih gospodarstavaekonomija<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country |url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|publisher=World Development Indicators database|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=CNN|title=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|publisher=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|date=6. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
== Povijest ==
[[Iran]] je bilježio stabilni [[GospodarstvoEkonomija|gospodarskiekonomski]] rast do prijelaza iz [[1970-ih]] u [[1980-ih|1980-e]]<ref name="TDS2011"/> kada je zemlju prvo zahvatio snažan bijeg kapitala ([[1978.]]), a potom [[Iranska revolucija|revolucija]] ([[1979.]]) i [[Iransko-irački rat|iračka agresija]] ([[1980.]]-[[1988.]]). Tradicionalno [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] društvo u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prošlo je kroz razdoblje intezivne [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i gospodarskeekonomske modernizacije koja je [[1978.]] godine narušena snažnim bijegom kapitala iz zemlje u vrijednosti 30-40 milijardi [[USD]] (neposredno prije revolucije)<ref name="Hakimzadeh2006">{{eng icon}} {{cite web|last=Hakimzadeh|first=Shirin|title=Iran: A Vast Diaspora Abroad and Millions of Refugees at Home|url=http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=424|publisher=Migration Information|location=Washington D.C.|date=rujan 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
Ciljevi [[iran]]ske vlade nakon revolucije bili su [[GospodarstvoEkonomija|gospodarskaekonomska]] nezavisnost, potpuna zaposlenost i zadovoljavajući životni standard za sve građane. Ipak, krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zemlja se suočavala s problemom udvostručenja [[Stanovništvo|stanovništva]] između [[1980.]] i [[2000.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite book|last=Gheissari|first=Ali|title=Contemporary Iran: Economy, Society, Politics|publisher=Oxford University Press|location=USA|year=2009.|isbn=0195378490}}</ref>. Broj poljoprivrednika značajno je opao zbog procesa [[Urbanizacija|urbanizacije]] započetog još [[1960-ih]] godina<ref name="Hakimzadeh2006"/>.
 
Nakon [[Nacionalizacija|Nacionalizacijenacionalizacije]] iz [[1979.]] godine oko 80% iranskogiranske gospodarstvaekonomije stavljeno je pod državnu kontrolu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=Bonyad-e Mostazafan va Janbazan; Oppressed and Disabled Veterans Foundation (MJF)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/mjf.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=7. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Osmogodišnji [[Iransko-irački rat|rat]] protiv [[Irak]]a i njegovih saveznika uzrokovao je oko 300.000 mrtvih i više od 500.000 ranjenih Iranaca, dok je nanesena šteta gospodarstvuekonomiji iznosila oko 500 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=Iran-Iraq War (1980-1988)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/war/iran-iraq.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=27. travnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Poslije rata koji je završen [[1988.]] godine, iranska vlada pokrenula je intezivan razvoj [[Komunikacije|komunikacija]], [[promet]]a, [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], [[Industrija|industrije]], [[Zdravstvo|zdravstva]], [[Obrazovanje|obrazovanja]] i energetike (uključujući [[Iranski nuklearni program|nuklearni program]]), kao i uspostavljanje boljih [[Trgovina|trgovačkih]] odnosa sa susjednim i drugim državama [[svijet]]a<ref name="Farahbakhsh2001"/>.
 
== Makroekonomski trendovi ==
[[Datoteka:Iran BDP (Cro).jpg|thumbmini|desno|250px|[[Iran]]ski nominalni [[BDP]] između [[2000.]] i [[2016.]] godine]]
 
Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] uslužne djelatnosti činile su najveći postotak u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] ([[BDP]]), zatim [[industrija]] ([[rudarstvo]] i proizvodnja), te [[poljoprivreda]]<ref name="IranCIA2011"/>. Nominalni [[BDP]] iznosio je 331.02 milijardi [[USD]] prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2009.]] godine; 337,9 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u za [[2010.]] godinu; odnosno 484 milijarde [[USD]] prema iranskim procjenama za [[2011.]] godinu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran GDP exceeds $484bn per annum|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167500.html|date=28. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[EIU]]-a očekuje se porast od 472 milijardi [[USD]] u [[2011.]], 545 milijardi [[USD]] u [[2012.]], 626 milijardi [[USD]] u [[2013.]], 705 milijardi [[USD]] u [[2014.]], te 804 milijarde [[USD]] u [[2015.]] godini.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013|title=Iran’s GDP up $44b: Economist|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=28. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> [[BDP]] prema paritetu kupovne moći iznosi 863,5 milijardi [[USD]]<ref name="IranBDP3"/> odnosno 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010"/> po glavi stanovnika što je istovjetno [[Svijet|svjetskom]] prosjeku, dok se u idućih pet godina očekuje udvostručenje BDP-a. Prema podacima [[Goldman Sachs]]a, ugledne [[SAD|američke]] tvrtke za [[banka]]rska ulaganja i sigurnost, postoji velika mogućnost da [[Iran]] postane jedno od najvećih svjetskih gospodarstavaekonomija u [[21. stoljeće|21. stoljeću]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Wilson|first=Dominic|coauthors=Stupnytsk, Anna|title=
The N-11: More Than an Acronym|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|publisher=Goldman Sachs|location=New York City|date=28. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
 
== Fiskalna i montenarna politika ==
[[Datoteka:TečajUS dolardollar rijalIranian rial exchange rates (Cro).jpg|thumbmini|desno|250px|Nakon uvođenja fluktuirajućeg deviznog tečaja [[2003.]] godine vrijednost [[iran]]skog [[Iranski rijal|rijala]] ostala je relativno stabilna]]
 
Od revolucije iz [[1979.]] godine, prosječna vladina izdvajanja za socijalnu politiku iznosila su 59% državnog [[budžet]]a, 17% za gospodarskeekonomske namjene, 15% za [[Oružane snage Irana|obranu]], te 13% za općenite namjene<ref name="CurtisHooglund2008">{{eng icon}} {{cite book|last=Curtis|first=Glenn|coauthors=Hooglund, Eric James|title=Iran, a country study|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/pdf/CS_Iran.pdf|publisher=Library of Congress|location=Washington D.C.|date=travanj 2008.|isbn=978-0-8444-1187-3|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 195.</ref>. Od socijalno-gospodarskihekonomskih izdvajanja prosječno je 39% odlazilo na [[obrazovanje]], [[zdravstvo]] i socijalnu sigurnost, 20% za ostalu socijalnu skrb, 3% za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], 16% za [[Voda|vodu]] i [[Energija|energiju]], 5% za [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]], 12% za [[Cestovni promet|cestogradnju]] i [[promet]], te 5% za ostale namjene<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Iransko [[Investicija|investiranje]] je u [[2009.]] godini iznosilo 27,7% [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je između [[2002.]] i [[2006.]] godine prosječna [[inflacija]] iznosila 14%<ref name="MundiInflation2010"/> (8% u 2010.<ref name="IMF2010.17"/>). Državni [[budžet]] u [[2010.]] godini procjenjen je na 368 milijardi [[USD]] što je porast od 31% u odnosu na godinu ranije<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Bozorgmehr|first=Najmeh|title=Ahmadinejad unveils expansionary Iran budget|url=http://www.ft.com/cms/s/a1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2Fa1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0.html%3Fnclick_check%3D1&_i_referer=&nclick_check=1|publisher=Financial Times|location=London|date=24. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok je početkom [[2009.]] godine Iran imao devizne pričuve u vrijednosti iznad 100 milijardi [[USD]]<ref name=autogenerated1>{{eng icon}} {{cite web|last=Nasseri|first=Ladane|title=Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says|publisher=Bloomberg|location=USA|url=http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html|date=30. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
== Petogodišnji društvenosocijalno-gospodarskiekonomski razvojni plan ==
Petogodišnji [[Planiranje (ekonomija)|razvojni plan]] za razdoblje između [[2010.]] i [[2015.]] godine postavlja smjernice za državni [[Društvo|društveno]]-[[GospodarstvoEkonomija|gospodarskiekonomski]] razvoj<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran’s fifth development plan sees 12% inflation rate|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=203292|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=14. rujna 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Sam plan osmišljen je da stanovništvu omogući veći utjecaj i dijelom je „Vizije [[2025.]]”, strategije za dugoročni održivi rast<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IJPH|title=Iran’s Health Innovation and Science Development Plan by 2025|url=http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf|publisher=Iranian Journal of Public Health, Vol. 38, Suppl. 1|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Iran]] se nalazi u tranziciji između [[PlanskoPlanska gospodarstvoekonomija|planskogplanske]] i [[TržišnoTržišna gospodarstvoekonomija|tržišnogtržišne]] [[GospodarstvoEkonomija|gospodarstvaekonomije]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Jbili|first=Abdelali|coauthors=Kramarenko, Vitali; Bailén, José|title=Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy|url=http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=1. ožujka 2007.|isbn=9781589064416|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
=== Plan gospodarskeekonomske reforme ===
Proširenje javne zdravstvene skrbi i međunarodni odnosi spadaju u ostale glavne ciljeve petogodišnjeg razvojnog plana koji uključuje reformu subvencioniranja, [[Bankarstvo|bankarstva]], [[Iranski rijal|valute]], [[porez]]a, [[Carina|carine]], [[Građevinarstvo|graditeljstva]], zapošljavanja, razvoj nacionalne distribucije robe i usluga, te socijalnu pravdu i [[produktivnost]]. Glavni cilj iranske vlade jest ostvarivanje apsolutne samodostatnosti do [[2015.]] godine<ref name="Turquoise012011">{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Special Report: Subsidies Reform Plan|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jan11.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 52|location=Tehran & London|date=siječanj 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="Yamouri2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Yamouri|first=Najat|title=Country Brief: Iran|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312966~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:312943,00.html|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=rujan 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Uklanjajući energetske subvencije, iranski dugoročni cilj je poboljšanje industrijske učinkovitosti kao i povećanje tržišne konkurentnosti na svjetskoj gospodarskojekonomskoj sceni<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Guillaume|first=Dominique|coauthors=Zytek, Roman|title=Iran to Cut Oil Subsidies in Energy Reform|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/survey/so/2010/INT092810A.htm|publisher=International Monetary Fund Survey Magazine|location=Washington D.C.|date=28. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Navedenim reformama planiraju se ukloniti glavni izvori neučinkovitosti odnosno distorzije [[cijena]] u državnomdržavnoj gospodarstvuekonomiji što bi se trebalo odraziti i na preustroj drugih glavnih gospodarskihekonomskih grana<ref name="Turquoise012011"/>. Iranski bankarski sektor često se vidi kao potencijalna živica protiv uklanjanja subvencija s obzirom da plan ne obuhvaća izravan utjecaj na [[bankarstvo]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Market Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Oct10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 49|location=Tehran & London|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinedžad]] objavio je kako je nacionalni cilj postati 12. najvećenajveća [[gospodarstvoekonomija]] svijeta do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010"/>.
 
{| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:left;"
! Stavka !! 2010. (ostvareno) !! 2010.–2015. (cilj)
|-
| [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#GospodarstvoEkonomija|NajvećeNajveća gospodarstvoekonomija svijeta]] || 18.<ref name="IranBDP3"/> || 12. u 2015. g.<ref name="PressTV24122010"/>
|-
| [[GospodarskiEkonomski rast]] || 3%<ref name="IranCIA2011"/> || 8% (prosječno)<ref name="France2411012010">{{eng icon}} {{cite web|last=France 24|title=Iran five-year plan targets annual 8% growth|url=http://www.france24.com/en/20100111-iran-five-year-plan-targets-annual-8-growth?quicktabs_1=0|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=11. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>; 3,6% (predviđanja)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BMI|title=Iran Commercial Banking Report Q1 2009|url=http://www.researchandmarkets.com/research/62a3b3/iran_commercial_banking_report_q1_2009|publisher=Business Monitor International|location=London|date=ožujak 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
|-
| [[Nezaposlenost]] || 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> || 7% u 2012. g.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to cut jobless rate to 7% by 2012|url=http://www.presstv.ir/detail/165009.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=13. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> pomoću otvaranja milijun radnih mjesta godišnje<ref name="France2411012010"/>
 
== Nacionalizacija i privatizacija ==
Nakon svršetka [[Iransko-irački rat|oružanih sukoba]] s [[Irak]]om i [[SAD|Sjedinjenim Državama]] [[1988.]] godine, [[iran]]ska vlada objavila je program [[Privatizacija|privatizacije]] većine prethodno [[Nacionalizacija|nacionaliziranih]] [[industrija]] u cilju obnove postratnogpostratne [[GospodarstvoEkonomija|gospodarstvaekonomije]]. Proces prodaje državnih [[tvornica]] išao je relativno sporo zbog neslaganja [[Nacionalizam|nacionalističke]] većine u iranskom [[parlament]]u. Većina teških industrija poput [[čelik]]a, [[Rafinerija nafte|petrokemikalija]], [[Bakar (element)|bakra]], [[automobil]]a i [[stroj]]eva ostale su u državnim rukama, dok je s druge strane većina manjih industrija u privatnom [[Vlasništvo|vlasništvu]]<ref name="IranCIA2011"/>.
 
[[Datoteka:Foolad Mobarakeh50.jpg|thumb|lijevo|200px|Čeličana „Mubaraka” u [[Isfahan]]u, jedna od najvećih [[Tvrtka|tvrtki]] na [[teheran]]skoj burzi]]
 
Članak 44. iranskog [[ustav]]a nalaže da se [[gospodarstvoekonomija]] mora sastojati od državnog, privatnog i mještovitog [[Vlasništvo|vlasništva]] temeljenih na sustavnom planiranju. Državni sektor uključuje tešku [[Industrija|industriju]], [[Izvoz|vanjsku trgovinu]], glavne [[mineralne sirovine]], [[bankarstvo]], [[osiguranje]], [[Energija|energetiku]], [[Brana|brane]] i goleme sustave [[Navodnjavanje|navodnjavanja]], [[radio]] i [[TV|televiziju]], [[Pošta|poštu]], [[telegraf]]e i [[telefon]]ske usluge, [[zrakoplovstvo]], [[Pomorstvo|brodarstvo]], [[Cestovni promet|ceste]], [[željeznice]] i [[promet]] općenito. Poduzeća koje se bave proizvodnjom i distribucijom u [[Grad|urbanim]] i [[Selo|ruralnim]] područjima čine temelj zadružnog sektora koji je [[2008.]] godine obuhvaćao 120.000 [[zadruga]] odnosno upošljavao oko 15 milijuna ljudi<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=120,000 Cooperatives Operating in Iran|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3162/html/economy.htm#s315450|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=30. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Privatni sektor obuhvaća [[Poduzeće|poduzeća]] koja se bave [[građevinarstvo]]m, [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo]]m, [[Industrija|industrijom]], [[Trgovina|trgovinom]], te uslugama koje nadopunjuju gospodarskeekonomske aktivnosti države i [[zadruga]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=ICL|title=Iran - Constitution|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html|publisher=University of Bern|location=Bern|date=29. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
Strogo provođenje članka 44. nije primjenjivano u zemlji tijekom posljednjih 30 godina, pa je privatni sektor igrao mnogo važniju ulogu od one propisane [[ustav]]om<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Call for Prioritizing Vision 2025|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3340/html/economy.htm#s363345|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=12. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Kao rezultat toga u posljednjih nekoliko godina privatni sektor značajno je porastao, posebice nakon [[2004.]] godine kada je usvojen ustavni amandman kojim se dozvoljava [[privatizacija]] 80% državnog vlasništva<ref name="Privat20"/>. Polovica od navedenog postotka planira se [[Privatizacija|privatizirati]] kroz okvire „pravnih dionica” odnosno ostatak kroz [[teheran]]sku [[Burza|burzu]], dok vlada planira zadržati ostalih 20%<ref name="Privat20"/>. Vrijednost državne [[Imovina|imovine]] u [[2005.]] godini procjenjivala se na oko 120 milijardi [[USD]]. Oko 63 milijarde [[USD]] od navedene imovine privatizirana je između [[2005.]] i [[2010.]] godine, smanjujući pritom državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009"/>.
 
== Radna snaga ==
Stručnjaci vjeruju kako je [[Iran]]u potreban gospodarskiekonomski rast iznad 5% da bi zaposlio priljev od 900.000 radnika svake godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Naderi|first=Ghanbar|title=Gov’t Set to Change Economic Course|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3157/html/index.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Poljoprivreda]] sačinjava oko 11% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] i zapošljava približno trećinu radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009">{{eng icon}} {{cite web|last=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2004.]] [[sekundarne djelatnosti]] koje uključuju [[rudarstvo]], proizvodnju i [[građevinarstvo]] sačinjavale su 42% [[BDP]]-a odnosno zapošljavale su 31% radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009"/>. Iako [[mineralne sirovine]] čine 70% [[izvoz]]a, u rudarstvu je zaposleno manje od 1% radne snage<ref name="IMOC2009"/>. Uslužne djelatnosti doprinose 48% [[BDP]]-a, a zapošljavaju 44% radne snage<ref name="IranCIA2011"/>. U [[2005.]] godini 33% iranske radne snage činile su [[žene]]<ref name="Payvand10022009"/>, dok je dvije trećine stanovništva odnosno radnika ispod 30 godina starosti<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iranian unemployment rate not reduced to target|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=117056&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
=== Osobni prihodi ===
[[Datoteka:IranskeProvinces pokrajineof BDPIran GDP 2004 (Cro).jpg|thumbmini|desno|250px|[[Iranske pokrajine]] prema udjelu u ukupnom državnom [[BDP]]-u]]
 
[[Iran]] se klasificira kao zemlja viših srednjih prihoda koja je napravila značajan napredak u [[Zdravstvo|zdravstvu]] i [[Obrazovanje|obrazovanju]] tijekom razdoblja ''Milenijskog razvojnog programa'' (MDG). Pokrivenost zdravstvenom skrbi iznosi gotovo 100%, isto kao i postotak upisa u [[Osnovna škola|osnovne škole]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Education Statistics > School enrollment, primary > % net (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/edu_sch_enr_pri_net-education-school-enrollment-primary-net|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2010.]] godini prosječna iranska mjesečna [[plaća]] iznosila je oko 500 [[USD]]
<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Iran, Islamic Rep.|url=http://data.worldbank.org/country/iran-islamic-republic|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (11.396 [[USD]] po stanovniku godišnje prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]]<ref name="IMFIran2010"/>). U zemlji je za svaku gospodarskuekonomsku granu propisana i minimalna [[plaća]] koju određuje vrhovno radničko vijeće, a u [[2009.]] godini ona je iznosila približno 3,030.480 [[Iranski rijal|rijala]] (oko 303 [[USD]]) mjesečno odnosno 6700 [[USD]] godišnje (približno 60% [[BDP]]-a po glavi stanovnika)<ref>Vidi:<br>• {{fas icon}} {{cite web|last=Hesabdary|url=http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402|title=حداقل دستمزد سال 1389 |publisher=Hesabdary.com|location=Iran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{fas icon}} {{cite web|last=Fars News|url=http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177|title= حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد |publisher=Fars News Agency|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2001.]] godine o iranskim kućanstvima, oko 20% potrošnje odlazilo je za [[Hrana|hranu]], 32% za [[gorivo]], 12% za [[zdravstvo]], te 8% za [[obrazovanje]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nations Encyclopedia|title=Iran - Income|url=http://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Iran-INCOME.html|publisher=Encyclopedia of the Nations|location=Farmington Hills, Michigan|date=2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Granica [[Siromaštvo|siromaštva]] u [[Teheran]]u je [[2008.]] godine iznosila 9612 [[USD]], dok je prosječna granica siromaštva u cijeloj zemlji bila 4932 [[USD]] godišnje. Postotak siromašnog stanovništva u [[2007.]] godini iznosio je 18%<ref name="IranCIA2011"/>.
 
=== Socijalna sigurnost ===
Zaposlenici u dobi između 18 i 65 godina pokriveni su sustavom [[Mirovinsko osiguranje|mirovinskog osiguranja]], a financiranje se vrši putem zaposlenika (7% od plaće), poslodavca (20-23%) te države koja pokriva doprinos poslodavca do ukupne vrijednosti od 3%<ref name="SocialSecurity2005"/>. Osiguravanje socijalne sigurnosti je prošireno na samozaposlene radnike koji dobrovoljno doprinose između 12% i 18% od prihoda ovisno o vrsti zatraženog osiguranja<ref name="SocialSecurity2005"/>. Državni službenici, redovni [[Vojnik|vojnici]], agencije za provedbu [[zakon]]a, te pripadnici [[Iranska revolucionarna garda|revolucionarne garde]] sačinjavaju posebni ogranak mirovinskog sustava<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Iran - The pension system in Iran|url=http://web.worldbank.org/external/default/main?pagePK=51187349&piPK=51189435&theSitePK=312943&menuPK=64187510&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943&entityID=000160016_20031029121338&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=9. siječnja 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
== GospodarskaEkonomske područjagrane ==
=== Poljoprivreda i prehrana ===
{{glavni|Poljoprivreda u Iranu}}
[[Datoteka:Iran glavniMajor usjeviCrops (Cro).jpg|thumbmini|desno|250px|ZemljovidKarta [[Iran]]a s prikazanim [[Usjev|poljoprivrednim kulturama]]]]
 
Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] u [[Iran]]u iznosi oko 221.400 [[km²]] odnosno 13.,43% od ukupne površine, od čega se većina nalazi uz [[Kaspijsko jezero]] i u sjeverozapadnim [[dolina]]ma zemlje. U sjevernim i zapadnim dijelovima Irana [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine uspjevaju zahvaljujući [[Kiša|kiši]], dok je kod ostalih za uspješne [[usjev]]e nužno [[navodnjavanje]]<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Gotovo 40% obradivih površina se navodnjava (82.970 km²<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite web|last=Statistical Centre of Iran|title=4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) po čemu Iran kotira peti u [[svijet]]u<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Irrigated Land|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se trend navodnjavanja povećava iz godine u godinu zahvaljujući gradnji velikih [[brana]] i vodospremnika podno [[Zagros]]a i [[Alborz]]a. Površina stalnih [[usjev]]a je oko 116.470 km² prema službenim iranskim podacima iz [[2004.]] godine<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=4.6. Agricultural Lands Area on Holdings with Cropland by Size: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98545&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Modernizacija, mehanizacija, poboljšanje kvalitete usjeva i stoke, te brojni programi preraspodjele zemljišta uvjetuju snažan rast [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje<ref name="WorldBank20061994">{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. lipnja 1994.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
[[Pšenica]] kao najvažniji [[usjev]] uzgaja se uglavnom u zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje, dok su [[Polje|polja]] [[Riža|riže]] smještena uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsko]] područje. Ostale poljoprivredne kulture koje uspijevaju u zemlji su [[ječam]], [[kukuruz]], [[pamuk]], [[šećerna repa]], [[čaj]], industrijska [[konoplja]], [[duhan]], [[voće]], [[krumpir]], [[mahunarke]] ([[grah]] i [[leća]]), [[povrće]], [[krmno bilje]] ([[lucerna]] i [[djetelina]]), [[badem]]i, [[orasi]] i [[začin]]i. Iran je najveći svjetski proizvođač [[šafran]]a, [[pistacija]] i [[bobica]]<ref name="FAO2008">{{eng icon}} {{cite web|last=FAO|title=Commodities by country: Iran|url=http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx|publisher=UN Food and Agriculture Organization|location=Rome, Italy|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno drugi najveći proizvođač [[datulja]] i [[marelica]]<ref name="FAO2008"/>. Iranski [[Meso|mesni]] i [[Mlijeko|mliječni]] proizvodi uključuju [[Janjetina|janjetinu]], [[kozje meso]], [[Govedina|govedinu]], [[Piletina|piletinu]], [[mlijeko]], [[jaja]], [[maslac]] i [[sir]]. Ostali važni proizvodi su [[vuna]] i [[Koža (materijal)|koža]], [[med]] se prikuplja iz [[košnica]], te [[svila]] od dudovog svilca. Oko 110.750 km² [[Šuma|šumskih]] površina<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UN|title=Environmental Indicators: Forest area|url=http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm|publisher=United Nations|location=New York City|date=prosinac 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> većinom na sjevernim obroncima planine [[Alborz]] važan su gospodarski čimbenikfaktor za proizvodnju [[Drvo (materijal)|drva]] iako je sječa [[Stablo|stabala]] pod strogom kontrolom vlade koja provodi i intezivan program [[Pošumljavanje|pošumljavanja]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Ajorlo|first=M.|title=The History of Afforestation in Iran|url=http://www.fao.org/DOCREP/ARTICLE/WFC/XII/0402-B1.HTM|publisher=XII World Forestry Congress|location=Québec City, Canada|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=UN|title=The Islamic Republic of Iran: Economy|url=http://www.un.org.ir/about_iran.asp|publisher=United Nations|location=New York City|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] [[Kaspijsko jezero|kaspijskog]] slijeva bogate su [[losos]]om, [[šaran]]om, [[Pastrva|pastrvom]], [[Štuka|štukom]] i [[Kečiga|kečigom]], a jedna od važnijih grana u [[Ribarstvo|ribarstvu]] je proizvodnja [[kavijar]]a u kojoj [[Iran]] predvodi u svijetu<ref name="WorldBank20061994"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BBC|title=Crunch time for Caspian caviar|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1394717.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=19. lipnja 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
Od [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine provedena je opsežna reforma [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje koja se od [[1980.]] do [[2004.]] godine utrostručila i danas iznosi 41% više od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UN|title=Table 9. Aricultural production index|url=http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf|location=New York City|publisher=United Nations|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[1997.]] vrijednost proizvedenih poljoprivrednih dobara iznosila je 25 milijardi [[USD]]<ref name="IMOC2009"/>. U to vrijeme Iran je ostvario 85%-tnu samodostatnost u prijeko potrebnim poljoprivrednim proizvodima<ref name="Agropolis2004">{{eng icon}} {{cite web|last=Agropolis International|title=The Case Study of The Islamic Republic of Iran|url=http://info.worldbank.org/etools/docs/library/55547/geoindications/geoindications/pdf/casIRANillustrated.pdf|publisher=World Bank|location=Montpellier, France|date=10. lipnja 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> iako proizvodnja [[Riža|riže]] nije zadovoljila domaću potražnju zbog čega je djelomično uvožena. U [[2007.]] godini Iran je ostvario potpunu samodostatnnost u proizvodnji [[Pšenica|pšenice]] pa je postao [[izvoz]]nikom te [[Usjev|kulture]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Trade With PGCC To Improve|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/3029/html/economy.htm#s283482|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=31. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Početkom [[2000-ih]] godina poljoprivredni proizvodi činili su četvrtinu iranskog nenaftnog izvoza<ref name="Agropolis2004"/>, a najvažniji među njima bili su svježe [[voće]], jezgričasto voće, životinjska [[Koža (materijal)|koža]], prerađena [[hrana]] i [[začin]]i<ref name="IMOC2009"/>.
=== Industrija ===
{{glavni|Industrija u Iranu}}
[[Datoteka:Iran industrijaIndustry (Cro).jpg|thumbmini|desno|250px|ZemljovidKarta [[Iran]]a s prikazanim [[Industrija|industrijskim]] središtima]]
[[Datoteka:IndustrijskoIndustrial radništvoWorkforce naMiddle BliskomEast istoku(Cro).PNG|thumbmini|desno|250px|[[Iran]] prema broju radnika sačunjava oko 40% [[Industrija|industrijskog]] radništva na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]]]
 
Proces [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] većih razmjera u [[Iran]]u započinje [[1920-ih]] godina i postupno se razvijalo tijekom sljedećih desetljeća. U vrijeme [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] brojna iranska industrijska postrojenja u jugozapadnom dijelu zemlje bila su oštećena, uključujući i golemu [[Rafinerija nafte|rafineriju]] [[Nafta|nafte]] u [[Abadan]]u gdje je proizvodnja potpuno obustavljena<ref name="Coutsoukis10112004">{{eng icon}} {{cite web|last=Coutsoukis|first=Photius|title=Iran Refining and Transport|url=http://www.photius.com/countries/iran/economy/iran_economy_refining_and_transpo~270.html|publisher=Photius.com|location=Medford and Ashland, Oregon|date=10. studenog 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Njena rekonstrukcija započela je [[1988.]] godine, dok je proizvodnja pokrenuta pet godina kasnije. Tijekom [[Iransko-irački rat|ratnog razdoblja]] otvorene su brojne manje [[Tvornica|tvornice]] za proizvodnju dobara i materijala potrebnih [[Oružane snage Irana|iranskoj vojsci]]<ref name="Pike13022009">{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=Defense Industry of Iran|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/industry.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=13. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
<center>
<gallery>
Datoteka:Tehranwnight34wTehranIranSkyline.jpg|[[Teheran]] noću; toranj [[MiladToranj (toranj)|Milad]] u prvom planu
Datoteka:Shahrake Gharb from Hemat Highway.JPG|Nove gradske četvrti u [[Teheran]]u
Datoteka:Dariush Grand Hotel - 2.jpg|[[Dariush Grand Hotel]] na otoku [[Kiš]]
 
Datoteka:Karun-3 Dam.JPG|[[Brana]] [[Karun-3]]
</gallery>
==== Rudarstvo ====
{{glavni|Rudarstvo u Iranu}}
 
[[Rudarstvo]] čini 0,6% udjela u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] prema procjenama iz [[2011.]] godine<ref name="PressTV17012011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's mineral exports up 39 percent|url=http://www.presstv.com/detail/160504.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iako [[Nafta|naftna]] industrija čini većinu prihoda, u njoj je zaposleno svega 25% ukupnih radnika u rudarstvu<ref name="IMOC2009"/> dok ostatak radi na proizvodnji [[ugljen]]a, [[Željezo|željezne rudače]], [[Bakar|bakra]], [[Olovo|olova]], [[cink]]a, [[krom]]a, [[barit]]a, [[sol]]i, [[gips]]a, [[molibden]]a, [[stroncij]]a, [[silicij]]a, [[uranij]]a, [[Zlato|zlata]], itd. Nalazište [[Bakar|bakra]] u Sarčešmi u pokrajini [[Kerman (pokrajina)|Kerman]] drugo je najveće u svijetu<ref name="CurtisHooglund2008"/>, dok se velika nalazišta [[Željezo|željezne rudače]] nalaze u središnjem Iranu odnosno pokraj [[Bafk]]a, [[Jazd]]a i [[Kerman]]a. S provjerenim zalihama od 37 milijardi odnosno potencijalnim zalihama od 57 milijardi [[tona]] Iran spada među 15 rudarsko najbogatijih zemalja svijeta<ref name="PressTV17012011"/>. Oko 90% rudnika i povezanih industrija nalazi se u državnom vlasništvu, no postotak opada zahvaljujući liberalizaciji tržišta odnosno stranim ulaganjima<ref name="Austrade31072007">{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Mining to Iran|url=http://web.archive.org/web/20080723094637/http://www.austrade.gov.au/Mining-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=31. srpnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Rudarstvo]] čini oko 3% ukupnog iranskog [[izvoz]]a<ref name="Austrade31072007"/>.
 
 
==== Energetika ====
{{glavni|EnergetikaIran uEnergy IranuMap (Cro).JPG|Iranska naftna industrija|Iranski nuklearni program}}
[[Datoteka:CIA Iran energetikaEnergy Map (Cro).JPG|thumbmini|desno|250px|ZemljovidKarta Irana s prikazanim nalazištima [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]], glavnim [[Rafinerija nafte|rafinerijama]], naftovodima, plinovodima i [[luka]]ma]]
[[Datoteka:Iran NPP CIMG2451 m1.jpg|thumb|desno|250px|Maketa [[NE Bušer]] izgrađene [[2010.]] godine]]
 
<center>
<gallery>
Datoteka:VodećiTop proizvođačiOil nafteProducing 1960Counties 2006(Cro).JPG|Najveći svjetski proizvođači [[Nafta|nafte]] od [[1960.]] do [[2006.]] g.
Datoteka:RastIran naftnihOil proizvodaProducts Iran(Cro).JPG|Iranski [[Rafinerija nafte|rafinerijski]] kapaciteti (procjene od [[2007.]] do [[2012.]] g.)
Datoteka:IranIRAN proizvodnjaoil&gas nafteproduction i plina(Cro).JPG|Iranska proizvodnja [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] od [[1970.]] do [[2030.]] g.
Datoteka:Iran električnaElectricity energija(Cro).PNG|Iranska proizvodnja i potrošnja [[Električna energija|el. energije]] od [[1988.]] do [[2007.]] g.
Datoteka:IranEnergy potrošnjaconsumption elper energije pocapita-Iran stanovniku(Cro).PNG|Iranska potrošnja [[Energija|energije]] po stanovniku od [[1971.]] do [[2006.]] g.
</gallery>
</center>
[[Datoteka:Carpet Bazaar of Tabriz.JPG|thumb|desno|250px|Veliki [[bazar]] ([[tržnica]]) u [[Tabriz]]u]]
 
Unatoč gospodarskojekonomskoj [[Liberalizam|liberalizaciji]] iz [[1990-ih]] godina, državna potrošnja (uključujući izdatke poluvladinih fondova) ostala je relativno visoka. Procjene potrošnje u uslužnim djelatnostima Irana iznose približno 40% [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]], od čega je većina državnog karaktera uključujući i izdatke za [[Oružane snage Irana|oružane snage]], državne [[Plaća|plaće]] i isplate za socijalnu sigurnost<ref name="IranCIA2011"/>. Proces [[Urbanizacija|urbanizacije]] značajno je doprinio uslužnim djelatnostima među kojima su najznačajnije javne službe (uključujući [[obrazovanje]]), [[trgovina]], osobne i stručne usluge, te [[turizam]].
 
Ukupna vrijednost [[promet]]a i [[Komunikacije|komunikacija]] prema procjenama za [[2013.]] godinu porasti će na 46 milijardi [[USD]] što predstavlja 6,8% iranskog [[BDP]]-a<ref name="NITC18062009">{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Freight Transport Report|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3427/html/economy.htm#s386826|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=18. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima Međunarodne radničke organizacije o zapošljavanju iz [[1996.]] godine, na području prometa i komunikacija bilo je zaposleno oko 3,4 milijuna ljudi odnosno oko 20,5% ukupne radne snage iz [[2008.]] godine<ref name="NITC18062009"/>.
==== Turizam ====
{{glavni|Turizam u Iranu}}
[[Turizam]] kao gospodarskaekonomska aktivnost u [[Iran]]u dramatično se smanjila tijekom [[Iransko-irački rat|rata s Irakom]] [[1980-ih]] godina, no [[2000-ih]] je relativno oživjela. Godine [[2004.]] približno 1,659.000 stranih turista posjetilo je zemlju<ref name="IranTravels2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Travels|title=Iran: Economy|url=http://www.iran-travels.com/english/economy.php|publisher=Shokoufeh|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je broj u [[2007.]] godini premašio dva milijuna<ref name="UNWTO062010">{{eng icon}} {{cite web|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer (Vol. 8, No. 2)|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=UN World Tourism Organization|location=Madrid|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno dosegnuo 2,3 milijuna u [[2009.]] godini<ref name="PressTV19032010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran 'hosted 2.3mn tourists this year'|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=121199&sectionid=351020108|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iste je godine zabilježen porast stranih turističkih posjeta od 7%<ref name="PressTV19032010"/>. Većina posjetitelja dolazi iz [[Azija|azijskih]] država, dok oko 10% turista dolazi iz [[Europa|europskih]] i [[Amerika|američkih]] zemalja<ref name="IranTravels2010"/><ref name="PressTV19032010"/>. Početkom [[2000-ih]] godina oko 2% iranske radne snage bilo je zaposleno u turističkim djelatnostima<ref name="Payvand07092003"/>.
 
[[Turizam]] kao gospodarska aktivnost u [[Iran]]u dramatično se smanjila tijekom [[Iransko-irački rat|rata s Irakom]] [[1980-ih]] godina, no [[2000-ih]] je relativno oživjela. Godine [[2004.]] približno 1,659.000 stranih turista posjetilo je zemlju<ref name="IranTravels2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Travels|title=Iran: Economy|url=http://www.iran-travels.com/english/economy.php|publisher=Shokoufeh|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je broj u [[2007.]] godini premašio dva milijuna<ref name="UNWTO062010">{{eng icon}} {{cite web|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer (Vol. 8, No. 2)|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=UN World Tourism Organization|location=Madrid|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno dosegnuo 2,3 milijuna u [[2009.]] godini<ref name="PressTV19032010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran 'hosted 2.3mn tourists this year'|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=121199&sectionid=351020108|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iste je godine zabilježen porast stranih turističkih posjeta od 7%<ref name="PressTV19032010"/>. Većina posjetitelja dolazi iz [[Azija|azijskih]] država, dok oko 10% turista dolazi iz [[Europa|europskih]] i [[Amerika|američkih]] zemalja<ref name="IranTravels2010"/><ref name="PressTV19032010"/>. Početkom [[2000-ih]] godina oko 2% iranske radne snage bilo je zaposleno u turističkim djelatnostima<ref name="Payvand07092003"/>.
 
<center>
Datoteka:Persepolis hdr.JPG|[[Darije I. Veliki|Darijeva]] palača u [[Perzepolis]]u
Datoteka:Naghshe Jahan Square Isfahan modified.jpg|Trg [[Nakš-e Džahan]] u [[Isfahan]]u
Datoteka:Imam Reza shrine 06.jpg|Grobnica [[Imam Reza|Imama Reze]] u [[Mašhad]]u
 
Datoteka:Dizin.jpg|Skijalište [[Dizin]]
</gallery>
 
==== Bankarstvo, financije i osiguranja ====
[[Datoteka:IndeksTEPIX cijena Teheranske burze(Cro).PNG|thumbmini|lijevo|250px|[[Teheranska burza]] se prema [[Zapadni svijet|zapadnim]] procjenama smatra jednom od najuspješnijih u [[svijet]]u posljednjih godina<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BBC|title=Iran blocks share price gains|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3129995.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=6. kolovoza 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="Bloomberg26072010">{{eng icon}} {{cite web|last=Sheikholeslami|first=Ali|coauthors=Sukumar, Nandini|title=Tehran Exchange Trades Futures to Attract Investors|url=http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=26. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>]]
 
Vladini [[kredit]]i i [[Zajam|zajmovi]] su dostupni za industrijske i poljoprivredne projekte, prvenstveno putem [[Banka|banaka]]. Službena [[iran]]ska [[valuta]] je [[Iranski rijal|rijal]] čiji je tečaj krajem [[2000-ih]] iznosio oko 10.000 rijala za jedan [[američki dolar]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok se na neslužbenom tržištu mijenjaju i po višoj tarifi. Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1979.]] godine iranska je vlada [[Nacionalizacija|nacionalizirala]] sve privatne [[Banka|banke]], a [[Kamata|kamate]] su u skladu s [[islam]]skim zakonom zamijenjene obrađivačkim pristojbama. Ovaj sustav stupio je na snagu sredinom [[1980-ih]] godina<ref name="CurtisHooglund2008"/>.
==== Komunikacije i informatička tehnologija ====
{{glavni|Komunikacije u Iranu}}
[[Datoteka:IranIR telekomunikacijeTelecom 2007 2012(Cro).JPG|thumbmini|desno|250px|[[Iran]] je među pet vodećih zemalja prema rastu [[Telekomunikacije|telekomunikacijskog]] sektora (iznad 20%)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Burkhart|first=Grey E.|title=Iran|url=http://classic-web.archive.org/web/20070703041209/http://www.georgetown.edu/research/arabtech/pgi98-4.html|publisher=National Security and the Internet in the Persian Gulf Region|location=Washington D.C.|year=1998.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>]]
 
[[Mediji|Medije]] u zemlji čine brojne službene [[Novine|novinske]] agencije, veliki broj dnevnih [[Novine|novina]] i [[časopis]]a, službeni i privatni [[TV|televizijski]] kanali odnosno [[Radio|radijske]] stanice. U [[2009.]] godini na 1000 stanovnika postojalo je 331 [[Telefon|fiksnih]] odnosno 675 [[Mobitel|mobilnih]] telefonskih linija<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Osobno računalo|osobnih računala]] naglo se povećao sredinom [[1990-ih]] godina, nakon čega počinje i snažan rast broja korisnika [[internet]]a koji je [[2010.]] godine iznosio približno 33,200.000 (oko 50% ukupnog stanovništva)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Internet World Stats|title=Iran|url=http://www.internetworldstats.com/me/ir.htm|publisher=Miniwatts Marketing Group|location=Bogota, Colombia|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Također, Iran je sa 700.000 [[blog]]ova treća zemlja u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Joffe-Walt|first=Benjamin|title=Hackers take Iran's civil war online|url=http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963|publisher=Jerusalem Post|location=Jerusalem|date=2. lipnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2006.]] u zemlji je postojalo 1223 [[Pružatelj internet usluga|pružatelj internet usluga]] (ISP) od čega su svi u privatnom vlasništvu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Information and communications technology (ICT) to Iran|url=http://web.archive.org/web/20080727015312/http://www.austrade.gov.au/ICT-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=4. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, a prihodi od [[internet]]a se za istu godinu procjenjuju na 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Privatization of Telecom Companies|url=http://web.archive.org/web/20080219133406/http://www.iran-daily.com/1385/2681/html/focus.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]], [[komunikacije]] i [[informatička tehnologija]] čine 1,4% udjela u iranskom [[BDP]]-u iz [[2008.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=ICT At-a-Glance: Iran|url=http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U navedenim gospodarskimekonomskim granama zaposleno je oko 150.000 ljudi, uključujući 20.000 u industriji [[softver]]a<ref name="EIUIT2008">{{eng icon}} {{cite web|last=EIU|title=Iran: Telecoms and technology background|url=http://www.ebusinessforum.com/index.asp?layout=newdebi&country_id=IR|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2002.]] godini u zemlji je bilo registrirano 1200 tvrtki za informatičku tehnologiju, od čega je 200 bilo uključeno u razvoj softvera tj. programske podrške<ref name="EIUIT2008"/>. Iranski izvoz softvera u [[2008.]] godini iznosio je 60 milijuna [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=ITP|title=Iran software export market nearing $60 million|url=http://www.itp.net/542560-iran-software-export-market-to-hit-60-million|publisher=ITP.net|location=UAE|date=4. siječnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Krajem [[2009.]] godine iransko telekomunikacijsko tržište zabilježilo je prihode od 9,2 milijarde [[USD]], dok se [[2014.]] godine uz trenutni rast od 6,9% očekuje povećanje na 12,9 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Campbell|first=Susan J.|title=Iran Telecom Market Expected to Reach $12.9 Billion by 2014: Report|url=http://voice-quality.tmcnet.com/topics/phone-service/articles/73387-iran-telecom-market-expected-reach-129-billion-2014.htm|publisher=Voice Quality|location=Norwalk, Connecticut|date=22. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Komunikacije|Iran u međunarodnim statistikama: Komunikacije]]
==== Promet ====
{{glavni|Promet u Iranu}}
 
[[Iran]] ima razvijenu mrežu [[asfalt]]iranih [[cesta]] koje spajaju golemu većinu [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|gradova]] i manjih naselja. Američke procjene iz [[2006.]] godine navode kako je ukupna dužina svih iranskih [[cesta]] 172.927 km<ref name="IranCIA2011"/>, od čega je 125.908 km (73%) [[asfalt]]irano<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Motorno vozilo|motornih vozila]] na 1000 stanovnika u [[2011.]] godini bio je 146<ref name="EIUAutomotive2008">{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Automotive Forecast: Iran|url=https://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Automotive%20Forecast|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|date=18. kolovoza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok godišnji porast iznosi 9%<ref name="EIUAutomotive2008"/>.
 
:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Promet|Iran u međunarodnim statistikama: Promet]]
 
== Međunarodna trgovina i gospodarskiekonomski odnosi ==
[[Datoteka:IranskiIranian izvozExport 2006. (Cro).PNG|thumbmini|lijevo|320px|[[Iran]]ski nenaftni [[izvoz]] u [[2006.]] godini]]
 
[[Iran]] je jedan od osnivača [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC)<ref name="DOE14072010">{{eng icon}} {{cite web|last=DOE|title=Iran|url=http://www.eia.doe.gov/countries/country-data.cfm?fips=IR|publisher=United States Department of Energy|location=Washington D.C.|date=14. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[OGEC|Organizacije zemalja izvoznica plina]] (OGEC)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Envoy: Iran to Join Gas Exporters Club Soon|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810271643|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=17. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Udjel industrije [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] iznosi manje od 10%<ref name="IMF2010.15"/>, dok istovremeno sačinjava oko 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 66,2 milijardi [[USD]] prema procjeni iz [[2010.]] godine<ref name="PressTV02032011"/> što je porast od iznad 40% u odnosu na [[2006.]] kada je zarada iznosila 46,9 milijardi [[USD]]<ref name="DOE14072010"/>. Izvoz ostalih proizvoda (30%) iste godine je iznosio 28,4 milijarde [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 75% više nego u [[2007.]] godini kada je ostvarena zarada od 16,3 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran's non-oil export up to dlrs 16.3b|url=http://replay.web.archive.org/20071001002335/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-237/0704155593011805.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=1. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
[[Iran]] pripada manjini svjetskih država kojima je [[izvoz]] značajno veći od [[uvoz]]a<ref name="IranCIA2011"/>. Godine [[2000.]] uvoz je iznosio 13,7 milijardi [[USD]] odnosno 39,7 milijardi [[USD]] u [[2005.]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Habibi|first=Nader|title=The Cost of Economic Sanctions on Major Exporters to Iran|url=http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=5. svibnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[2010.]] porastao na 58.97 milijardi<ref name="IranCIA2011"/> prema američkim odnosno 55 milijardi [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> prema službenim iranskim izvorima (približno upola manje od izvoza). Iran je također jedna od rijetkih vodećih zemalja svijeta koja je ubilježila rast [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] unatoč [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetskoj financijskoj krizi]] koja traje od [[2007.]]<ref name="2Kriza"/> godine što je prije svega uvjetovano sankcijama nametnutim od strane [[SAD|Sjedinjenih Država]]<ref name="2Kriza"/>. Američki izvori iz [[2009.]] godine kao vodeće iranske uvozne partnere spominju [[UAE]] (15.14%, [[Kina|Kinu]] (13.48%), [[Njemačka|Njemačku]] (9.66%), [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] (7.16%), [[Italija|Italiju]] (5.27%), [[Rusija|Rusiju]] (4.81%) i [[Indija|Indiju]] (4.12%)<ref name="IranCIA2011"/>.
 
[[Datoteka:Economic Cooperation Organization map.svg|thumbmini|desno|320px|Članice [[ECO]]-a]]
 
Sredinom [[1990-ih]] godina [[Iran]] je unaprijedio gospodarskuekonomsku suradnju sa zemljama u razvoju poput [[Sirija|Sirije]], [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Kuba|Kube]] i [[Venecuela|Venecuele]]. U [[2007.]] godini trgovina s [[Indija|Indijom]] dosegla je 13 milijardi [[USD]], dok godišnji rast bilateralne gospodarskeekonomske suradnje iznosi 80%<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=$13bn: new record in Iran-India trade|url=http://previous.presstv.ir/Detail.aspx?id=73952&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran također ojačava suradnju sa [[Turska|Turskom]] i [[Pakistan]]om koji pripadaju Organizaciji za gospodarskuekonomsku suradnju ([[ECO]]) čije tržište obuhvaća države [[Središnja Azija|središnje]], [[Južna Azija|južne]] i [[Jugozapadna Azija|jugozapadne Azije]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran pres. to attend ECO summit|url=http://www.presstv.ir/detail/155512.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=15. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
Od [[2003.]] godine [[Iran]] je povećao ulaganja u gospodarskiekonomski razvoj i rekonstrukciju susjednih država poput [[Irak]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran, Iraq to broaden mutual cooperation|url=http://irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30257471|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=20. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[Afganistan]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran, Afghanistan trade up 25%|url=http://www.irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30191919|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> koji su pogođeni [[rat]]ovima. Procjenjuje se da iranski emigranti posjeduju oko 20% nekretnina u [[Dubai]]ju ([[UAE]]) što je proporcionalno i njihovom udjelu u stanovništvu tog emirata<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Islamic WTO Proposed|url=http://classic-web.archive.org/web/20071017220758/http://iran-daily.com/1384/2481/html/economy.htm#s121587|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. siječnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok godišnja iranska ulaganja u [[Dubai]] iznose 200-300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=In 2005: Import Bill From Dubai $28.7b|url=http://classic-web.archive.org/web/20080219133355/http://iran-daily.com/1385/2528/html/economy.htm#s135036|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=4. travnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2006.]] godini iranski su građani iz [[Dubai]]ja vratili u domovinu oko dvije milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Overseas Workers Remit Over $2b|url=http://classic-web.archive.org/web/20080225040145/http://iran-daily.com/1386/2971/html/economy.htm#s266820|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. listopada 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se između [[2005.]] i [[2009.]] godine trgovina između Irana i Dubaija utrostručila na 12 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg25012010">{{eng icon}} {{cite web|last=Foroohar|first=Kambiz|title=Dubai Helps Iran Evade Sanctions as Smugglers Ignore U.S. Laws|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=av5smtYe_DDA|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=25. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> od čega se većina odnosi na tržište [[nekretnina]]ma i uvozno-izvozne poslove<ref name="Bloomberg25012010"/>.
 
=== Izravna strana ulaganja ===
[[Datoteka:FDI Iran izravna strana ulaganja(Cro).PNG|thumbmini|desno|320px|Izravna [[strana ulaganja]] u [[Iran]] od [[2000.]] do [[2007.]] godine]]
 
Tijekom [[1990-ih]] i [[2000-ih]] godina [[Iran]] je sklopio određene poslovne ugovore sa stranim [[tvrtka]]ma, uključujući otkup ugovora na [[Nafta|naftnom]] području gdje izvođač radova osigurava financiranje a potom dobiva naknadu od [[NIOC|Iranskog nacionalnog naftnog poduzeća]] (NIOC) proporcionalno proizvodnom učinku. Nakon određenog broj godina, rad na terenu završetkom ugovora prebačen je pod okrilje NIOC-a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=ABC|title=Iran - Oil & Gas|url=http://web.archive.org/web/20070928000413/http://www.atiehbahar.com/Resources/Oil&Gas.htm|publisher=Atieh Bahar Consulting|location=Tehran|date=lipanj 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
Strani ulagači uglavnom su zainteresirani za područja [[Energija|energetike]], proizvodnju [[Motorna vozila|motornih vozila]], rudnike [[Bakar (element)|bakra]], [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], uslužne programe, [[Rafinerija nafte|petrokemikalije]], [[Odjeća|odjeću]], [[Hrana|hranu]] i [[Piće|pića]], [[telekomunikacije]], te [[ljekarništvo]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Amuzegar|first=Jahangir|title=Iran's Third Development Plan: an Appraisal|url=http://www.redorbit.com/news/science/258875/irans_third_development_plan_an_appraisal/index.html|publisher=Red Orbit|location=Dallas, Texas|date=3. listopada 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se [[kapital]] procjenjuje na više od 1300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Expats Worth $1.3 Trillion|url=http://classic-web.archive.org/web/20071230222828/http://www.iran-daily.com/1385/2781/html/economy.htm#s209226|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=14. veljače 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Iran]] je član Multilateralne agencije za garanciju investicija ([[MIGA]], ogranak [[Svjetska banka|Svjetske banke]])<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=MIGA|title=MIGA Member Countries (175)|url=http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695|publisher=Multilateral Investment Guarantee Agency|location=Washington D.C.|date=22. studenog 1010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
Pedesetak tvrtki ulagalo je u iranskoiransku gospodarstvoekonomiju između [[1992.]] i [[2008.]] godine, među kojima su vodeće one iz [[Europa|europskih]] i [[Azija|azijskih]] zemalja<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=$34b Foreign Investment in 16 Years|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3289/html/economy.htm#s349941|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=7. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>:
 
{| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:center"
Od [[2005.]] godine [[Iran]] ima status promatrača pri [[WTO|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=WTO|title=Accessions: Iran|url=http://www.wto.org/english/thewto_e/acc_e/a1_iran_e.htm|publisher=World Trade Organization|location=Geneva, Switzerland|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, iako su [[SAD|Sjedinjene Države]] dosljedno blokirale iranska nastojanja za priključenjem godinama ranije<ref name="Dombey26052005">{{eng icon}} {{cite web|last=Dombey|first=Daniel|title=US agrees to Iran WTO membership talks|url=http://www.ft.com/cms/s/59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8.html&_i_referer=|publisher=Financial Times|location=London|date=26. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Otvaranje vrata organizacije Iranu smatra se znakom dobre volje zbog olakšavanja pregovora oko [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]]<ref name="Dombey26052005"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=WTO Membership|url=http://classic-web.archive.org/web/20080215030351/http://iran-daily.com/1386/2817/html/focus.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=15. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
U slučaju iranskog dobivanja statusa punopravnog člana u [[WTO]]-u, jedan od preduvjeta biti će provođenje zakona o [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] što će zahtjevati značajnu rekonstrukciju [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i [[Trgovina|trgovine]]. Otvaranjem brojnih zona slobodne trgovine poput onih na [[Kešm]]u, [[Čabahar]]u i [[Kiš]]u, Iran očekuje privlačenje milijarda dolara izravnih stranih ulaganja odnosno stvaranje povoljnijegpovoljnije gospodarskogekonomske ozračjaatmosfere kojekoja će pripomoći pristupanju u [[WTO|Svjetsku trgovinsku organizaciju]]. U [[2010.]] godini, Iran je izdvojio 20 milijardi [[USD]] kredita za pokretanje dvadeset trgovačkih centara u drugim zemljama<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Iran Plans to Open Trade Centers Abroad|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810261289|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=16. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
=== Međunarodne sankcije ===
Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine, [[SAD|Sjedinjene Države]] prekinule su gospodarskeekonomske i diplomatske odnose s [[Iran]]om, zabranile uvoz iranske [[Nafta|nafte]], te zamrznule oko 11 milijardi [[USD]] iranskog novca u američkim [[banka]]ma<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[1996.]] američka vlada donijela je novi postupak sankcija Iranu i [[Libija|Libiji]] (''ILSA'') kojim se američkim i neameričkim [[tvrtka]]ma zabranjuju ulaganja i trgovina s Iranom u vrijednosti većoj od 20 milijuna [[USD]] godišnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Katzman|first=Kenneth|title=The Iran-Libya Sanctions Act (ILSA)|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/23591.pdf|publisher=Congressional Research Service|location=Washington D.C.|date=31. srpnja 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Od [[2000.]] godine odobrene su iznimke za poduzeća koja se bave trgovinom [[lijek]]ova i [[Medicina|medicinske]] opreme<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Becker|first=Jo|title=U.S. Approved Business With Blacklisted Nations|url=http://www.nytimes.com/2010/12/24/world/24sanctions.html?_r=1&pagewanted=all|publisher=New York Times|location=New York City|date=23. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
[[Iranski nuklearni program]] od [[2006.]] godine povećao je političke napetosti sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i njenim saveznicima koje optužuju Iran da pokušava konstruirati [[nuklearno oružje]]. Na američku inicijativu [[Vijeće sigurnosti]] [[UN]]-a je [[Iran]]u do [[2010.]] godine uvelo tri kruga [[Sankcije|sankcija]] sa svrhom izoliranja zemlje na svjetskoj političkoj i gospodarskojekonomskoj sceni. Sankcije su vezane uz iranski nuklearni program, razvoj balističkih kapaciteta, izvoz i uvoz vojne opreme, pomorski promet, te petrokemijsku industriju<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=France 24|title=Iran nuclear talks back on, in Geneva next week|url=http://www.france24.com/en/20101130-iran-nuclear-talks-back-geneva-next-week|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=30. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Ipak, brojni [[iran]]ski i [[Zapadni svijet|zapadni]] stručnjaci tvrde kako su sankcije neučinkovite s obzirom na razvijenu mrežu iranskih posrednih puteva poslovanja<ref name="Parsi22052010"/><ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Envoy Dismisses Sanctions against Iran as Inefficient|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8903011372|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=22. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Richter|first=Paul|title=Diplomat says Iran sanctions not working|url=http://www.philly.com/philly/news/nation_world/20101103_Diplomat_says_Iran_sanctions_not_working.html|publisher=Tribune Washington Bureau|location=Washington D.C.|date=3. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 
=== Iransko-hrvatski gospodarskiekonomski odnosi ===
[[Hrvatska]] je jedna od 33 zemlje koje imaju sklopljene bilateralne gospodarskeekonomske odnose s [[Iran]]om<ref name="IMOC2009"/>, a gospodarskiekonomski odnosi datiraju još iz vremena [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] kada su u Iranu djelovale hrvatske tvrtke poput [[Končar Elektroindustrija|Končara]], [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đure Đakovića]], [[Ingra|Ingre]] ili [[TŽV Gredelj d.o.o.|Gredelja]]<ref name="LiderPress20032008"/> koje su tijekom i nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] zamijenile tvrtke iz [[EU]]<ref name="LiderPress20032008"/>.
 
U svibnju [[2000.]] godine hrvatsko [[brodogradilište]] „Greben” iz [[Vela Luka|Vele Luke]] sklopilo je s Iranom ugovor o izgradnji 12 [[Patrolni brod|patrolnih brodova]] vrijedan 12 milijuna [[USD]]<ref name="Cvitić30032004">{{sh}} {{cite web|last=Cvitić|first=Plamenko|title=Mesić nakon Blairova posjeta inzistira na trgovanju s Libijom|url=http://www.nacional.hr/clanak/10945/mesic-nakon-blairova-posjeta-inzistira-na-trgovanju-s-libijom|publisher=[[Nacional]]|location=Zagreb|date=30. ožujka 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, no posao nije proveden u djelo zbog [[SAD|američkog]] političkog pritiska odnosno optužbi da Iran potpomaže [[terorizam]]<ref name="Cvitić30032004"/>. Iran je nakon toga sklopio istovjetni ugovor s [[Francuska|francuskim]] brodogradilištima<ref name="Cvitić30032004"/>, dok su Amerikanci [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ponudili zamjenski poslovni ugovor koji također nije proveden u djelo<ref name="Cvitić30032004"/>.
 
GlavnaGlavne gospodarskaekonomske područjagrane na kojima [[Iran]] i [[Hrvatska]] surađuju su [[brodogradnja]], [[željeznice]], [[Energija|energetika]], gradnja [[termoelektrana]], [[Prehrana|prehrambena]] industrija, [[ribarstvo]], [[poljoprivreda]] i [[turizam]]<ref name="LiderPress20032008"/>, među kojima se hrvatska [[Brodogradilište|brodogradilišta]] najčešće ističu kao glavni temelj suradnje<ref name="Cvitić30032004"/><ref name="Čubelić08112008">{{sh}} {{cite web|last=Čubelić|first=Tonka|title=Mohammad Hassan Fadaifard: Želimo ulagati u brodogradnju|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/29160/Default.aspx|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|location=Split|date=8. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref>{{sh}} {{cite web|last=Klarić|first=Jasmina|title=Iranski veleposlanik o suradnji s Istrom|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=439&tx_ttnews%5Btt_news%5D=72690&tx_ttnews%5BbackPid%5D=438&cHash=616a105b94|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]|location=Zagreb|date=10. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[TDR]] iz [[Rovinj]]a prva je hrvatska tvrtka koja je otvorila [[Tvornica|tvornicu]] u [[Iran]]u (2008.)<ref>{{sh}} {{cite web|last=TDR|title=TDR gradi tvornicu u Iranu|url=http://www.tdr.hr/novosti_press/novosti/objava_08092008.html|publisher=Tvornica duhana Rovinj|location=Rovinj|date=8. rujna 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se s druge strane na hrvatsko tržište planira plasirati iranski [[automobil]] ''[[Samand]]'' za čiju su prodaju zainteresirane četiri hrvatske tvrtke<ref>{{sh}} {{cite web|last=Vejnović|first=Saša|title=Iranski Samand stiže u Hrvatsku|url=http://www.poslovni.hr/vijesti/iranski-samand-stize-u-hrvatsku-108436.aspx|publisher=Poslovni dnevnik|location=Zagreb|date=13. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Iran]]sko-[[Hrvatska|hrvatski]] trgovački odnosi su u [[2008.]] godini prema riječima iranskog [[veleposlanik]]a u [[RH]] iznosili simboličkih 8-10 milijuna [[USD]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref name="Čubelić08112008"/>, dok je istovremeno trgovina između [[Iran]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]] unatoč nepostojanju političkih odnosa bila trideseterostruko veća<ref name="Čubelić08112008"/>.
 
== Poveznice ==
* [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#GospodarstvoEkonomija|Iran u međunarodnim statistikama: GospodarstvoEkonomija]]
 
== Izvori ==
 
== Literatura ==
''';Knjige:'''
*{{eng icon}} {{cite book|last=Nash|first=Jason John|coauthors=Sasmaz, Aytng|title=The Business Year 2011: Iran|publisher=The Business Year|location=London|year=2011.|isbn=978-1908180001}}
*{{eng icon}} {{cite book|author=IBP USA|title=Doing Business and Investing in Iran Guide|publisher=International Business Publications USA|location=Washington D.C.|year=2009.|isbn=978-1433011023}}
*{{eng icon}} {{cite book|last=Parvin|first=Alizadeh|coauthors=Hakimian, Hassan|title=The Economy of Iran: Dilemmas of an Islamic State|publisher=I. B. Tauris|location=London|year=2001.|isbn=978-1860644641}}
 
''';Dokumenti:'''
*{{eng icon}} {{cite web|author=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{cite web|author=IMF|title=Islamic Republic of Iran: 2009 Article IV Consultation|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2010/cr1074.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=ožujak 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. lipnja 1994.|accessdate=21. travnja 2011}}
 
''';Vladina izdanja:'''
*{{eng icon}} {{cite web|author=Markazi Bank|title=Annual Review 2009/10|url=http://www.cbi.ir/page/7575.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{cite web|author=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{cite web|last=Ilias|first=Shayerah|title=Iran’s Economy|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/107234.pdf|publisher=Congressional Research Service|location=Washington D.C.|date=12. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
 
;Medijski članci
'''Članci:'''
*{{sh icon}} {{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{cite web|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{cite web|last=Salehi-Isfahani|first=Djavad|title=Iran's Economy: Short Term Performance and Long Term Potential|url=http://www.brookings.edu/speeches/2008/0523_iran_economy_salehi_isfahani.aspx|publisher=Brookings|location=Washington D.C.|date=23. svibnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
 
''';Video zapisi:'''
*{{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://presstv.com/Program/170721.html Iran's Budget Bill (FY 2011)] (ožujak 2011.)
*{{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://presstv.com/Program/157036.html Iran's Economic Reform Plan] (prosinac 2010.)
 
== Eksterni linkovi ==
''';Izdanja i statistike:'''
{{Commonscat|Economy of Iran}}
* {{eng icon}}{{fas icon}} [http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx Statistical Centre of Iran] - službena [[iran]]ska baza podataka i indeks izdanja
'''Izdanja i statistike:'''
* {{eng icon}}{{fas icon}} [http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx Statistical Centre of Iran] - službena [[iran]]ska baza podataka i indeks izdanja
*{{eng icon}} [http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312982~pagePK:141132~piPK:141109~theSitePK:312943,00.html World Bank Statistics] - društveni i gospodarski pokazatelji [[Svjetska banka|Svjetske banke]]
*{{eng icon}} [http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/archive.php Turquoise Partners] - [[iran]]sko-[[UK|britanski]] mjesečnik s podacima o [[Teheran]]skoj burzi
*{{eng icon}} [http://www.irantracker.org/global-business-in-iran American Enterprise Institute: Global Investment in Iran] - popis međunarodnih tvrtki koje ulažu u Iran (prema podrijetlu, vrsti posla i iznosima)
 
''';Službene stranice:'''
*{{sh}} [http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/iran/10/ Hrvatska gospodarska diplomacija: Iran] - stranice hrvatskog [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|ministarstva vanjskih poslova]]
*{{eng icon}} [http://en.freezones.ir/ High Council of Iran Free Trade-Industrial Zone] - službene stranice o iranskim slobodnim trgovinskim zonama
*{{eng icon}} [http://web.archive.org/web/20061004192232/http://www.austrade.gov.au/australia/layout/0,,0_S2-1_CLNTXID0019-2_-3_PWB1151550-4_doingbusiness-5_-6_-7_,00.html Doing Business in Iran] - izvještaji i statistike australske vlade
 
;Generalno
'''Općenito:'''
*{{eng icon}} [http://www.parstimes.com/IBR.html Pars Times – Iran Business Resources] - sveobuhvatan popis izvora o iranskom gospodarstvu
*{{eng icon}} [http://www.dmoz.org/Regional/Middle_East/Iran/Business_and_Economy/Economic_Development/ Iran Economic Development] ([[Open Directory Project]])
 
;Ostali projekti
'''Wikimedijski zajednički poslužitelj:'''
{{WProjekti
|commonscat = Economy of Iran
|commonscathr = GospodarstvoEkonomija Irana
}}
 
[[Kategorija:Iran]]
[[Kategorija:GospodarstvoEkonomija po državama]]
 
[[de:Iran#Wirtschaft]]